Zrakoplov uzletio s tonom viška zbog softverske gr

- .. zbog soft greške?

-ne, to nije soft greška. To je obična, ljudska greška, pogrešan unos, ono što soft ne radi nego osoba za pultom. Soft je ispravan, razumijevanje oznake nije. Možemo ponoviti i dobiti isti rezultat, nema greške u radu softwarea, nego prije, unos. Ovakvom 'klasifikacijom' možemo jednako stavit naslov hakeri.. veze s ničim..

 - opet... nije greška, nije ništa pogrešno izračunato, nije pogrešna tablica, nego unos, banalno kao da umjesto imena osobe pero upišeš stipe, to nije bug, soft grešaka ili kriva tablica-podatak, nego unos, nesporazum oko značenja kratice kako navode miss-ms, tj da piše dijete i dalje bi soft radio istu stvar, jednako, dok ako napišu osoba -žena opet radi isto.

-karikirano, ako trebamo 2+2, unesemo pogrešan podatak 2+3, računa li calculator pogrešno =5 ili točno? Tko je tad pogriješio, calculator u računanju-radu ili operater unosom POGREŠNOG PODATKA... 

-ovdije nema pogrešnog računanja, nego su sustavu dati pogrešni podatci tj djeca umjesto osobe, jednaka greška bi bila da umjesto 100kg unesu 100 funti (cca pola kile) itd.

edit: ili .. greška bi bila istog tipa, veća da je izabrano 'beba', =0kg .. odnosno, suprotna da je izabrana odrasla muška osoba. Ako se na unosu, tipki postavi bilo koji znak, kinesko pismo, kružić-križić.. stvar je samo u tome da operater izabere pravi-točan, ne pogrešan izbor-unos.

-alternativa, umjesto statističkog nagađanja, vaganje. Vagati se može avion (teretne vage su normalna stvar za npr teretni vlak) kao i pojedine osobe ako se postavi npr na ulaznoj traci obična vaga-brojač, kao i npr detektor metala, tj može isto mjesto itd. i time se eliminira ljudska greška ili oslanjanje na statistiku, no još bolje je ako se težina osobe poveze s mjestom sjedenja, zbog rasporeda-balansa itd. i to se može obaviti na chekinu kao što se radi s prtljagom.

-kad se želi 'bolji' sustav, tad se upravo kod unosa više pazi, jer time imamo u statru (ne)kvalitetan podatak i time rezultat, ne sama formula kao problem..

-kad god je moguće izbijeći ljudski unos, to treba napraviti, npr utipkavanje šifre artikla ili čitač-barkod.. eliminira se normalna-ljudska greška, a to se nikako ne može nazvati greška softa..

 -ako ti pažljivije čitaš, tad primijeti da si ovaj soft nije uzeo to pravo tumačenja, nego da je u toj zemlji drugačije tituliranje.. a to sa softom nema veze, odnosno, nevisno jesi li kinez-japanac-zagorec, 2+2=4 ali 2+3=5 .. odnosno, unos, + dodatak u postu, npr bebe=0kg.. da je izabrano beba, greška bi bila veća, mada je algoritam točan .. ako je soft-algoritam točan, ako je pogrešan izbor, zašto bi tad to nazvali soft greškom, odnosno zašto ne ljudskom, nesporazum u oznakama itd.., npr da je avion ruski-ćirilica.. i da operater zapravo na ćoravo tipka.. što je tad greška i kako se ispravlja.

-odnosno, kako se ova greška ispravlja odgovor je što je uzrok greške, ... ispravlja se izborom miss-ms.. time je odogovor uzroka greške u osobi koja to klika, edukaciji ili usklađivanju tumačenje oznake-značenja tipke, jednako kao da računaju imperijalne ili si mjere, kg-funte..

