Neka mi netko objasni, zašto ostati na prastaroj tehnologiji, a s vremenom je ne zamijeniti, pa izbjeći ovakva sranja?
Tko bi rekao da se moze postati i programerski dobrovoljac. Tko ce uciti cobol? :) Bit ce ce zanimljivih blogova u skoroj buducnosti...
Neka mi netko objasni, zašto ostati na prastaroj tehnologiji, a s vremenom je ne zamijeniti, pa izbjeći ovakva sranja?
Mozda je banalno objasnjenje, ali , sigurnost!
Tko danas pise viruse u cobolu?
Programi u COBOLu su ko' piramide. Nitko nezna kako su napravljeni, al' eto, tu su.
Neka mi netko objasni, zašto ostati na prastaroj tehnologiji, a s vremenom je ne zamijeniti, pa izbjeći ovakva sranja?
Mozda je banalno objasnjenje, ali , sigurnost!
Tko danas pise viruse u cobolu?
Programi u COBOLu su ko' piramide. Nitko nezna kako su napravljeni, al' eto, tu su.
Jos jedan razlog je i taj sto je jako tesko dobiti budget za nesto sto uredno radi vec desteljecima. Moras imati dobar business case, a to je ovdje malo teze jer uvijek ima nesto sto je hitnije. Rijetko tko gleda na stvari proaktivno te se uglavnom odobrenje dobije tek kada "shit hits the fan". Osim toga, u kojem god jeziku naprave novi sustav, garantiram da nece trajati toliko dugo i biti stabilan koliko je bio ovaj u COBOL-u - a to automatski znaci veci TCO.
@fredii
Dodatni je trošak sve nanovo prepisivati, moraš imati resurse i vremena. Ovako je šljakalo dok je sve bilo okay.
Mogli su to pokriti sa svojim resursima. Sada im trebaju dodatni ljudi s znanjem.
Neka mi netko objasni, zašto ostati na prastaroj tehnologiji, a s vremenom je ne zamijeniti, pa izbjeći ovakva sranja?
Postoje financijski serveri koji piče pod Z Linux-om i ne smiju stati. Generalno, tržište je u deficitu s radnom snagom koja poznaje ovaj sistem. Mislim da je to-to.
Cobol Udemy tutorial anyone?? :D
Ono što sam čuo jest da je plaća suludo velika zbog velike potražnje a nikakve ponude, pa eto godinu dana coboliraš to sranje i vratiš se u lijepu našu i kupiš villu od 250,000 eura. Sve manje ne vrijedi truda.
A ja baš na polici imam knjigu o programiranju u COBOLu iz 1986 godine
za 8000 eura?
Treba li netko programera za FORTRAN? Neka mi se javi...
UH! Jesam ostario, šta još nađe.....
Neka mi netko objasni, zašto ostati na prastaroj tehnologiji, a s vremenom je ne zamijeniti, pa izbjeći ovakva sranja?
Ukratko, najveci problem je novac, a iz tog problema proizlaze svi ostali problemi koje su ljudi naveli.
Cak i ako imas novaca, to nije garancija da ce jedan takav veliki projekt dozivjeti uspjeh (takvi projekti traju godinama i kostaju desetke milijuna kuna, ako ne i vise). Ako projekt bude neuspjesan (a takvih ima napretek), bacio si novac na refaktoring starog koda (koji je funkcionirao) dok si za to vrijeme mogao napraviti nesto novo sto ce mozda generirati dodatne prihode, povecati vrijednost firme.
Gledajuci ovo iz perspektive pouzdanosti programa, takvi programi vise-manje rade ono za sto su predvidjeni, bez gresaka. Uzmimo za primjer kontrolu zracne plovidbe koja mora imati program na koji se kontrolori mogu osloniti, imati visok stupanj pouzdanosti. Novi programi mogu biti puni gresaka (dovoljna je i jedna za katastrofu) koji se nece uociti na programerskim/korisnickim testovima te kao takvi uci u produkciju. Takva greska za posljedicu moze imati avionsku nesrecu u kojoj ce ljudi izgubiti zivote. Iako ce se kada tada morati prepisati i takvi programi, dok radi, bolje ne dirati.
Ima tu jos hrpa problema, ali kazem, najveci je novac. :)
Na post iznad - zrakom se leti a ne plovi...
On topic, lega se prije 17 godina zaposlio u Slavonskoj banci kad ono Cobol... 😁😁
Morao je pitati tetka za pomoć... 😁😁
Na post iznad - zrakom se leti a ne plovi...
