A nuklearke? Povikase proleteri.
mnogo mudrosti,mnogo jada...što više znanja, to više boli.
Koliko je efikasan i pouzdan taj 'najjeftiniji' izvor IKADA?
Npr. padne snijeg, padne tuča veličine oraha, pješčana oluja nanese tone pijeska, uragan kategorije 4/5 iznenada navrati, kiša pada danima, požar zakloni sunce, oblačno je par sedmica, Sunce zađe i j*beni mrak pada svaki dan, itd.
Mogu oni te najjeftinije stvari IKADA dijelit i džabe što se mene tiče, ali kad nemaš efikasan/jeftin spremnik energije. Bez njega je to samo još jedna verzija Potemkinovog sela.
Evo opet skeptika! Ne vjeruju ni kad ih činjenice lupe po glavi. Nekoć su solarne ćelije bile najskuplji izvor eneregije (1954: 10.000 USD po vatu instalirane snage). A odnos proizvodnja/potrošnja? Električna se energija najviše troši danju kada sunce sije. Dakako, nikad se energetski sustav nije niti će se oslanjati na jedan izvor. Štoviše, kad ih ima više (diverzifikacija) lakše će se podnijeti ako jedan zakaže. Na kraju naći će se rješenje i skladištenje viškova energije iz obnovljivih izvora. Jedno od njih bit će proizvodnja vodika - goriva za vlakove, čamce, brodove i veća cestovna vozila. I ona će uskoro doći. Sjetite se, skeptici, što se prije pet godina pisali o električnom autu!
Nešto za autora.
NE OVAKO: Kupili smo novi kamion, isti se pokazao dobar.
NEGO OVAKO: Kupili smo novi kamion i on (taj) se pokazao dobar (dobrim). Ispravno: Novi je kamion isti kao i stari.
R. Vidović, Kako ne valja - kako valja pisati, Matica hrvatska, Zagreb, 1969., str. 97.
Da, zaboravljamo nažalost i rok trajanja fotonaponskih ćelija i probleme s recikliranjem.
https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2211467X19301245#:~:text=Solar%20PV%20panels%20will%20probably,panel%20waste%20globally%20%5B12%5D.
"The yearly waste will be 70–80 times higher by 2034 than the year before 2020. China with a larger number of solar plants, currently operates around two times as many solar panels as USA and has no proposals for the dumping of the whole old panels. Despite the presence of environmental awareness, California, another world leader in solar panels, also has no waste disposal plan. "
"Australia has certainly demonstrated its appetite for solar power. Now, with the average lifespan of a solar panel being approximately 20 years, many installations from the early 2000’s are set to reach end-of-life. Will they end up in landfill? Given the presence of heavy metals, such as lead and tin, if waste is managed poorly, we’re on track for another recycling crisis. "
sve ti znas, ali nista ne kontas
Ako je najjeftiniji zašto i dalje plaćamo naknadu za obnovljive izvore?
Recikliranje? Zar se na to ne može razviti tehnologija? Stvar je samo ulaganja u razvoj. Silicij se primjerice otapa u natrijevoj lužini i pri tome nastaje vodik, gorivo za aute. (Dodatkom kiseline nastaje talog SiO2 i otopina metala koji su bili u solarnoj ploči. Oni se potom iz otopine izdvajaju elektrolizom.) Silicijem se usto može, pri visokoj temperaturi, reducirati kaolin (i drugi minerali gline) i dobivati smjese oksida (aluminijevog, željezovog) koji oni sadrže (i iz te smjese izdvajati metale). Ploča se može paliti u kloru, a dobiveni kloridi potom destilacijom (kondenzacijom) odvajati, da bi se na kraju dobio SiO2 i metali. To su samo tri postupka koja mi odmah padaju na pamet, a sigurno bi ih se moglo mnogo više smisliti. Ako se mogu reciklirati automobili, napravljeni od mnogo više vrsta materija, ne vidim razloga zašto se ne bi mogle reciklirati i solarne ploče. Samo, nitko ne želi razvijati proizvodnju ako još za nju ne može (još) pribaviti dovoljno sirovina.
