Ao je CO2 katalizator i prilikom punjenja se oslobađa, pa se prilikom pražnjenja 'troši', a onda opet oslobađa, imamo zatvoreni ciklus i ne možemo ga zvati gorivom.
Na isti način ne možemo zvati gorivom ni vodik, jer se on pretvara u vodu, a iz vode se opet dobiva vodik. Možemo isto reći i za drvo, jer i ono će izrasti iz CO2 što ga je drvo u peći oslobodilo. Riječ je opet o kruženju CO2 u prirodi, samo se ovdje radi o obrnutom ciklusu. Drvo: CO2 + sunčeva energija --- gorivo --- CO2 + energija.
CO2-baterija: CO2 + baterija ---- energija, energija + baterija --- CO2.
iako ne gravitiram pretjerivanju u uživanju alkoholnih fluida, ako za života ugledam u praksi (ikad, igdje, masovno) ikoju od svih tih revolcionarnih baterija, nalit ću se k'o krava pred sajam. od sreće i od rana jutra. 
Koliko mi je poznato oksidant se ne smatra gorivom, gorivo je ono što se oksidira.
To je točno, ali samo ako CO2-bateriju gledamo kao raketni motor. Pa čak ni onda, jer postoje goriva koji nisu ni goriva ni oksidatori u tom smislu (npr. ovdje naveden H2O2). Striktno govoreći, CO2 je oksidator, a litij u bateriji je gorivo. No to je opet pitanje terminologije. U raketama govorimo ne o gorivu nego o propelantu. U njemačkom jezku razlikuje se pak gorivo (Brenstoff), dakle ono što gori u peći, i Treibstoff (=gonivo), dakle ono što izgara u motoru. Dakle, sve je do terminologije. No, poveo sam se za shvaćanjem goriva kao nečega što ulazi u motor da bi mogao raditi, pa je u tom smislu CO2 gorivo.
mnogo mudrosti,mnogo jada...što više znanja, to više boli.
Ne znam što ste navalili na te baterije! Ovo je članak o znanstvenom istraživanju, a ne EPP za neku robu. Molim primite na znanje:
1.) Nalazimo se u vremenu tehnološke revolucije prelaska s forilnih goriva na obnovljive izvore energije.
2.) Obnovljivi izbori energije zahtijevaju ekstenzirnu upotrebu akumulatorskih baterija.
3.) Tehnologija skladištenja električne energije nije dovoljno razvijena za nove proširene potrebe (pogon vozila, skladištenje viškova itd.)
4.) Zbog (3.) istražuju se nove mogućnosti, prije svega kemijskog skladištenja električne energije. Treba imati na umu a se teoretski svaka redoks-reakcija može
iskoristiti za izradu električne baterije.
5.) Jasno je da svaka ideja ili prototip ne doživi industrijsku primjenu. Prije nego što je avion ušao u primjenu, u I. svjetskom ratu, iskušano je 10.000 prototipova.
6.) Samo 5 % tehničkih pronalazaka (patentiranih!) doživi industrijsku primjenu.
7.) Od otkrića do primjene treba proteći neko vrijeme. Gorivne ćelije su bile poznate 40 godina prije nego su 1970-tih upotrebljenje u svemirskom programu, a tek danas
dolazi do njihove primjene za pogon automobila. Hibridni pogon primjenjuje se već 100 godina (podmornice, lokomotive), a tek su se sada pojavili naveliko automobili
na takav pogon.
8.) Razvoj tehnologije vodi do specijalizacije. Ne razvijaju se baterije samo zato da bi se ugradile u automobile. Za 50 godina bit će mnogo vrsta baterija za
najrazličitije primjene. Primjer: unatoč litij-ionskim baterijama automobili još uvijek imaju olovne akumulatore. Ili, vlakovi nemaju olovne nego niklove baterije.
I CO2-baterija će naći svoju primjenu, no treba biti netko tko će u nju htjeti uložiti kapital, a također i u infrastrukturu koja je prati (spremnici CO2, povezanost s
proizvodnjom i potrošnjom CO2). U svakom slučaju CO2-litijeva baterija omogućava jeftinije i obilnije skladištenje energije od sadašnje kobaltove.
Mislim da sam bio dovoljno jasan. Ovo sam već mnogo puta rekao, ali tko sada ne razumije, nema nade da će ikada razumjeti.
Naravno, put do komercijalizacije može biti dug, ali što sve stoji na tom putu?
Primjećujem da je teoretski kapacitet više od 7 puta veći od današnjih EV baterija. Ako bi ovo zaživilo fosili odlaze u povijest, a to bi mogao biti jedan od razloga zašto neće zaživjeti tako skoro..
Imamo nova kola radi dojma, imamo stav kad nemamo pojma...
mnogo mudrosti,mnogo jada...što više znanja, to više boli.
iako ne gravitiram pretjerivanju u uživanju alkoholnih fluida, ako za života ugledam u praksi (ikad, igdje, masovno) ikoju od svih tih revolcionarnih baterija, nalit ću se k'o krava pred sajam. od sreće i od rana jutra.
