Mnogima poznatiji kao lokacija zadnje borbe u James Bond GoldenEye :)
nema više, nema više, naše birtije ... 
Velika šteta za tako vrijedan instrument, znanstvenici su ostali prikraćeni za mogućnosti koje je ovaj radioteleskop imao. Tko će primiti signale nazad, kao odgovor na signale poslane s Areciba? Nadam se da će na istom mjestu sagraditi Arecibo 2, novi radioteleskop. # Encoding: I meni
.
Kinezi, s puno većim i modernijim teleskopom.
https://en.wikipedia.org/wiki/Five-hundred-meter_Aperture_Spherical_Telescope
Bez obzira na to, prava šteta. Trebalo je adresirati te probleme dok se još moglo.
mnogo mudrosti,mnogo jada...što više znanja, to više boli.
Sve je krenulo nizbrdo kad je stigla prva reklama:
3 žene udaljene 40 svjetlosnih godina čekaju da ih nazoveš...
Kinezi, s puno većim i modernijim teleskopom.
https://en.wikipedia.org/wiki/Five-hundred-meter_Aperture_Spherical_Telescope
Bez obzira na to, prava šteta. Trebalo je adresirati te probleme dok se još moglo.
Ako pogledas usporedbu u linkanom clanku malo nize s Arecibom, vidjet ces da je npr. u nekim stvarima Arecibo i dalje bio bolji, premda je bio manji.
Pogotovo bitna stvar je da je mogao radit kao radar s aktivnim pulsevima sto FAST ne moze.
Velika šteta za tako vrijedan instrument, znanstvenici su ostali prikraćeni za mogućnosti koje je ovaj radioteleskop imao. Tko će primiti signale nazad, kao odgovor na signale poslane s Areciba? Nadam se da će na istom mjestu sagraditi Arecibo 2, novi radioteleskop. # Encoding: I meni.
Ma nema brige. Ima se, meže se 
https://www.jutarnji.hr/life/znanost/kinezi-instalirali-najveci-teleskop-na-planetu-zelimo-naci-vanzemaljce-4492049
Piše da je taj kineski teleskop koštao $180 miliona dolara.
Pa fuck, jedan F22 košta $150 miliona, bez cijene razvoja. Toliko o ulaganju u znanost vs u vojsku.
Piše da je taj kineski teleskop koštao $180 miliona dolara.
Pa fuck, jedan F22 košta $150 miliona, bez cijene razvoja. Toliko o ulaganju u znanost vs u vojsku.
uzmi u obzir da su kinezi jeftina radna snaga, da su oni radili F22 po tim specifikacijama itd onda bi sigurno to odradili daleko jeftinije. Ne proizvodi se večina robe u Kini bez razloga.
The best thing about having a penis is sharing it with people who don't
Piše da je taj kineski teleskop koštao $180 miliona dolara.
Pa fuck, jedan F22 košta $150 miliona, bez cijene razvoja. Toliko o ulaganju u znanost vs u vojsku.
uzmi u obzir da su kinezi jeftina radna snaga, da su oni radili F22 po tim specifikacijama itd onda bi sigurno to odradili daleko jeftinije. Ne proizvodi se večina robe u Kini bez razloga.
Izbij si to iz glčave, osobito da su oni koji rade high-tech jeftini... MI smo jeftini, Kinezi više ne...
Kinezi, s puno većim i modernijim teleskopom.
https://en.wikipedia.org/wiki/Five-hundred-meter_Aperture_Spherical_Telescope
Bez obzira na to, prava šteta. Trebalo je adresirati te probleme dok se još moglo.
Ako pogledas usporedbu u linkanom clanku malo nize s Arecibom, vidjet ces da je npr. u nekim stvarima Arecibo i dalje bio bolji, premda je bio manji.
Pogotovo bitna stvar je da je mogao radit kao radar s aktivnim pulsevima sto FAST ne moze.
Arecibo je dovršen 1963. i koštao je 9,3 milijuna tadašnjih dolara, odnosno 71 milijun današnjih dolara. Financirala ga je ARPA - Advanced Research Projects Agency - američkog Ministarstva obrane, na prijedlog Sveučilišta Cornell.
Izvorna namjena je bilo Cornellovo provođenje istraživanja ionosfere putem UHF radara - zapravo je Arecibo i zamišljen kao velika i snažna radarska instalacija. Budući da je vrlo skupo graditi instrument za samo jednu namjenu, misiji je ubrzo pridodana radarska astronomija, a ARPA u priču ulazi kroz Project Defender - razvoj zaštite od napada balističkim projektilima s nuklearnim glavama. Tada se vjerovalo da bi nuklearne bojeve glave mogle imati različit signal u odnosu na glave-mamce kada ulaze u atmosferu - plan je bio upotreba Areciba za prikupljanje općenitih podataka o ionosferi koje bi koristile u istraživanju mogu li se glave i mamci razlikovati pri ulasku u atmosferu (odgovor: ne, ne mogu se razlikovati na taj način).
U početku, radio astronomija nije bila od neke posebne važnosti za Arecibo (kao što sam naveo, zamišljen je primarno za ionosferska istraživanja - samo ime je to odavalo: Arecibo Ionospheric Observatory), ali za manje od godinu dana od puštanja u pogon, to se promijenilo i radio astronomija je dobila jednaku važnost kao i radarska astronomija. Izuzetno brzo je radio astronomija preuzela primat - u razdoblju od prosinca 1965. do rujna 1969., radarska astronomija je dobila 9 posto vremena opservatorija, ionosferska istraživanja oko 30 posto, a radio astronomija oko 50 posto vremena.
Živjeće Arecibo još dugo negdje u svemiru....
Ako budu opet radili teleskote ovakvih tipova onda sigurno moraju odrediti vremenski rok za održavanje. Sajla očito ima svoj vijek trajanja. Ovo je moglo biti i daleko jeftinije da su redovito održavali, mjenjali sajle itd.
Mnogima poznatiji kao lokacija zadnje borbe u James Bond GoldenEye :)
Prije kao Rogue Transmission Bf4 
E jebiga to nisam igrao
