Naime, plan je uhvaćeni ugljikov dioksid pohranjivati u špilje duboko ispod dna oceana.
Čisti CO2 zanimljiv je i naftnoj industriji koja ga koristi za "ispiranje" bušotina, odnosno izvlačenje zadnjih zaostataka nafte iz njih...
omg... ponovno zagrijavanje reaktora ispod sarkofaga prema ovome zvuci kao kamilica...
Jednom kada ga puste u pogon, ovo će postrojenje biti u stanju iz zraka izdvojiti između pola milijuna i milijun tona CO2 godišnje. To je učinak usporediv s oko 40 milijuna stabala.
ok, seljačka cost-benefit analiza:
40 milijuna stabala po 10 eura komad, zajedno sa sađenjem i ostalim, 400 milijuna eura. to su svi troškovi, osim jednog boljeg vrača da dozove malo kiše, dok se biljke ne ukorijene.
tvornica će koštati najmanje 10X toliko a energija potrebna za rad i troškovi skladištenja izvučenog CO2 enormni.
znam što ćemo odabrati, znate i vi.
Znači ti bi potencijalno, u centar nekog kineskog grada gdje grade nebodere do rekordnih visina kako bi strpali što više ljudi kao u limenke, sadio 40 milijuna stabala? Nice brain food.
Naime, plan je uhvaćeni ugljikov dioksid pohranjivati u špilje duboko ispod dna oceana.
Čisti CO2 zanimljiv je i naftnoj industriji koja ga koristi za "ispiranje" bušotina, odnosno izvlačenje zadnjih zaostataka nafte iz njih...
omg... ponovno zagrijavanje reaktora ispod sarkofaga prema ovome zvuci kao kamilica...
Kod nas se Co2 utiskuje na bušotine cca 10 godina već.
mnogo mudrosti,mnogo jada...što više znanja, to više boli.
37 milijardi tona smo ispucali u 2020. A di su jos drugi staklenicki plinovi, metan od uzgoja zivotinja itd.
Premala je koncentracija CO2 u atmosferi da nekakvo izvlacenje moze biti efikasno.
ILi recimo posadit paulovnije. Koje su najbrže rastuče drvo na svijetu i upijaju 10 X više CO2 u usporedbi sa Hrastom, istovremeno ispuštajuči 10 X više kisika. Također vrlo skupo i kvalitetno drvo za industriju, koje bi za samo 10 godina isplatilo sadnju višestruko. Ali mora čovjek misliti stalno da je pametniji od milijarda godina prirodne evolucije. Iako mu priroda konstanto dokazuje drugačije.
mnogo mudrosti,mnogo jada...što više znanja, to više boli.
Do sada su u kanadskoj pokrajini Britanska Kolumbija svojom testnom tehnologijom uspjeli od 2015. godine na ovamo iz atmosfere ukloniti oko jedne tone CO2 na dan.
To je 365 tona godisnje. A s ovim u Skotskoj planiraju pola do milijun tona. Ne kuzim.
Šta fali običnim stablima? Osim što hvataju CO2, proizvode kisik (O2). Nemaju problem sa skladištenjem, jer je C ugrađen u tijelo stabla (deblo), a ispušten O2. Dok se u ovom postrojenju može desiti da plin opet iscuri van. Stablo ne troši ništa nakon što ga postaviš, stoljećima. Ovo troši non-stop i rizik je da iscuri ili prodaju co2 naftašima koji ga opet ispuste. Doslovno izmišljaju "toplu vodu" pored 10x boljeg rješenja.
Jedino gdje se ovo isplati je tamo gdje stabla ne mogu rasti, recimo u pustinji ili polovima, tu je dobra primjena. I da nađu kako da razbiju taj CO2 u C i O2 da proizvedu kisik.
