Pošto vidin da se na forumu dosta piše o ovome odlučih napravit kratki uvod u elektrotehniku, točnije istosmjernu struju.
Mislin da će ovo bit zgodno za sve početnike.
Neke definicije
-Istosmjerna struja se definira kao ona kojoj tok elektrona ne mijenja smjer kretanja. Dakle elektroni (struja) idu od izvora prema potrošaču.
Iako se u praksi na shemama i u ostalim projektima bilježi da struja teče od plusa (+) prema minusu (-), to je određeno dogovorom. Pravi smjer struje je od minusa (-) prema plusu (+)
-Napon je razlika potencijala između dvije točke, plus pola i minus pola. Zbog te razlike potencijala (naboja) poteku elektroni sa mjesta gdje ima viška naboja na mjesto gdje ima manjak naboja.
-Električni otpor je najjednostavnije rečeno vrijednost nekog materijala, potrošača, električne komponente, koliko se taj materijal "opire" protjecanju struje. Što je otpor veći to će struja bit manja.
Za početak bi se bilo dobro upoznat sa ohmovim zakonom. Vjerojatno najvažnija formula u elektrotehnici općenito, iz nje se kasnije izvodi dosta formula koje su kompliciranije.
I = U / R.
I - struja
U - napon
R - otpor
Dakle možemo vidit da je struja obrnuto proporcionalna otporu, što je manji otpor to je veća struja. Ako nema otpora između plus pola i minus pola tad se događa kratki spoj što može jasno izazvat štetu na opremi koju koristimo.
Nadalje druga dva važna zakona su Kirchoffovi zakoni.
Prvi zakon.
Zbroj struja koje ulaze u jednu točku (granu) jednak je zbroju struja koje izlaze iz te grane.
I = I1 + I2
Drugi zakon.
Zbroj napona u strujnom krugu jednak je nuli.
Ovo je najlakše objasnit na primjeru. Imamo izvor struje, dva otpora (trošila). Zbroj pada napona na prvom otporu te drugom otporu mora biti jednak nuli.
U1 + U2 = 0
Drukčije to možemo zapisati kao I x R1 + I x R2 = 0
Postoje ugrubo dvije vrste spojeva. Serijski spoj i paralelni spoj.
Kod serijskog spoja, izvod plus izvod komponente se spaja na plus izvora te se dalje na nju nastavlja druga komponenta sa njenim plus polom.
To se najjednostavnije može vidjeti na slici.
Paralelni spoj se izvodi tako da se plus pol trošila stavi na plus izvora a minus pol na minus trošila. Otprilike se može reći da se stavlja između dvije grane.
Malo o otpornicima
Otpornici su pasivne elektroničke komponente koji pružaju otpor struji. Struja kroz otpornik se lako može izračunati pomoću ohmovog zakona.
Vrijednost otpora se izražava u ohmima, u čast Georga Ohma, njemačkog fizičara. Vrijednost otpornika se najtočnije može izmjeriti pomoću ohmmetra ili multimetra sa mogućnošću mjerenja otpora.
Postoji još jedan način za određivanje vrijednosti otpornika a to je bojama.
Kod serijskog spoja otpornika otpori se zbrajaju, tako da je konačan otpor najveći mogući. Dok se kod paralelnog spoja zbrajaju recipročne vrijednosti otpora.
Nešto o kondezatorima
Kondezator je elektronička komponenta koja služi za spremanje statičkog elektriciteta. Općenito kapacitet kondezatora se izražava u faradima premda u praksi je farad dosta velika jedinica stoga se upotrebljavaju prefiksi mikro i nano najčešće.
Zbrajanje kapaciteta kondezatora se radi obrnuto od otpornika.
Znači serijski spoj kondezatora zbraja se recipročno dok kod paralelnog se samo zbroje kapaciteti kondezatora.
LE Diode
Općenito dioda je nelinearni poluvodički elektronički element s dva priključka koji posjeduje ispravljačka svojstva.
Le Diode su diode koje emitiraju svjetlost kada su propusno polarizirane. One se nekako najčešće koriste u samogradnji za osvjetljavanje kučišta, tipkovnica i sličnih stvari.
Najčešće se diode proizvode za struje od 15-25mA (mili amperi), sve poviše toga joj skraćuje vjek trajanja a u konačnici može dovest i do pregaranja diode.