Recikliranje? Zar se na to ne može razviti tehnologija? Stvar je samo ulaganja u razvoj. Silicij se primjerice otapa u natrijevoj lužini i pri tome nastaje vodik, gorivo za aute. (Dodatkom kiseline nastaje talog SiO2 i otopina metala koji su bili u solarnoj ploči. Oni se potom iz otopine izdvajaju elektrolizom.) Silicijem se usto može, pri visokoj temperaturi, reducirati kaolin (i drugi minerali gline) i dobivati smjese oksida (aluminijevog, željezovog) koji oni sadrže (i iz te smjese izdvajati metale). Ploča se može paliti u kloru, a dobiveni kloridi potom destilacijom (kondenzacijom) odvajati, da bi se na kraju dobio SiO2 i metali. To su samo tri postupka koja mi odmah padaju na pamet, a sigurno bi ih se moglo mnogo više smisliti. Ako se mogu reciklirati automobili, napravljeni od mnogo više vrsta materija, ne vidim razloga zašto se ne bi mogle reciklirati i solarne ploče. Samo, nitko ne želi razvijati proizvodnju ako još za nju ne može (još) pribaviti dovoljno sirovina.
Eto ideje za novi članak. Dalo bi se nešto napisati o načinu na koji se odvaja npr. plastika (staklo, papir...) od ostalog smeća koji završi s njom (hrana, komadići aluminija i sl.)
Uvijek me je zanimalo koliko su učinkoviti ovakvi postupci, s obzirom da kod razdvajanja otpada nisam u stanju napraviti to 100%
Naravno, govorim o ozbiljnim reciklažama, a ne o mjestima gdje lokalni šerifi to rade kako bi zadovoljili norme eu, a onda ponovno stave sve na istu hrpu.
Ako je najjeftiniji zašto i dalje plaćamo naknadu za obnovljive izvore?
Zato jer živimo u RH 
Kruha i igala...
A nuklearke? Povikase proleteri.
i golom guzicom skočiše u koprivu !
Ovo s "lokalnim šerifima" koji se bave recikliranjem ne stoji. Za ljude je kemija pokus koji su vidjeli u školi, koji u njihovoj izvedbi može uspjeti, no od tehnologije se zahtijeva da taj "pokus" donosi novac. Nedavno mi se obratio jedan takav šerif. Prvo što sam mu rekao da se pozabavi ekonomijom, da izračuna koliko bi od tog posla mogao zaraditi i koliko je, s obzirom na zaradu, u njega spreman uložiti. Nije mi se više javio. Imao sam u svojoj mladosti jednog takvog "šefira", kolegu s posla. Taj se bavio mišlju da iz upotrebljenog fotografskog fiksira izdvaja srebro. U litri fiskira može biti i nekoliko grama srebra - više nego u srebrnoj rudi. Lako se izdvaja (elektrolizom), treba samo staviti elektrodu i uključiti struju. No kako doći do fiksira? Treba obići fotografe, dati im kanistere, privoljeti ih da u te kanistere ulijevaju otpadni fiksir i na kraju dolaziti do tih kanistera i od njih ih odvoziti. Koliko stoji odvoz kanistera? Ne bi li tome koji se u to upustio bilo isplativije prevoziti putnike umjesto kanistere? Na kraju je sve palo u vodu, kao što će pasti sve neisplative tehnološke ideje.
Hrvatska ima jednu savršenu lokaciju za skladištenje energije. zapravi i više lokacija, ali je na ovoj i izgrađena infrastruktura, a "baterija" je već 30ak godina u pogonu. RHE Velebit. za one koji ne znaju, dio te reverzibilne elektrane je velika cijev ispod koje se prođe autom na cesti gračac-obrovac. međutim, kako to biva u lijepoj našoj, priča te RHE je što njoj zapravo nedostaje elektrana (postoji priča o viru i nuklearki na njemu i zašto je tamo buknula nelegalna gradnja) u blizini čiji bi noćni višak energije ona skladištila u jezeru kod gračaca, a jefitni solari bi možda čak bili i idealni za tako nešto. ogromne pustopoljine od obrovca prema zadru su savršena polja za solarnu elektranu, a budući je cijena solara toliko pala i padat će, nije problem danju proizvodit energiju za potrošnju i za punjenje RHE za noćni period, možda jednog dana vidimo i realizaciju ovako nečega.
Pa da skupa je ako misliš skladištiti je u baterije što je zahebancija i veliki trošak ...
Ali ako višak proizvedene energije vratiš u mrežu da drugi iskoriste preko dana.. a preko noći ti vrate to predano u mreću recimo preko hidrocentrale za proizvodnju struje, to je dobitna kombinacija.
