Znanstvenici prvi puta snimili stvaranje i raskida

Femtokemija. Jedan tip je dobio čak Nobelovu nagradu jer je manje više smislio to ime, zapravo iz političkih razloga da i jedan Arapin dobije Nobela. Sad će pljuštati minusi i kritike ali činjenica neovisna odakle je on, koja mi se ne da obrazlagati, je da tip nije zaslužio Nobela. Ali ok ni prvi ni zadnji, dobio je i njegov frend Obama Nobela za ništa. Onda su smislili još i atofiziku 😂 dobro zvuči a ako se obeća revolucija u biokemiji farmakologiji itd. pljušte i financije.

Naravno još smo daleko od svih tih revolucija koje se obećavaju decenijama i pitanje je hoće li ih biti, ali ta oblast kao teorija napreduje sama za sebe i pomaže boljem shvaćanju dinamike ultrabrzih i ultramalenih stvari (molekula, atoma i elektrona).

Naravno, slažem se u potpunosti. Samo sam htio reći da treba prepoznati kad npr. znanstvenik u nekoj fundamentalnoj znanosti opisuje moguće primjene svog projekta u budućnosti. Neki znanstvenici su bolji u reklamiranju svog rada i znaju biti prilično maštoviti i to ne treba shvatiti doslovno kao nešto što "stiže uskoro", nego eventualnu primjenu koja može ali i ne mora uopće biti moguća. Znanstvenici to moraju raditi jer je vjerojatnost dobijanja financija za projekt višestruko veća ako se spomenu moguće primjene u praksi, svaka zemlja naravno želi biti tehnološki konkurentna i pohvaliti se nečim praktično korisnim što će biti lako shvatljivo i korisno svima.

Ponekad novinari "običnih" dnevnih novina znaju od toga napraviti ekskluzivnu vijest koju ljudi shvate doslovno pa se nakon 10 ili 20 ili 30 godina pitaju pa gdje je to?!? I onda neki gube povjerenje u znanost. Ovo se ne odnosi na Bug i ove vijesti naravno, da ne bude zabune, jer se tu očekuje da čitatelj ima neke osnove a sa druge strane članci objasne prilično detaljno i principe. Vijesti sa "superekskluzivom" u 24sata tipa novinama umjesto promocije znanosti naprave medvjeđu uslugu znanosti.

Treba opet razumjeti i novinare, jer ako nema "superekskluzivnih" vijesti nema ni klikova, jer su Nives Farenhajt i onaj mali transvestit Maja Šuput (koja ne plaća porez za zarade od gaža a hvali se njima) već svima dosadili.

Uz prvu fotografiju crne rupe, ovo mi se čini kao druga bitna fotografija iz svijeta znanosti u zadnje vrijeme. Naravno, ovo piše netko tko nije u navedenim područjima, nego stvara mišljenje na temelju laičkoga doimanja.

 

Volio bih kad bi Raos, Hrupec ili Doc, naši dežurni promicatelji znanosti među Bugovom rajom, malo 'protumačiti' sve ovo u narodski jezik. Recimo, kakva je to freaking leća koja snima tako sitno i koje su posljedice ovoga otkrića ili dokaza da sve zapravo jest kako smo zamišljali. (Dosad se govorilo da je slika atoma i eletrona samo zamišljena projekcija kako bi stvari mogle izgledati, a ovo bi sada moglo srušiti tu tezu, kaj ne ili šta da?)

 

Stoga, primite se tipkovnice, prozvani.

 "brzo u mp3" 

 neka se ugledaju na astronome i njihove large, very large, extremely i overwhelmingly large teleskope...

Ovo jamačno nije dobar prijevod riječi "indeed" u ovom kontekstu. Možda bi moglo biti: uhuuhu-brze reacije.

 

Razlog korištenja elektrona nije u manjoj valnoj duljini per se, radi se o tome da je fotone manjih valnih duljina od vidljive svjetlosti vrlo teško fokusirati.

Kada bi mogao fokusirati fotone manjih valnih duljina kao one vidljive svjetlosti ne bi bilo razloga koristiti elektrone.

Manja valna duljina jasno daje bolju rezoluciju, no radi se i o većoj energiji pa se gledanjem značajno utječe i na objekt koji se gleda,

tako kod stvaranja slike može doći i do ionizacije atoma - što nije toliko loše ako se i taj izbačeni elektron detektira te tako prenese određenu informaciju o objektu.

 Da, to je jedna od metoda koje se koriste kod ultrakratkih laserskih pulseva (npr. pump-probe). Ultrakratki puls visoke energije se koristi za uzbudi objekt (pump), a manje intenzivni puls (probe) mjeri efekt te uzbuđenosti. Mjenjanjem razmaka ova dva pulsa dobije se vremenska "snimka" uzbuđenosti objekta (skupine atoma ili jednog atoma):

 

 

https://en.m.wikipedia.org/wiki/Time-resolved_spectroscopy

 

https://en.m.wikipedia.org/wiki/Pump-probe_microscopy

 

 

Navedeni problem fokusa imamo kod EUV litografije (između ostalih problema, Intel muku muči s tim, zato imamo 14nm++++ tehnologiju). Teško je napraviti izvor odgovarajućih fotona. I kada se napravi teško ih je usmjeriti gdje mi želimo. Neutralni atomi ne emitiraju EUV zračenje, samo jako nabijeni ioni. Za to se kapljice ili plin kositra nabiju do supervruće plazme koja, nažalost, emitira fotone u svim mogućim smjerovima te ih je teško usmjeriti i fokusirati gdje želimo. Mogao bi se koristiti naravno i zraka/snop (beam) elektrona za litografiju bez upotrebe maske te bi imali još manje tranzistore na čipovima, ali se to koristi uglavnom u laboratorijama i za proizvodnju fotomaski za litografiju. Zbog sporosti nije pogodno za masovnu proizvodnju.

 

Evo da dodam i link za EUV litografiju:

 

https://en.m.wikipedia.org/wiki/Extreme_ultraviolet_lithography