-neovisno o tome što sad znamo uzrok, ako netko tebe kao osobu od recimo 100kg na ulazu označi kao bebu, imat ćeš 0kg.. u čemu je greška? U unosu podatka temeljem kojeg se računa, tad je rezultat pogrešan, odnosno samo slučajno može biti točan (kao što sat koji stoji pokaže točno vrijeme dva puta dnevno).. tj ako je jednak broj osoba djece na putu i ako se tad zamjeni unos, rezultat će opte biti jednak, jer je tad jednostavno isti broj-suma-formula.

edit: .. i zato postoje univerzalno razumljivi piktogrami, kao prometni znaci ili wc-putokazi pogotovo na prometnim mjestima kao aerodrom, tad za wc imamo siluetu muškarca-žene-djeteta.. i nema problema tumačenja, dok je ovo samo igra tko će platiti trošak, naručitelj ili isporučitelj...

 -možeš 'osnovati' lalalandiju, s izmišljenim ljudima, npr prosječne težine 1000kg, jednospolne, bez djece-beba.. a pojedina zemlja u npr avioprometu se mora prilagoditi međunarodnim standardima, oznakama ako želi biti kompatibilna, ili će biti dovoljno važna da ona postane standard. Tko se treba prilagoditi? Nitko-svako. Uopće nije stvar uzrok greške, nego trošak-novac. U slučaju da je soft iz usa a naručitelj iz kine, pogodi što će sud u texasu presuditi, kao i u obrnutim ulogama.. tad je to stvar politike, ne greške itd.

 -ne moram :) jer to naprosto nije moj posao .. tvoj možda, tj novinarstvo itd. Zašto to ne bi pitali novinari npr na presici, umjesto da samo prenose izjave bez kritičkog razmišljanja o tome što piše npr činjenice.

-odnosno, oni upravo to i kažu, mada nazovu soft greškom, da je nesporazum + pošto će soft raditi jednako, bez fixa-patcha ili ver.2 .. može se promijeniti piktogram ili educirati osoblje koji button stisnuti. Da je soft greška, tad bi za ispravan unos dobili pogrešan rezultat.

Jesi putovao ti kada avionom, ihush? Znaš kako aviokompanije izračunavaju jesi li dijete ili odrastao muškarac ili žena? Prema datumu rođenja, a ne prema tituli kojom te oslovljavaju. To ti je sva filozofija.

Za domaće letove daš ime i prezime i kategoriju u koju spadaš - muško, žensko, odrasli, djeca (i to je podijeljeno po kategorijama, ovisno o kompaniji).

Meni ovdje nije jasno kako posada nije skužila da nešto ne štima.

Prema manifestu imaš skoro 40 "unacompanied minors" što je dovoljno da se digne kosa na glavi i najisusnijoj posadi. Prije leta se provodi headcount i posada je trebala skužiti da nemaju svu tu djecu (ok, 187 putnika je dosta, ali je i skoro 40 komada djece dosta) i da to prijavi pilotima koji pripremaju letno računalo.

 Softver je učinio pogrešku i Softver radi drugačije od očekivanog/naručenog/pretpostavljenog su dvije različite stvari.

Softver samostalno ne može učiniti pogrešku, već je to pogreška programera i/ili korisnika koji je očekivao drugačiji output.

Ono što ihush govori je da je razlika u tome što iako AAIB to klasificira kao softversku pogrešku to ne znači da je softver učinio grešku - već da softver radi drugačije od očekivanog.

Boldano je okej - jer je to klasifikacija.

Ove dvije rečenice nisu okej, ne na IT portalu, jer nije sebi softver ništa mogao uzeti za pravo (pa čak i ako uzmemo da je to figur of spič) već je upravo programer iz prve rečenice tako postavio funkciju.

If miss kejkulejt this.

Ne može "softver" u funkciju ubaciti varijablu koju mu programer nije izričito dopustio, s time da je i pogrešna deklaracija greška programera. (Kao i zanemarivanje ili neuključivanje nekih standarda)

Znači - naručitelj je naručio softver koji kalkulira ovisno o inputu, ali je izvršitelj u izračun isprogramirao da se Miss parametar računa kao dječija kategorija.

:-D

Znači nije greška softvera nego greška programera. Dok su inače ostale greške u softveru autonomna odluka softvera.

Hvala što si mi to razjasnio, za "IT portal", od sada greške programera koje rezultiraju pogrešnim izlaznim podacima programa ne računamo kao softverske greške.

Stvarno nešto nije u redu s vodom.

