Bacanje medicinskog biserja by Doc (#76) - Kopanje

Witzelsucht - zanimljivo kako u moru grcko-latinske nomenklature upada jedan cisto svapski naziv. fali prevod - witzeln = gl. saliti se (Witz = vic, shala), + Sucht = ovisnost.

pomislio sam da samo beclije imaju urodjen istancan humor za morbidno (kao npr. u nas ekipa u makarskom primorju) i sve ino imalo vezano za smrt, ali ispada

da je i drugi naziv pored ovog njemackog koji potice od Oppenheima (koji je proucavao i alkoholizam i sifilis :-) i drugi grecizam - *moria* (glupost) isto od jednog nijemca.

ergo, jedino je nijemcima palo na pamet da uopce pomisle a onda i kategoriziraju smijeh i salu kao bolest/stanje. druge kulture njeguju smijeh kao lijek i terapiju,

ali germani nesto bas i ne :-)

a da je zivot pjesma havaja, samo treba pomijesati Oppenheima s Oppenheimerom i Gitom...

Taj nam germanizam opet dolazi preko engleskog, u kojem ih se dosta nađe. Npr. u fizici (matematici) eigenvalue (=vlastita vrijednost). Reče mi neki prevoditelj filozofskih dijela, da postoje samo dva kompletna jezika - njemački i grčki. Za grčki ne znam, ali njemački je vrlo precizan, kao stvoren za znanost, tehniku i filozofiju. 

mmm kako je to glazba mojem uhu, njemacki kao savrsen jezik. pogotovo za tehniku, filozofiju te *izdavanje naredbi*. 

nije taj tvoj vrli prevoditelj koji misli da je njemacki "kao stvoren"/superiorniji od njegovog materinjeg tako usamljen -

ta to je bio izvorni jezik hrvatskog plemstva, Zagreb je uvijek sprehao njemacki, dok se u crkvi rabio latinski, a taman

da se slozimo oko madjarskog kad je dosla skupina uzjogunjenih grka, zidova, nijemaca i ceha i pokrenula *ilirski*

preporod, uzela tudji jezik i nadostikala ga svabizmima koji su tako odvratni i daleko od duha jezika (hvala onom cehu)

pa su te "tocne" kobasicaste slozenice skovane u nepotrebnosti kao "vodopad" jer je - slap - "too slavic" ;-)

poruka tvom prevoditelju od pokojnog Simica ;-)

Ako hvalim njemački jezik ne znači da grdim hrvatski niti da mislim kako bi hrvatski trebao imitirati njemački, kao ni bilo koji drugi jezik. Svaki jezik ima svoju narav i unutar te naravi ga treba razvijati. Hrvatski ima mnogo riječi za rodbinske odnose i ljudske naravi, no nedostaju mu riječi čisto apstraktnog značenja, koje se koriste u znanosti i fizolozofiji. Te bi riječi trebalo razvijati i uvoditi u rječnik. No da bi se to dogodilo treba imati ljude koji će te riječi bilo aktivno bilo pasivno upotrebljavati. Hrvatovanje opet nije dobro, jer npr. riječ "glazba" ne pokriva potpuno značenje riječi "muzika", niti riječ "tvar" potpuno pokriva značenje riječi "materija". 

Njemacki ima:

- hrpetinu nepotrebnih sinonima te time gubi potrebnu preciznost

- homonime (die Steuer - porez i das Steuer - kormilo ili die Bank - banka i die Bank - klupa ili vrh vrhova die Mutter - majka i die Mutter - matica)

- deklinaciju osobnih i posvojnih zamjenica koja stvara cuspajz za sebe u kojem imas rijeci koje je jednako pisu a imaju potpuno drugo znacenje

- konjugaciju pojedinih glagola gdje imaju isti oblik, a odnose se na druga lica

Sve u svemu daleko je to od "stvorenog za znanost ili tehniku"

@danen ma slazem se s tobom - i da, drzim se pokojnog Silica - u vezi istoznacnica/dubleta itd. - sto vise to bogatije!

samo ti "Teufel steckt im Detail", a da ti ga ektrahiram iz tvog navoda tvog drugara vjestog u "translacenju" - a to je da je njemacki "kompletan" sto ti je prevod njemackog adjektiva "vollkommen" tj. jedan od sinonima za perfektan, odnosno savrsen. a kad cujem te tlapnje o savrsenim jezicima, odmah mi tingla sense za eugeniku kao bazu za poznatu pragmaticnu nadgradnju od trie's i neke. jednako, kad cujem francuze i preseranse o njihovom "jeziku kraljeva" - proradi mi zhgolotuca (prema Paheku). a da ne govorim o hrpi stranaca kojima strasno *bode uho* nas divljacki jezik, a nisu u stanju razlikovati niti reproducirati nase sumnike, ili grcko delta (odnosno englesko "th") ili njemacke Umlaute - ovisno odakle su. no nikad nisu unizni i ne bastine kompleks nize vrijednosti stideci se vlastitih jezika. Tako pokondireni pisu Bruxelles a citaju Brisel, a opet ne pisu Wien vec madjarski Bécs. najveci puristi su dakako francuzi, tamo sve mora biti prevedeno, cak i u informatickom svijetu pa je tako bug - anomalie, a byte je octet, itd.