Vidim, silno oduševljenje kod tebe, kao i kod mene vlada u svezi glede ovih novih, revolucionarnih.......Kada se dogodi to što je tu napisano, pridružujem ti se u uživanju alkoholnih fluida, mada sam njima sklon kao i ti - nimalo, ali ako je za super-duper ba(k)terije, mora se 
Ne znam što ste navalili na te baterije! Ovo je članak o znanstvenom istraživanju, a ne EPP za neku robu. Molim primite na znanje:
1.) Nalazimo se u vremenu tehnološke revolucije prelaska s forilnih goriva na obnovljive izvore energije.
2.) Obnovljivi izbori energije zahtijevaju ekstenzirnu upotrebu akumulatorskih baterija.
3.) Tehnologija skladištenja električne energije nije dovoljno razvijena za nove proširene potrebe (pogon vozila, skladištenje viškova itd.)
4.) Zbog (3.) istražuju se nove mogućnosti, prije svega kemijskog skladištenja električne energije. Treba imati na umu a se teoretski svaka redoks-reakcija može
iskoristiti za izradu električne baterije.
5.) Jasno je da svaka ideja ili prototip ne doživi industrijsku primjenu. Prije nego što je avion ušao u primjenu, u I. svjetskom ratu, iskušano je 10.000 prototipova.
6.) Samo 5 % tehničkih pronalazaka (patentiranih!) doživi industrijsku primjenu.
7.) Od otkrića do primjene treba proteći neko vrijeme. Gorivne ćelije su bile poznate 40 godina prije nego su 1970-tih upotrebljenje u svemirskom programu, a tek danas
dolazi do njihove primjene za pogon automobila. Hibridni pogon primjenjuje se već 100 godina (podmornice, lokomotive), a tek su se sada pojavili naveliko automobili
na takav pogon.
8.) Razvoj tehnologije vodi do specijalizacije. Ne razvijaju se baterije samo zato da bi se ugradile u automobile. Za 50 godina bit će mnogo vrsta baterija za
najrazličitije primjene. Primjer: unatoč litij-ionskim baterijama automobili još uvijek imaju olovne akumulatore. Ili, vlakovi nemaju olovne nego niklove baterije.
I CO2-baterija će naći svoju primjenu, no treba biti netko tko će u nju htjeti uložiti kapital, a također i u infrastrukturu koja je prati (spremnici CO2, povezanost s
proizvodnjom i potrošnjom CO2). U svakom slučaju CO2-litijeva baterija omogućava jeftinije i obilnije skladištenje energije od sadašnje kobaltove.
Mislim da sam bio dovoljno jasan. Ovo sam već mnogo puta rekao, ali tko sada ne razumije, nema nade da će ikada razumjeti.
U pravu si ti, ali pošto se u članku spominju i ba(k)terije, a u svezi glede kojih smo se nagledali i načitali kojekakvijeh čudesa, a baterije, osim sada klasičnih NiMH, ZnC i li-ion (a o njihovoj modifikaciji je riječ) vidjeli baš nešto i nismo, nešto smo malko kanda skeptični. Ipak, to ti je sasvim o.k. i prihvatljivo objašnjenje.
mnogo mudrosti,mnogo jada...što više znanja, to više boli.
Može ! 
. Inače, fluidi su - ma znaš, tekući. Samo im treba malo C2H5OH u kemijskom sastavu (barem 15-20%) i stvar je O.K.
mnogo mudrosti,mnogo jada...što više znanja, to više boli.
Ovo s velikim kapacitetom CO2-baterije dade se jednostavno objsniti činjenicom da katoda nabijene litij-ionske baterija sadržava CoO2 (Mr=91), dok katoda CoO2 baterije ne sadržava ništa osim ugljične podloge (vodiča). Tek s pražnjenjem baterije dolazi do povećanja njezine mase, vezivanjem CO2, no CO2 je više nego dvostruko lakši od CoO2 (Mr=44). Drugim riječima, klasična litij-ionska baterija ima uvijek jednaku masu, bila puna ili prazna, dok prazna CO2-baterija ima veću masu uslijed vezivanja CO2.
Ja rekoh
Država te drži energetskim robom i određuje ti cijenu kWh i litre benzina (kao da OPEC i rafinerije i distribucije i maloprodaje nemaju s tim ništa) i istovremeno financira znanstvena istraživanja i subvencionira solarne panele.
mnogo mudrosti,mnogo jada...što više znanja, to više boli.
Ja rekoh
U pravu si ti, ali pošto se u članku spominju i ba(k)terije, a u svezi glede kojih smo se nagledali i načitali kojekakvijeh čudesa, a baterije, osim sada klasičnih NiMH, ZnC i li-ion (a o njihovoj modifikaciji je riječ) vidjeli baš nešto i nismo, nešto smo malko kanda skeptični. Ipak, to ti je sasvim o.k. i prihvatljivo objašnjenje.
Pa nije bas da baterije ne napreduju samo ti ne pratis tehnologiju. Ima i drugih portala osim Buga.