On topic, lega se prije 17 godina zaposlio u Slavonskoj banci kad ono Cobol... 😁😁
Morao je pitati tetka za pomoć... 😁😁
Eo, mozes i njima poslat ;)
https://www.crocontrol.hr/mobile/default.aspx
edit
I kad si tak pametan, evo i ovo
Neka mi netko objasni, zašto ostati na prastaroj tehnologiji, a s vremenom je ne zamijeniti, pa izbjeći ovakva sranja?
Ukratko, najveci problem je novac, a iz tog problema proizlaze svi ostali problemi koje su ljudi naveli.
Cak i ako imas novaca, to nije garancija da ce jedan takav veliki projekt dozivjeti uspjeh (takvi projekti traju godinama i kostaju desetke milijuna kuna, ako ne i vise). Ako projekt bude neuspjesan (a takvih ima napretek), bacio si novac na refaktoring starog koda (koji je funkcionirao) dok si za to vrijeme mogao napraviti nesto novo sto ce mozda generirati dodatne prihode, povecati vrijednost firme.
Gledajuci ovo iz perspektive pouzdanosti programa, takvi programi vise-manje rade ono za sto su predvidjeni, bez gresaka. Uzmimo za primjer kontrolu zracne plovidbe koja mora imati program na koji se kontrolori mogu osloniti, imati visok stupanj pouzdanosti. Novi programi mogu biti puni gresaka (dovoljna je i jedna za katastrofu) koji se nece uociti na programerskim/korisnickim testovima te kao takvi uci u produkciju. Takva greska za posljedicu moze imati avionsku nesrecu u kojoj ce ljudi izgubiti zivote. Iako ce se kada tada morati prepisati i takvi programi, dok radi, bolje ne dirati.
Ima tu jos hrpa problema, ali kazem, najveci je novac. :)
Čekaj, ali i te stare programe se moralo testirati, prije nego su pušteni službeno u rad, zar ne?
Ne! Pustili su ih kao Skynet u Terminatoru!
Neka mi netko objasni, zašto ostati na prastaroj tehnologiji, a s vremenom je ne zamijeniti, pa izbjeći ovakva sranja?
Ukratko, najveci problem je novac, a iz tog problema proizlaze svi ostali problemi koje su ljudi naveli.
Cak i ako imas novaca, to nije garancija da ce jedan takav veliki projekt dozivjeti uspjeh (takvi projekti traju godinama i kostaju desetke milijuna kuna, ako ne i vise). Ako projekt bude neuspjesan (a takvih ima napretek), bacio si novac na refaktoring starog koda (koji je funkcionirao) dok si za to vrijeme mogao napraviti nesto novo sto ce mozda generirati dodatne prihode, povecati vrijednost firme.
Gledajuci ovo iz perspektive pouzdanosti programa, takvi programi vise-manje rade ono za sto su predvidjeni, bez gresaka. Uzmimo za primjer kontrolu zracne plovidbe koja mora imati program na koji se kontrolori mogu osloniti, imati visok stupanj pouzdanosti. Novi programi mogu biti puni gresaka (dovoljna je i jedna za katastrofu) koji se nece uociti na programerskim/korisnickim testovima te kao takvi uci u produkciju. Takva greska za posljedicu moze imati avionsku nesrecu u kojoj ce ljudi izgubiti zivote. Iako ce se kada tada morati prepisati i takvi programi, dok radi, bolje ne dirati.
Ima tu jos hrpa problema, ali kazem, najveci je novac. :)
Čekaj, ali i te stare programe se moralo testirati, prije nego su pušteni službeno u rad, zar ne?
Istina, i jesu testirani prije pustanja u rad, medjutim oni su u radu proteklih 30-40 i vise godina i hrpa bugova je ispravljena tokom godina. Kod novih programa sam programer ce testirati funkcionalnost programa koliko mu tehnicko i poslovno znanje dopusta, a korisnici ce svojim test caseovima testirati ostatak funkcionalnosti programa. Takvi test caseovi ne moraju, a u praksi najcesce niti ne obuhvacaju sve funkcionalnosti programa. Kao sto je netko vec napisao, ima i hitnijih stvari, pa se i previdjaju neke stvari samo da se posao (cim prije) zavrsi.
Iako se mozda cini jednostavnim samo 'prepisati' program, u praksi to nije tako jednostavno.
Life is jazz. Play it cool.