Po danu ta hidrocentrala ne radi ako nema potrebe. I kad (ako) naprave hidrocentralu Kosinj u Lici i puno ekipe skuži da su solarni paneli odlična !!!! investicija sa brzim povratom ulaganja. Stvarno možemo imati jako čistu energiju, pogotovo na obali gdje sunca ima na pretek, a oblaka i maglovita jutra na kapaljke...Praktično sve privatne kuće mogu imati free energiju i grijanje na jadranu.
načelno, i HES vinodol i senj i zakučac su, u prema planu, iskorišteni i gotovi sustavi koje bi za ovo trebalo rekonstruirati, dok je velebit praktično poluiskorištena elektrana upravo zbog činjenice da nikad nije dobio elektranu u blizini za noćni režim. zato i jest priča da je on trebao biti pogonjen nukelarkom (ili više njih) sa vira, pa su lokalci, da to spriječe, dopustili ilegalnu gradnju. za reverzibilne elektrane je jako bitno gdje im se nalazi izvor energije, nije isplativo skladištiti energiju sa, recimo, HE dubrave u međimurju jer je predaleko, one trebaju elektranu u blizini.
Pa da skupa je ako misliš skladištiti je u baterije što je zahebancija i veliki trošak ...
Ali ako višak proizvedene energije vratiš u mrežu da drugi iskoriste preko dana.. a preko noći ti vrate to predano u mreću recimo preko hidrocentrale za proizvodnju struje, to je dobitna kombinacija.
Po danu ta hidrocentrala ne radi ako nema potrebe. I kad (ako) naprave hidrocentralu Kosinj u Lici i puno ekipe skuži da su solarni paneli odlična !!!! investicija sa brzim povratom ulaganja. Stvarno možemo imati jako čistu energiju, pogotovo na obali gdje sunca ima na pretek, a oblaka i maglovita jutra na kapaljke...Praktično sve privatne kuće mogu imati free energiju i grijanje na jadranu.
free energiju? aha, moš mislit... poznato je kako te stvari završe za dobrobit narodu... taj višak bi se samo slio u džepove političara i korporacija, a energija bi poskupjela zbog nove infrastrukture... tako to ide u kapitalizmu... *e*eš narod!!
mnogo mudrosti,mnogo jada...što više znanja, to više boli.
Gospon Danen, ako može par odgovora? Koliko bi bilo skupo i tehnički izvedivo da se uz pomoć solarne energije proizvodi vodik, te što bi bilo potrebno za njegovo skladištenje? Koliki bi dio spremljene solarne energije bio u tako "napravljenom" vodiku?
Mmmm, da, skladištenje vodika... Koliko god ga dobro skladištili, malo šta je opasnije od vodika. I najoprezniji kemičari se užasavaju radit s bezbojim, nemirisnim i iznimno eksplozivnim plinom. Tako da, ima tu problema o kojima ne razmišljate.
Pogledajte i koliko se vodik može kompresirat, odnosno koliki spremnici trebaju za vodik...
Učite, učite, dobro će vam doć u životu.
Je, sve to stoji, ali je vodik puno opasniji od LNG-a. Znam da se vodik koristi, ali masu ljudi ne zna KOLIKO je vodik eksplozivan i opasan. Nisam ni ja znao do nedavno, kad su me kemičari obrazovali. Samo želim naglasiti da ništa nije savršeno, sve ima svoje nedostatke, a i opasnosti.
Taj spremnik za vodik u toj Toyoti mora bit state-of-the-art spremnik, posebni materijali, 10x veći pritisak mora moć izdržat, pucanje iz puške mora preživit, a ako se spremnik probije, mora ostat samo rupa kroz koju će relativno kontrolirano izaći vodik, a ne da eksplodira cijeli spremnik, auto i pola autoceste. Pogledaj koliko posla su imali u Toyoti dok su napravili taj spremnik, ja sam gledao i zato se krstim kad čujem za vodik.
Ima mnogo načina skladištenja vodika, ne samo komprimiranjem ili ukapljivanjem. Mnogo se istraživalo njegovom skladištenju u obliku magnezijeva hidrida (mali volumen, ali velika masa). No i ovaj prvi način skladištenja je povoljan jer se vodik u tom obliku može izravno koristiti kao energent. A ono o iskorištenju elektrolize? To ovisi o uređaju za elektrolizu. Radi se na novim, katalitičkim materijalima za katodu koji bi povećali učinkovitost elektrolize. A opasnost? I prirodni plin (LNG) je opasan. Viškovi električne energije mogu se skladištiti i na druge načine, bez vodika. Primjerice u velike baterije relativno malog specifičnog kapaciteta ali od jeftinog materijala. Ili u punjenje automobilskih baterija. Opet se vraćamo na staro: što je više načina proizvodnje i skladištenja električne energije to će njezina potrošnja biti stabilnija i ekonomičnija.