U pravu si ti, ali pošto se u članku spominju i ba(k)terije, a u svezi glede kojih smo se nagledali i načitali kojekakvijeh čudesa, a baterije, osim sada klasičnih NiMH, ZnC i li-ion (a o njihovoj modifikaciji je riječ) vidjeli baš nešto i nismo, nešto smo malko kanda skeptični. Ipak, to ti je sasvim o.k. i prihvatljivo objašnjenje.
Pa nije bas da baterije ne napreduju samo ti ne pratis tehnologiju. Ima i drugih portala osim Buga.
Imenjače moj, znam ja da baterije napreduju, itekako, samo ima puno najava koje još nisu vidjeli svjetlost dana izvan laboratorija. A da baterije napreduju, evo ti jedan primjer: 1977. sam išao u 2. razred srednje i kupio Digitronov kalkulator, na pogon NiCd akumulatorima, 1,2V, 500mAh. Danas takve akumulatoriće mijenja NiMh od 2500-3000mAh - dakle 500-600% bolji i puno jeftiniji. A tek da si vidio moju sreću kada sam originalne NiCd akumulatoriće u mom blicu zamijenio sa NiMH i odjednom umjesto 2 filma mogao ispucati 7-8 filmova sa energijom jednog punjenja. Da ne pričam o Li-Ion baterijama kojih u to vrijeme nije ni bilo. Davno sam čitao o LiS baterijama i još kojekakvim drugima. O Li-zrak bateriji, 10 puta jačoj od Li-Ion čitam već duže od 10 godina, pa ti je možda sada jasno zašto sam napisao ono gore. Na tvom grafu se lijepo vidi porast proizvodnje i smanjenje cijena akumulatora, ali se ne vidi toliki porast gustoće energije, a to je ono što je izuzetno važno za mnoge aplikacije, naročito za transport.
Edit: nisam dobro proučio graf, sada sam tek primjetio da je ubačena i krivulja porasta kapaciteta, ali ja bih rado volio da je strmija, pošto svi stalno spominju neke super značajne pomake u razvoju.
Ja rekoh
Edit: nisam dobro proučio graf, sada sam tek primjetio da je ubačena i krivulja porasta kapaciteta, ali ja bih rado volio da je strmija, pošto svi stalno spominju neke super značajne pomake u razvoju.
Za vecinu potreba je gustoca baterija dosla do svojih idealnih brojki. Nema potrebe za rastom gustoce osim u avionskom prometu. Vece su potrebe za jeftinom baterijom koja moze biti i velika nego za manjim baterijama velikog kapaciteta. Ne vjerujem da ce gustoca ici predaleko, mozda jos 2x u sljedecih 10 godina i nakon toga pad krivulje. Jednostavno nema potrebe.
Edit: nisam dobro proučio graf, sada sam tek primjetio da je ubačena i krivulja porasta kapaciteta, ali ja bih rado volio da je strmija, pošto svi stalno spominju neke super značajne pomake u razvoju.
Za vecinu potreba je gustoca baterija dosla do svojih idealnih brojki. Nema potrebe za rastom gustoce osim u avionskom prometu. Vece su potrebe za jeftinom baterijom koja moze biti i velika nego za manjim baterijama velikog kapaciteta. Ne vjerujem da ce gustoca ici predaleko, mozda jos 2x u sljedecih 10 godina i nakon toga pad krivulje. Jednostavno nema potrebe.
Gledao sam malo gustoću energije MJ/kg, pa je za benzin oko 47MJ/kg. Teslina baterija je teška oko 540kg ili tu negdje i ima 360 MJ, što znači manje od 1MJ/kg, efektivno kao otprilike 8l benzina. Dakle definitivno bi trebalo biti da je barem kao 25-30 litara benzina za toliku masu i tome se nadam. Za avijaciju, barem 5-10 puta više nego sada. Jasno mi je da je elektromotor 4 - 4,5 puta efikasniji od benzinca i tu je ušteda, ali svejedno bio bi veliki dobitak dobiti 5-10 puta manju i lakšu bateriju za isti kapacitet (i manje love) nego sada.
Za vecinu potreba je gustoca baterija dosla do svojih idealnih brojki. Nema potrebe za rastom gustoce osim u avionskom prometu. Vece su potrebe za jeftinom baterijom koja moze biti i velika nego za manjim baterijama velikog kapaciteta. Ne vjerujem da ce gustoca ici predaleko, mozda jos 2x u sljedecih 10 godina i nakon toga pad krivulje. Jednostavno nema potrebe.
???
Kakve idealne brojke? Nešto može biti idealno ili optimalno ako ne može bolje. Najvažnija stvar u razvoju baterija je gustoća i broj ciklusa. U slučaju vozila, veća gustoća znači veći domet s istim volumenom baterije. Kome to nije važno? Tim više što s većom gustoćom obično sve postaje i jeftinije.
Da ne spominjem mobitele, laptope i sl. koje s većom gustoćom baterije isto tako rjeđe treba puniti. Kako može biti idealno puniti bateriju svaki dan ako ju možeš puniti svaki tjedan npr. ?
mnogo mudrosti,mnogo jada...što više znanja, to više boli.
Ja rekoh
mnogo mudrosti,mnogo jada...što više znanja, to više boli.
Ja rekoh