Na post iznad - zrakom se leti a ne plovi...
On topic, lega se prije 17 godina zaposlio u Slavonskoj banci kad ono Cobol... 😁😁
Morao je pitati tetka za pomoć... 😁😁
Eo, mozes i njima poslat ;)
https://www.crocontrol.hr/mobile/default.aspx
edit
I kad si tak pametan, evo i ovo
Pa jbt, jel se ne vidi razlika u letenju i plovidbi??? Avion je sav okružen zrakom dok je brod uronjen u vodu i još i vjetar, tj. strujanje zraka mogu utjecati na njega. A te fore nakon 1990-e moš prodavati juniorima...
Uostalom 11-og rujna 2001. nakon udara onih aviona u zgrade, u Dnevniku HTV-a, je gostovao pilot komercijalnih aviona i ispravio voditeljicu vijesti rekavši "Ovo su avioni, zrakoplov je nešto drugo".
Kako god, živili mi ko kornjače sa Galapagosa... 😀
Edit. Čak i cepelin ne plovi već lebdi...
Mozda je banalno objasnjenje, ali , sigurnost!
Tko danas pise viruse u cobolu?
Programi u COBOLu su ko' piramide. Nitko nezna kako su napravljeni, al' eto, tu su.
Dobro razmišljanje, ali pomalo je idealistično, mislim da je razlog puno, hm, "prizemniji." Rijetko tko ulaže u ono što se ne vidi ako se taj novac može uložiti u nešto što se vidi.
Svi će vidjeti novu, shiny web stranicu, ali malo tko će znati da vuče podatke iz sustava koji se bazira na Fortranu ili Cobolu. Ista stvar je zašto su državne stranice i stranice raznih agencija (ne samo u Hrvatskoj) recimo na običnom HTTP protokolu, a nisu migrirale na HTTPS iako se možda unose osjetljivi podaci. Rijetko tko zna šta taj S na kraju znači, a za te novce se može dobiti cijeli novi dizajn stranice koju će korisnici vidjeti.
Na post iznad - zrakom se leti a ne plovi...
On topic, lega se prije 17 godina zaposlio u Slavonskoj banci kad ono Cobol... 😁😁
Morao je pitati tetka za pomoć... 😁😁
Eo, mozes i njima poslat ;)
https://www.crocontrol.hr/mobile/default.aspx
edit
I kad si tak pametan, evo i ovo
Pa jbt, jel se ne vidi razlika u letenju i plovidbi??? Avion je sav okružen zrakom dok je brod uronjen u vodu i još i vjetar, tj. strujanje zraka mogu utjecati na njega. A te fore nakon 1990-e moš prodavati juniorima...
Uostalom 11-og rujna 2001. nakon udara onih aviona u zgrade, u Dnevniku HTV-a, je gostovao pilot komercijalnih aviona i ispravio voditeljicu vijesti rekavši "Ovo su avioni, zrakoplov je nešto drugo".
Kako god, živili mi ko kornjače sa Galapagosa... 😀
Edit. Čak i cepelin ne plovi već lebdi...
Ha cuj, dokle god je to dio hrvatskog jezika, mislim ga i i koristiti. 
Pis on ju, tu :P
The best is yet to come, and wont that be fine You think youve seen the sun, but you aint seen it shine
Ne smijem u detalje jer poslovne tajne i tako to, ali.
Radim u raznim bankama već puno godina i pisao sam i cobol i plsql i c# i još ponešto.
Svugdje gdje sam bio ima i danas cobola. Prepisati programe iz jednog jezika u drugi je jako teško. Mnogi stari programi nisu dokumentirani ili je dokumentacija izgubljena. Ljudi koji su ih pisali su umrli, otišli ili nisu zainteresirani. U bankama ima puno poslovne logike u programima koja nije očita iz koda. Uz to ima puno mrtvog koda koji se nikada ne izvršava, ali nitko nije 100 posto siguran u to. Uvjeti su se promijenili i neke obrade se vrete zbog 10% onoga što rade, ali nije to lako analizirati. Mnogi stari programi su pisani generatorima koda i sadrže loše strukturiran kod čak sa goto naredbama. Mnogi stari programi su samo loše pisani. Mnogi stari programi imaju dijelove koda koji su pisani samo kao neki prečaci, workaroundi za neke tehničke probleme koji su ispravljeni kasnijim verzijama os-a, kompajlera, programskog jezika. I danas pišemo takav kod. Ugradimo nešto što će kasnije izgledati čudno, a nužno je da riješimo neki bug u bazi ili performansni problem koji godinama kaasnije neće bit očit i izazivat će WTF oblačiće iznad mnogih glava.