Da nije neka švicarska kompanija? Tamo ima to Miss i Ms što nisam znao kada sam nešto popunjavao.

 Kako se čita ova rečenica:

Ovaj softver konkretni je uzeo sebi za pravo da po tituli (Miss ili Ms) klasificira putnike u vrlo bitne težinske kategorije mimo specifikacija naručitelja.

Da, kao IT portal mislim da bi netko trebao biti sposoban tehnički razjasniti gdje je došlo do softverske greške.

var Person može dobiti parametar Mr, Miss, Ms (samo za primjer, inače nebitno).

Na kraju kreiranja objekta putnika, funkcija je zbrajala po tim titulama i davala je result kojeg vidiš podcrtano.

Znači da je varijablu programer koristio u više funkcija - kako za samu funkciju koja kao result daje broj putnika u definiranim kategorijama tako i u funkciji kalkulacije težine za te kategorije - znači da je od samog kreiranja softvera varijabla titule bila zamišljena da je Miss dječija kategorija.

Pretpostavljam da ovu agenciju ne zanima sam soruce kod softvera već ukažu ili zabilježe grešku pod sveobuhvatnom kategorijom "softverska greška" - ali za IT portal bih rekao da je korisno i lijepo da netko stručan kaže kako je do greške došlo.

Jer ovo i nije neki ogromni problem, već je vjerojatno data model krivo dizajniran.

To ti isto kažeš ovdje:

A za vijest/zanimaciju bi bilo i korisno istražiti tko je pogriješio:

1. Da li je naručioc pretpostavio da su titule nedovsmislene i uvijek iste? U tom slučaju je naručioc kriv jer on mora jasno precizirati

2. Da li je softverski inžinjer kriv jer je on taj koji je pretpostavio da je njihovo tituliranje jedino točno

3. Da li je softverski inžinjer kriv jer nije obratio pozornost na specifikaciju nego je radio napamet?

Ovo je možda tjeranje maka na konac, ali u tom poslu i za specifičnu publiku bi bilo zgodno saznati tko je kriv i kako je do greške došlo - a ne sveobuhvatno reći softverska greška.

Razumijem da se time ne mora baviti ova Agnecija (pa zato oni ni ne navode te detalje) ali sam siguran da su naručioc i inžinjeri detaljno proučili tko je u lancu izrade i kako pogriješio.

Softverska greška je i previd koji daje sumanuti rezultat - ali je i dalje kriv developer koji je previd učinio, ili naručioc/manager koji nešto nisu naveli u specifikacijama.

Ja sam cjepidlaka jer je izjava "Softver sebi uzeo za pravo" nerazumljivo nepotrebna, čak i kao figur of spič, pored rečenice "Developeri su zajebali varijable u izračunu"

Svaki softver ima neku svoju specifikaciju, ako u toj specifikaciji piše da se koristi "Miss" za djecu (bez obzira na lokalizaciju) a korisnici sofvera su odabrali "Miss" za žene onda je problem u korisniku. Ali ne vjerujem da je to slučaj jer bi to zbilja bilo anti-intuitivno i kretenski.

Tu nedostaje malo konteksta, taj softver mora imati svoje prijevode, tako da u zemlji u kojoj se koristi onda nebi pisalo "Miss" nego prijevod za tu zemlju. Možda prijevod nije valjao pa je to onda ipak pogreška softvera...

@Drago,

Ako je uzrok pogrešno izračunate težine aviona bio u tome što se u dvijema državama djeca različito tituliraju, onda to nije softverska greška nego pogrešno odabrani ulazni podaci.

Sam softver je dao točan rezultat, ali su ulazni podaci bili pogrešni (tj. krivo interpretirani). Kako kaže stara programerska izreka: 'garbage in - garbage out'.

Ovdje ne treba nadograditi ni softver ni programera, nego onoga tko je odabrao ovakve ulazne podatke, a softver treba ne nadograditi nego iznova napisati, na način da koristi ulazne podatke koji ne mogu biti različito interpretirani ovisno o zemlji u kojoj se program koristi. Ipak se radi o uvjetima u kojima ozbiljnija greška može dovesti do gubitka života.