Amazonci će posjeći sva stabla u amazoniji, pa nakon toga doći ovima i pokrasti im svo postojenje i prodati u unija željezo po 7kn kg.
moj škotski (doduše, graničarski, ali nema veze) ovčar se tome jako veseli a bio je malo u depresiji poslije utakmice. 
Stabla su super rješenje, ali da bi stabla rasla treba i mnogo vode. Oko pola mase stabla je voda, a da bismo zasadili toliku količinu stabala trebale bi takve količine vode da bi to izraslo da bi možda narušilo eko sustave na drugi način. Meni se alge čine kao bolje rješenje.
https://qz.com/1718988/algae-might-be-a-secret-weapon-to-combatting-climate-change/
Stabla su super rješenje, ali da bi stabla rasla treba i mnogo vode. Oko pola mase stabla je voda, a da bismo zasadili toliku količinu stabala trebale bi takve količine vode da bi to izraslo da bi možda narušilo eko sustave na drugi način. Meni se alge čine kao bolje rješenje.
https://qz.com/1718988/algae-might-be-a-secret-weapon-to-combatting-climate-change/
Od kuda je dolazila voda za sume u proslosti, kada je vise od dvije trecine Europe bilo pod njima?
https://phys.org/news/2018-01-europe-lost-forests-coverage-halved.html
Odakle voda za ovo?
https://www.greatgreenwall.org/about-great-green-wall/
Oba primjera mozemo smatrati "unistenim ekosustavima".
Ugljični dioksid je tehnički plin koji se jako pumo koristi i uglavnom je proizvodnja manja od potražnje. Koristi se kod proizvodnje povrća u staklenicima, gaziranih pića, piva, zavarivanju, vatrogasnim aparatima, ljevaonicama, proizvodnji suhog leda, pjeskarenju, pakiranju hrane, rashladnim postrojenjima pa i u novim klima uređajima itd.
Šta fali običnim stablima?
Vrijeme od sadnje do drugog unovcavanja.
Najprije imas program sadnje gdje velike tvrtke-zagadjivaci kupuju indulgencije tako sto ti placaju za "karbonske offsete".
Nakon 20-30 godina, taman kada si otputovao da pronadjes sebe na plazi u nekom tropskom raju, drvna masa misteriozno zavrsi isjecena na sumske metre.
Spremis lovu od prodaje u dzep, kazes "a, eto, ukralo" i krenes u drugi ciklus otkupljivanja okolisnih "grijeha".
Ako planiras zaradjivati vise na otkupljivanju okolisnih "grijeha", u slucaju stabala limitiran si povrsinom za sadnju i vremenom potrebnim za rast.
Ako instaliras postrojenje za preradu CO2 pored termoelektrane na ugalj u drzavnom vlasnistvu, postigao si financijski perpetuum mobile.
Superbiljke u industriji nisu poželjne,
dakle kanabis ili indijska konoplja ljuta i ova mekana verzija itd.
Kome češ prodat pesticide i Monsanto sranja, ako se masovno prebaciš na industrijsku konoplju koja uopče ne treba pesticide?Kaj misliš zakaj na tržištu ima vrlo/ili mizerno malo razne odječe od industrijske konoplje ili opčenito od konoplje.Majce od konoplje su puno skuplje, a vrlo jeftine/ili jeftine pamučne majce(nebitno o brendu) su danas tanke kao list papira=smeče.
Nasadi Pamuka ne mogu bez pesticida ili zaštite, dakle kaj se tiče proizvodnje Pamuka od toga industrija pesticida samo svate ili profitira.
Svjetski poredak tjera samo profit, a prokleta robusna Konoplja nikako se ne uklapa u taj profit sistem.
Možda u svojoj analizi trebaš uzeti u obzir i sadašnje stanje ekosustava i već izgrađene infrastrukture (promet, veze, poljoprivreda), možda i rasprostranjenu populaciju. I ja volim šume, samo me životno iskustvo uči da ništa nikad nije tako jednostavno. Puno sreće