Da bi se uopće saznalo što svaki dio koda radi, to je izazovan proces. Znate li kako izgledaju refaktoring projekti da se stari sustav prebaci u novi? Ne može se prebaciti jedan program po jedan jer komuniciraju jednis drugima ili učitavaju i pišu datoteke koje se obrađuju jedna za drugom.
Znate li koji je proces i koliko traje od ideje do produkcije za bilo koju izmjenu na modernom kodu u jednoj banci? Mjesec minimalno, koliko god bila sitna izmjena. Neće biti mjesec posla i ne za bugfix, ali za neku nadogradnju minimalno mjesec dana od ideje do realizacije.
Znate li koliko je kritično da sve to radi zajedno nakon refaktoringa koda? Tipični refaktoring aplikacije će zaposliti 10 analitičara, 30 programera, 20 testera, podrška sistem inženjera i hw i sw, puno nekih koordinatorskih poslova i trajat će 2-3 godine. Tipično će se angažirati dobar dio vanjskih suradnika. 60-70 bruto plaća IT stručnjaka tokom 2-3 godine od kojih mnogo vanjskih suradnika ne stalno zaposlenijh koji koštaju 3-5 puta više od stalno zaposlenih.
Zatim, treba platiti hardver i licence za nove servere, a stare si samo održavao. To košta puno više na enterprize nivou nego što ljudi zamišljaju.
Konačni rezultat takvog projekta je 20-50 milijuna eura. Ovisi o složenosti posla,a li jedan veći ozbiljni refaktoring toliko košta. I pogodite što... često ostane još starog koda u pogonu jer ne bi čovjek vjerovao koliko koda i aplikacija postoji u raznim tehnologijama u jednoj velikoj firmi.
Čekaj, ali i te stare programe se moralo testirati, prije nego su pušteni službeno u rad, zar ne?
Da, međutim, prije nego su pušteni u rad se sve radilo ručno i stizalo se raditi ručno, a programi su uvedeni jer se tako mogla dignuti efikasnost. U takvoj situaciji možeš neko vrijeme paralelno raditi ručno i u programu, ako program pade ili se javi neka greška nije kraj svijeta. Usporedi današnji zračni promet i ondašnji.
Isto tako, probaj pustiti današnju količinu korisnika na prvu verziju Facebooka - imao bi trenutan pad sustava.
Na post iznad - zrakom se leti a ne plovi...
ZRAKOLET?!
Na post iznad - zrakom se leti a ne plovi...
ZRAKOLET?!
ZRAKOMLAT!
Na post iznad - zrakom se leti a ne plovi...
ZRAKOLET?!
ZRAKOMLAT!
munjovoz
Na post iznad - zrakom se leti a ne plovi...
ZRAKOLET?!
ZRAKOMLAT!
munjovoz
Četveronožnozelenočehanoštapikalo!
Konačni rezultat takvog projekta je 20-50 milijuna eura. Ovisi o složenosti posla,a li jedan veći ozbiljni refaktoring toliko košta. I pogodite što... često ostane još starog koda u pogonu jer ne bi čovjek vjerovao koliko koda i aplikacija postoji u raznim tehnologijama u jednoj velikoj firmi.
I?!
Koji bi točno bio smisao u tome da potrošiš 20-50 miliona EUR-a, da bi ti opet ostao aktivan dio starog koda sa kojim ne možeš ništa osim nadati se da će i dalje uredno raditi (zajedno sa pripadajućim hardverom)?!
Kad već pričamo o bankama, svaka banka koja drži do sebe, planira, financira i obavlja periodičnu zamjenu hardvera na kojoj joj se "vrti" kompletno poslovanje.
Ja sam davno bio u bankarskim vodama, i u ne tako velikoj i bitnoj banci, pa smo tijekom 12 godina 2 puta mijenjali centralni server, što je podrazumijevalo i promjenu kompletnog softvera, i sve je odrađeno 'in house', tj. sa programerima koji su ujedno bili djelatnici banke.
Ovakva glupost može se dogoditi samo u nekoj državnoj instituciji u kojoj nitko ništa ne planira, novci dolaze po automatizmu sa više razine, i svi misle da je hardver neuništiv, a softver nepogrešiv, ali u privatnoj firmi ovakav nemar bi bio neoprostiv.