Diode zahtjevaju poseban napon za rad.
Taj napon je:
- 2V za crvenu
- 2V za narančastu
- 2,1V za žutu
- 2,2V za zelenu
- 3,3V za plavu
- 3,3V za bijelu
- 3,3V za ultra ljubičastu
- 4,6V za plavu (430nm)
Boje se odnose na boju svjetla koje emitira dioda.
Pošto se diode obično spajaju na izvore od 12V i od 5V, što je više od dozvoljenoga za većinu dioda, tad se u seriju s diodom mora spojiti otpornik koji će preuzet taj višak napona.
Točnije na otporniku će se dogodit pad napona pa će na diodu doć manji napon, onaj koji je potreban za rad.
Vrijednost otpora se računa po ohmovom zakonu.
Otpor = (napon izvora, na koji spajamo diodu - napon diode) / struja
Pošto je struja kroz diodu u dosta slučajeva 20mA pa se treba obratit pozornost da se pretvori u ampere.
2mA = 0,02A
Primjer: spajamo plavu diodu na napon od 12V.
(12-3,3)/0,02 = 435 ohma.
Pošto se otpornici ne proizvode za sve otpore (bilo bi apsurdno da postoji otpornik za svaki otpor) tad uzimamo prvi najbliži vrijednosti, u našem slučaju bi to vjerojatno bio 450ohma, ili 430, ne znam sad napamet sve vrijednosti koje se prodaju.
To je lako napraviti za jednu diodu, što ako ih više želimo spojiti?
Pa vrlo jednostavno, u slučaju paralelnog spajanja ispred svake diode ide njen otpor. Naravno ako se za to ima novaca i volje lemit svaki otpornik na svoju diodu.
Ali u slučaju serijskog spajanja više dioda (najčešće se radi po tri diode + otpornik) tad se formula malo okrene, odnosno napon se pomnoži sa 3.
Primjer: spoj tri plave diode na napon od 12V
Otpor = (napoj izvora - napon diodex3)/ struja
(12-3,3*3)/0.02 = 105 ohma
Diode se paralelno skoro nikada ne spajaju iz razloga što bi jedna dioda povukla veći napon, pa druga nebi svjetlila zato se nikada ne upotrebljava jedan otpor na dvije paralelne diode.
Ovdje imamo kalkulator otpora za le diode. Mislin da je to puno jednostavniji način dolaska do vrijednosti otpora, ali također nije naodmet ni ručno izračunat, za svaku sigurnost.
Nešto za kraj.
Kada se za izvor napajanja koristi usb mora se uzeti u obzir da on daje napon 5 volti i može isporučiti struju do 500mA, dok noviji usb 3 može do 900mA.
Molex konektor se također često koristi za izvor napajanja. Na njemu su crne žice uzemljenja (mase, minus pol) dok je crvena žica 5V a žuta žica 12V. Teoretski bi se moglo spojiti između žute i crvene i dobivat se napon od 7V ali to se u praksi ne radi. Nije sigurno.
Zavojnica
Električna zavojnica je elektronički element koji ima određen električni induktivitet (L).
Zavojnica se sastoji od žice koja je namotana, jednostavno ili višestruko u više slojeva.
Tijelo zavojnice se najčešće izvodi od papira, drva, ili nekog drugog sličnog materijala. Zbog svojih svojstava najčešće ima oblik valjka oko kojeg su namotane žice.
Zbog svoje specifičnosti zavojnicu u većini slučajeva nećete moć pronać u čipoteci ili nekoj drugoj trgovini. Obično se izrađuju za točno specificirane potrebe i već su tvornički zalemljene.
Zavojnice se mogu spajati serijski i paralelno. Kod serijskog spoja zavojnica ukupan induktivitet jednak je zbroju svih induktiviteta pojedinih zavojnica.
Kod paralelnog spoja induktiviteta odnosno zavojnica, ukupni induktivitet jednak je recipročnoj vrijednosti zbroja recipročnih vrijednosti induktiviteta pojedinih zavojnica, isto kao i kod otpornika.
Kod mješovitog spoja (kombinacija paralelnog i serijskog) najpraktičnije je izmjerit induktivitet između zavojncia.
.
www.tv.ultimax.info GLEDAJTE TV UZIVO NA INTERNETU
