Dobar članak, no kako se sa 30 milijuna godina došlo na milijun?
Pretpostavljam da je milijun rezultat datiranja izbačenog stakla, ne podudara se baš sa onih 30.
Dobar članak, no kako se sa 30 milijuna godina došlo na milijun?
Pretpostavljam da je milijun rezultat datiranja izbačenog stakla, ne podudara se baš sa onih 30.
Da pokušam odgovoriti prvom čitatelju. Izmiješani mezozojski slojevi od kojih je formirana krčka breča ukazuju da je impaktor udario poslije mezozoika. No nalazi stakla ukazuju da je udario u pleistocenu. Ovo igranje milijunima godina nije ništa neobično u geologiji, jer su nalazi oskudni, pa su i procjene nesigurne. Eto, čitam u leksikonu iz 1974. godine da je starost Zemlje 3-5 milijardi godina, današnje su procjene 4,5 milijardi godina. No glavno je da se istražuje, a što se više istražuje znat ćemo točnije što je i kada udarilo u lijepi naš otok.
Nama to djeluje kao velika razlika. Zemlji je to dva-tri posto +-.
Osim tog razmislite što se i kako istražuje. Stotine se ljudi bave starošću Zemlje, svugdje se mogu naći ovakvi i onakvi dokazi. Pa opet, koliko je trebalo da se iznese koliko-toliko sigurna procjena (prije 30 godina, vidimo, nesigurnost u procjeni bila je 40 %). A tko i koliko istražuje udar krčkog meteorita? Jedan ili dva entuzijasta.