Sony 'pritisnuo' Dbrand i natjerao ih da povuku iz

I što će onda svaku dječju slikovnicu za učenje likova tužiti jer sadrži trokut, kvadrat i krug?

Ma koji bullshit.

Tko procjenjuje gdje prestaje/počinje granica simbolike i sličnosti? Pitam jer meni simboli na plateu ne djeluju kao kršenje ikakvih autorskih prava. I ne vjerujem da će "porota" odlučivati o tome, a svaki dizajner može imati vlastito i ujedno različito mišljenje o tome. Sam sudac nije dovoljno stručan da sam to ocijeni i čini mi se prevelika odluka za osobno mišljenje samo jedne osobe.

kad smo već u simbolima, ovo izgleda kao plejstejšn (ipak, fali X) no zapravo su dijelovi naziva igre pisani hangulom, kao što se može vidjeti na posteru za seriju. hangul se piše/čita u 2D: odozgo nadolje i slijeva udesno (svaki znak, koji predstavlja slog). eo ste nešto naučili, a i sud će, kad to fiškali potegnu. 

 -sudac je 'nadnaravno biće' tj ima takve ovlasti i kad lupi čekićem to je to .. osim ako je grubo prekršio zakon i ako postoji politička volja ili pritisak za ispravkom više instance. .. ili 'obrnuto' tad ni u jednom slučaju sudac ne bi bio stručan odlučivati, .. tj previđaš da je on stručnjak u pravu.. pravo-zakoni, ne dizajner, programer, i sl. .. nego pravnik i u tome je meritoran + ima čekić i spomenute nadnaravne moći kao papa.. :)

-ima li bolji način-sustav?

-tko procjenjuje? .. inicijalno vlasnik branda koji u tom slučaju truži-traži.. a to je već relevantnije nego što ćemo ja-ti misliti, npr prije par godina kad je apple platio (pa kupio) cagere-sata swis željeznice zbog sličnosti izgleda, font i dojam. .. ono, okruglo je pa je slično.. ili ima 60minuta.. no tako je.

-što kad npr imaš fejk-adidasice s nekoliko crta, recimo jedna više.. i proglase ih falsifikatima koje ne možeš čak ni donirati potrebitima nego se moraju uništiti-spaliti mada su tenisice upotrebljive-korisne i zapljenjene, tj konkretna 'šteta' se radi kao da spaljuju npr drogu ali to se silom zakona mora.. nema druge alternative tj može ako se uklone sve sličnosti kao crte a to je skuplje nego da ih spale i naprave nove..

 -podložak za kavu? .. ovo je IT biz, konzola-sonypleyka, igre-dodatci, uska grana, konkretna.. nije tužba za podloške-kave, da je tad bi ta rečenica imala težinu u karikiranoj usporedbi. Ovo je slučaj da sony kao vlasnik konzole-branda i naravno zainteresirana strana tuži firmu koja proizvodi dodatke za tu konzolu, dakle usko povezano, direktno, .. i tad sličnost nije slučajna, tj ne postoji slučajnost u biznisu, ne takva..

-designer može smisliti nešto svoje, novo-originalno, ne nešto nalik postojećem jer je tad ako ne kopija-falsifikat (kad se želi identičan izgled u svrhu zavaravanja) tad sličnost.. a to je druga svrha, korist, tj kupac će prije kupiti takav dodatak koji podsjeća na 'original', recimo bojom.. i nije slučajno boja jednaka, ništa nije slučajno, tj može se jednako tvrditi da su razlike dovoljno uočljive, da nije kopija, i da je to ok-dozvoljeno.. no realno proizvođač-dizajner je upravo iz tog razloga dizajnirao nešto tako nalik originalu.. jer inače bi moglo biti npr mercedesov znak, nešto deseto.. ne kružić-križić-trokut.. npr napraviš sliku nalik monalisi i docrtaš brkove.. pa kažeš da nije nalik.. ili drugu boju očiju i opet kažeš isto.. a realno je upravo slično s razlogom bolje prodaje tj direktne koristi koja toj firmi ne pripada, nego pripada brandu kojeg recimo imitira-oponaša i koristi za povećanje zarade. .. čudo što u bizu znači 1% veća pordaja i što su sve proizvođači spremni činiti ili koliko recimo reklame-oglasi u tome imaju udjela.. neovisno što mi kao potrošači mislimo da nismo pod utjecajem reklame i da nešto kupujemo zato jer to recimo želimo, ne zato jer je reklama npr cocacole..

-a cocacola je također dobar primjer, pa nikome u proizvodnji osvježavajućih pića ni ne pada na pamet pokušati imati neku sličnost, npr excluzivni ugovor s nepostojećim djedmrazom, font + crvena boja.. probaj nešto takvo i eto ti tužbe.. to je tako, to je biz i copyright-zakoni-brand.