a sto se tice tezaurusa - naravno da tu kaskamo jer nam inovacija nije jaca strana (i nije stvar u apstraktnim pojmovima, pace) pa cemo posegnuti i za posudjenicama jer nase zvuce usiljeno (to je Drago u Bugu odavno strucno opjevao i to u vise navrata) - cisto zato sto su se npr. engleske vec udomacile. no ima tu i rijeci koje malo grubo zvuce, pogotovo kad posjetis mjesta u Africi gdje su skupljali i prodavali - ljudi, pa ti prisjednu nazivi tipa master-slave koji se i danas rabe za sklopke. 

nasi "narodi i narodnosti" nikad nisu drzali robove (nisam mogao vjerovati koiko sam bio ponosan na jednu takvu banalnu cinjenicu zureci u "whipping post") - uglavnom su bili bizibilni razbijanjem glava jedni drugima pa nam stoga nedostaje "apstraktnih" izraza kao "chip" :-)

onda su jos tu i pomodarstva, kao npr. cijela pjesma Idola "Schwüle über Europa" jer je njemacki tad bio jako in (a i igra je kad maknes prvi preglas ;-), ili kada ameri nabodu nesto kao Weltschmerz ili ako su "jako umni" onda recimo Zeitgeist - usput vazda krivo izgovarajuci Z kao z umjesto kao cajt; kak svaki purger zna nazvati vrijeme, a opet Teslu izgovaraju - tezla, ili Über - gdje svaki cestiti igrac Bele zna pravi izgovor- iber :-) moze se reci da ameri ljube korienski:

koliko god volio originale, neki prevodi su katkada sjajniji, sto dakako uveliko ovisi o prevodiocima i njihovim sposobnostima kako nesto prepjevati u duhu. osobno su mi poneki prevodi Bukowskog miliji od originala, prepjevi Jesenjina takodjer - dakle stvar je do prevodioca - ako nisi umjetnik kao Ujevic, Golob, Geric... ili kao - sasvim banalno - Nenad Brixi, onda jednostavno ne poznajes vlastiti jezik pa ti stoga isti nije niti dovoljno "kompletan"...

a da ne offtopichim vise docov thread, point je trebao biti u nijemcima i humoru, pa stoga samo ubojito:

Slazem se, ali nisam se mogao suzdrzati kada se jezik koji ne razlikuje majku od matice na sarafu velica kao über precizan i superioran. Niti jedan nije. Svi imaju prednosti i mane:

- engleski ima fantasticno pojednostavljenu gramatiku, ali je odnos izgovora i pisanja katastrofalan

- njemacki (uglavnom) ima dobru strukturu, ali je grub i vapi za modernizacijom (npr ß i pojednostavljenje), ah da i brojeve citaju naopako

- hrvatski ima pravilo jedan znak = jedan zvuk (vrlo egzaktan, a ne ni vrit ni mimo kao kod drugih jezika), ali je gramatika kao da ju je sizofrenik osmisljao

- francuski... hm, pisi kuci propalo - gutaju zvukove, nije jednostavan, potpuno nelogican (npr brojevi), a meni osobno cak niti lijepo zvuci

matica u hrvatskom isto ima 3 značenja i služi k tome kao naziv ustanove, dakle tvoj argument kontra njemačkog (malo non PC - jezik "mutavaca" - u svim slavenskim jezicima, država moža i jest neki oblik Germanie, ali je narod i jezik nijemaka - mutavaca) - promašen..

ali kao što rekoh to bjesomučno lijepljenje njemačkih riječi je glupost, ta aglugacija...

njemačko brojanje (kao i francusko i gle, dijelom slovensko) je zapravo - keltsko, oni su koristilio 20 kao osnovu, a ne 10...

što tiče (složenosti) hrvatske gramatike, ima jezika s 20+ padeža, pa si misli...

skoro pa tocno. ovisi o pismu - ako koristis autohtono onda stoji. (hint: њ,љ). ;-)

Još da nešto dodam: upravo je hrvatski grub jezik! Strancima nije jasno kako se takav jezik, zbog obilja suglasnika, a malo samoglasnika, uopće može čitati! Ne možemo reći "e" nego odmah dodajemo "j" - "je", imamo samo četiri vokalna fonema, imamo tvrdo "r", itd. Mi ublažavamo suglasnike: t - d i sl., Nijemci pak ublažuju samoglasnike - za to služi preglas (ein Buch - zwei Buecher i sl.). "I crvrči cvrčki cvrčak na grani crne smrče... " Usporedi ove (Nazorove) stihove s navedenim Goetheovim. 

 Kroz školovanje (a učio sam švapski, zadano) riječ s Ü i preglasom bi se trebala izgovarati mješavinom slova E i O..

no kasnije kada sam upoznao domicilne Nijemce većina ih koristi u riječi Über ali ne koriste R već ga gutnu...

Tako da (možda je to po njemačkim pokrajinama različito) sam uglavnom čuo nekakav Ibe&&... bez zadnjeg slova R.

usporedimo: 

 Užas !

I onda obnevideo sam sebe pita... kako se kaže na njemačkom "koliko je sati" > ? Wie viel Uhr ist es? ili Wie spät ist es?