-dobro-loše? o tome odlujuju sudovi pa i sabor kad donosi-prihvaća takve zakone, koji su btw globalni pod trgovinskim ugovorima kao wto pa praktički nema zemlje koja ih jednako ne provodi ili dobije sankcje. Dobro-loše? .. oni kažu loše, ne ja.. i to kažu globalno, ne samo za ovaj slučaj-primjer nego za sve.. tj kad vlasnik pokrene tužbu tuženi se teško izvuče, tj mora stvarno dokazati da ne posotji takva sličnost a to nije lako pogotovo jer u pravilu sličnost postoji i nije slučajna nego ciljana.. i to nije dizajnerova želja nego je takva bila narudžba konkurenta, .. to je tako. :)

edit: + dodatak, za gornji primjer spomenut apple i swis-cageri.. postoji mogućnost da je sam apple iza takve tužbe, tj objašnjenje.. tom tužbom i kaznom-presudom vlasnik dobija legitimitet, kao što recimo neka umjetnina-slika.. mora imati papire.. i kad je kupio to vlasništvo, tad automatizmom ima nad time monopol-kontrolu tj svatko drugi tko bi imao slične cagere bi jednako bio tužen-kažnjen i tako se apple osigura tj to im je sića i postoji mogućnost da su sve to zato i izveli a pošto znaju poslovati i zarađuju tad ne treba sumnjati da su u pravu i da znaju zašto to rade... ako i nije ta mogućnost točna, opet kupili su i vlasnici su 'cagera'.. mirni od sličnih-kopija.

Mislim da na tu procjenu znatno utječe i namjera i način reklamiranja. S obzirom da su javno izjavili da im je namjera bila postići što sličniji dizajn i pritom izbjeći tužbu, ovakav razvoj događaja ne čudi.

Nedavno sam gledao YT video o Donkey Kongu. Universal je tužio Nintendo s tvrdnjom da je Donkey Kong kopija King Konga, pa su za tu tužbu najbitniji dokazi bili interna komunikacija Nintenda i svjedočenje dizajnera lika o tome kako je lik dobio ime. Universal je izgubio jer su iz Nintenda dokazali da je lik dizajniran i nazvan neovisno o King Kongu i da je sličnost slučajna.

 -kako? odgovoreno ti je.. jer nije ista branša, gaće, auto.. nije plejka-konzola i usko povezano kao dodatci, odnosno kad bi gaće ili auto bili povezani tad bi postojala osnova-mogućnost takve tužbe a kad postoji mugućnost tad postoji i mogućnost da se tužba dobije ili izgubi ovisno koliko tko uspije dokazati ili osporiti. Tako recimo intel štiti registrirano zaštićeno ime cpua, pentium, tj proizvodi cpu kojeg tako naziva, jer da ga ne proizvodi +5god tad bi svi ostali imali pravo koristiti taj naziv a to je samo naziv i nema skoro nikakve veze prvi izvorni pentač s današnjim tj kako se lančano pomiću generacije intelcpua tako bivši i3 postane pentač, pentač celeron itd. pa je sličnost tj jednakost u tom slučaju recimo s 7-8-gen i3 u kojim pogonima-litografijom se proizvodi a najmanje je sličan prvom pentaču. Samo zato da drugi ne mogu uzeti naziv ima taj proizvod.. jer to je u bizu važno, to je važnije od biza, patenti-licence-vlasništvo nad tim, ne nad robom-materijalno. Drugi primjer su ti fejk-imitacije ili slična roba kao već spomenute tenesice.. koje se spaljuju, ne smiju na tržište mada su obična obuća, kao da su oružje-droga i sl. .. samo zbog zaštite branda. Sustav postoji, zakoni, upravo zato da zaštite vlasnika, ime.. i kako se kaže 9/10 zakona je vlasništvo.

.. ili, što misliš da će sudski vještak procijeniti? .. i on je samo običan čovjek, jedino što je u nekim pitanjima za sud nadležan dati stručno mišljenje-procjenu, no to ne mora biti činjenica tj mišljenje-procjena je samo to itd.. npr može reći da je netko mogao ubiti, kao mogućnost, ali to ne postaje činjenica.. obrnuto ako kaže mišljenje da nije mogao, u oba slučaja ovisi o čemu se govori, npr netko tko zna pucai snajperom pa je mogao pogoditi metu na kilometar ili netko tko ne zna.. nasuprot recimo dokazu da je osoba bila ili da nije bila na mjestu djela, da je bila negdje drugdje, npr udaljena 100km i da procjenjuje može li brzim autom stići od točke a do b.. npr prosječan radni dan i gužva na cesti, ili ljeto-autoput ili sad kad je prazan.. itd. tad vještak daje mišljenje, procjenu.. a to je samo to, procjena i stručno mišljenje, za razliko od mišljenja nas ostalih. .. no po kojim kriterijima će vještak dati mišljenje u ovom primjeru? .. naravno, uzet će tužbu, uzet će sike spornih uređaja-dodataka i procjeniti kao što bi bilo tko drugi ja-ti.. i jednako će dati odgovor gradirano recimo u postotku od 0-100% recimo da je 60% sličnosti ili 90%.. tj da je sličnost 20% tad vjerojatno ni osnove ne bi bilo pa time ni suda. .. što će tad sudac s takvim mišljenjem tj koristi ga samo kao 'alibi' za svoje mišljenje tj dojam sličnosti što je temelj tužbe odnosno takvo mišljenje u objektivnim procjenama je za sve ljude recimo podjednako, jednako (uvjetno) ćemo reći da je nešto bijelo-crno-sivo.. dok sudac na kraju odlučuje jer ima takve ovlasti tj jedino se može osporiti presuda ako ostali-većina vide drugačije a to u normalnom procesu nije vjerojatno pa zato imamo sinkopu i poništavanje presude..

-indirektan dokaz, dok sony nije počeo (kako ćemo nazvati.. graviranje?) raditi takav dizajn, nije to radila ni tužena firma.. tj nisu oni to proizveli svojom idejom, nego po uzoru na sony a to je već dovoljno za tužbu, dok za presudu možda neće biti a to ćemo vidjeti, tj indicije i sličnosti.. uvjerljivost dokaza, mišljenja.. to je ono što u takvim slučajevima presuđuje, ne neka činjenica kao 2+2 i sl. Stvar je u dojmu a tužena firma nije takav dizajn smislila neovisno o sonyju nego naprotiv, po uzoru i upravo zato ide na takvu sličnost.

-ono što se u takvom poslovnom odnosu radi.. sklopiš ugovor s vlasnikom, plaćaš dio-postotak i radiš.. ili se tužiš ili ne radiš. Ponekad čak znaš unaprijed da ćeš izgubiti, no zarada u međuvremenu može biti veća od iznosa-troška itd. pa zato sud takve presude obično povezuje s postotkom zarade, tj opet dođe na isto-gore nego da je sklopio ugovor jer sud kažnjava i tad prosuđuje više, ne recimo pola što je klasično cjenkanje dviju strana kad nešto kupuju-prodaju i tad često tužitelj dobije 100% zarade + pa i više jer ide pod kaznu a ako se djelo ponavlja tad krene i umnožak za ponavljanje..

-jesu li oni tražili-nudili ugovor sonyju? .. ako jesu, i to je dokaz toj tužbi, sličnost itd. .. ako nisu, tad moraju naučiti kako se poslovi-pravno obavljaju u korporacijama-globalno dok 6th fleet osigurava da vlasnik ima apsolutnu zaštitu svojeg vlasništva tj novca-zarade i da nitko to ne može osporiti tj ne platiti jer to je temelj kapitalizma, zapada.. ono što daje novac za 6th fleet.

-dobre usporedbe s gaćama i sl.. pa eto, dodatno, isto-slično rade u textilnoj industriji, npr podstava jakne, torbice.. obično je neki takav uzorak, možda identičan kružić-križić.. i da se sony bavi textilom tužio bi ili bi bio tužen ako postoji sličnost, tj da isto napravi osim na konzoli na nekoj torbici mogao bi se naći u istoj poziciji tužbe nekog brenda koji tako označava svoju robu a design se smatra osnovnim prepoznavanjem, čak i zaštitne boje, npr konkretna zelena boja-nijansa benetona ili cocacole.. pa ako je isto-slično postoji mogućnost tužbe i svi unutar iste branše to znaju i moraju znati, pa tako i kad se izmišlja recimo ime automobila ili bilo čega imaš timove koji to rade, provjeravaju, na više jezika itd.. oni koji to ne naprave dobiju tužbu-kaznu ako su profitabilni tj ako je to što su prodali ostvarilo zaradu.. tj tek tad vlasnik ima razloga do tad ih recimo pušta kao da peca.. patenttrolovi su slična stvar jedino što oni ništa ne proizvode no to što postoje već je dokaz da dobijaju-zarađuju.. a netko kao sony sigurno ima bolje šanse od nekog patentrola kao što iz tog razloga intel i dalje ima pentača u proizvodnji-prodaji.

ova stranica od dbranda je bolest :D

 Ovo je meni skroz druga priča od dplatea:

Sony reljefni prikaz simbola, dplate ima ugravirane ili utisnute simbole. Meni ovo ne bi nikad ne bi bila dovoljna osnova za pokretanje sudske tužbe.

Web im je top :D nasmijao sam se i s guštom prelistao sve od reda.