Skladištenje energije vjetra – isplati li se to?

hvala na odgovoru, profesore 

 -za reverzibilnu he trebaš r+he.. dok u ovom imaš vjetar-sunce, tj nemaš vodu i tad to nije pravo pitanje...

-problem biznisa je profit, količina.. ovo je odavno poznato, može se, bilo bi riješenje svih problema (baterije), ali nije toliko profitabilno kao prodati energiju po kilowatsatu, tj gubitci su problem u biznisu jer ih on vidi kao manju zaradu od moguće a prirodno stanje-želja biznisa je max profit.

-osoba, za osobne potrebe, ne za prodaju-tržište (profit-biz) ne gleda višak kao novac-profit, nego višak.. nevažan, beskoristan, tj iskoristivost za nas-građane-korisnike i čitavu planetu Zemlju je ok, dok nije za biz.

-korisnik koji proizvodi za svoje potrebe to vidi kao uštedu tj i dalje mora plaćati dio potrošen iz el.sustava + paušal, dok ovako recimo štedi 50% (može i trećina-30%..) i to je za njega ok, sve dok ne poželi prodati-zaraditi, biti biz.

-npr plin je vrlo jednostavno proizvoditi, ugljen+voda.. odnosno, kao u ovom primjeru, neki besplatan-trajan izvor vjetar-sunce-tok rijeke.. se odavno koristi, vodeni mlinovi i vjetrenjače.. i treba ih tako gledati, kao besplatan izvor-pogon za nešto što taj korisnik treba-troši, tj mlin melje žito, nije mlinar postao hep nego je u poslu s kruhom-brašnom ..

-dok ostaje problem da nestalni izvori kao vjetar-sunce (pa i voda-potoci, poplave-suše..) nisu dovoljni za recimo današnje kućanstvo ili posao, tj mlinar bi mogao koristiti za rad mlina ali treba i struju za ostalo, treba i kad taj izvor ne radi, noć ili slab vjetar, vodeni tok presuši itd.. i bitna razlika što je srednjevijekovni mlin samo mljeo žito, recimo preko dana, ... dok struju danas trebamo stalno, za tv, računala, klimauređaje, svjetlo, frižider.. mlin se koristio za jednu namjenu-posao mljevenje.. nakon tog je višak-beskoristan. .. kad to nije mlin nego generator, tad je potrebno da radi stalno, jer stalno imamo potrebu za stujom a zbog promjenjivosti mora biti uz postojeći stabilan-stalan sustav kao hep-el.mreža i to cca 50% potreba.. i to bi bilo ok, no pitanje isplativosti, cijene struje koju odedi druga strana, hep.. tj što manje proda korisniku to će hep biti prisiljen više podići cijenu prodane količine i usluge sustava jer je to trošak + mora biti profitabilan da bi se netko time bavio.. i rezultat da uz dodatni-osobni generator stuje korisnik time nužno dobija i povišenu cijenu po kilowatu + paušal.. pa čak i to da kad sve stavi na papir ispadne neisplativo, kao što često ispadne, npr toplinski razdjeljnici i naplata.. kad je sve poskupilo umjesto kako tko troši.. jer to je zakon spojenih posuda i biz, tj druga strana mora zaraditi neovisno koliko kupac-potrošač uštedi.. da je to pekar koji proda jedan kruh dnevno, morao bi ga naplatiti dovoljno za njegove potrebe-život-trošak.. tj zadana količina svega u zatvorenom sustavu i paritet-odnos ili naprosto nitko to neće raditi, ne može.. itd itd.

-problem je profit, biz, mada bez novca to ekšli radi i naravno da je isplativo jer je free-izvor i samo ga treba koristiti čak i kad se rezultat rasipa, tj višak ako nemamo bateriju možemo 'proliti'.. tj višak je višak, dok biz sve gleda kao novac i time gubitak.

Isplativost raspolaganja energentima ipak ovisi najviše o tržištu i trenutnim cijenama. Ako je cijena ekstremno visoka sve se isplati. Ako su cijene energije niske ništa se ne isplati.

 -točno + istovremeno i suprotno, tj za tržište-prodaju-biz-profit je svaka konverzija-gubitak = loše, neprihvatljivo, tj kapital kao prvi-osnovni kriterij ima zaradu, ne održivost, ostalo i kao što brojke u textu spominju, konverzijama-gubitcima dobiješ trećinu tj hep će tad jednostavno prodati struju za 100%, ne pretvarati i dobiti 36%.. tj manje, nema tržišne-profit logike koja je osnovni kriterij u bizu.

-pri tome je sporedno jesu li cijene više-niže.. tj kod niskih nikog ne zanima, troši se.. kod visokih svaki biz postane zanimljiv ostalima-investitorima koji opet traže veći profit, tj traže onih 100% ne pretvaranje-gubitak da bi dobili trećinu početne količine, dok je to realno za Zemlju free-đabe-nevažno.. nije za biz. tj šteta da samo zbog profita to nema šansu zaživjeti jer matematika-formula i poslovna logika to ne dozvoljavaju, kao dijeljenje s nulom..

-a sve je super kad iz priče izbacimo količinu (energije) ili cijenu-novac-profit.. tad je sve ok, upravo kao u članku i odavno je moguće, koristi se itd. no neće postati biz-poslovni model jer kapital ima svoje zakone, profit.

edit: primjer kako biz ide u investiciju..

-ima 100% energije, ako je pretvori u h2, plin.. gubi, ostane cca 36%.

-prirodno, ako može, želi više, želi 100%.

-baterija, ima cijenu-trošak, ali daje +90% tog profita, tj dok mu se poslovno isplati, recimo jednogodišnja razlika cijene baterije, do tad će ići upravo na to riješenje, bateriju i tad ostaje problem recimo nedostatka dovoljne količine baterija-materijala na svietu za sve potrebe.

-odnosno, kad već postoje razni fondovi-subvencije-poticaji.. mada u kapitalizmu privatni biz ne smije biti pomješan-financiran javnim novcem (nego to po tržišnim zakonima mora biti tržišna utakmica, sam interes poduzetnika i njegova investicija.. ako je isplativo, radit će, ako nije neće, to je kapitalizam.. dok država mora biti socijalna, amortizer tog kriterija..) .. i tad se s jedne strane mora kukati o troškovima, ratovima, pandemijama.. kako bi kmečanjem dobio što više odnosno kako bi platio manje poreza, dok se naravno istovremeno mora hvaliti investitorima ako je na burzi-dionica.. i obečavati veće profite u odnosu na druge investicije.. tad cijene ne idu dolje, nikad, samo gore... a lančano dovedu do inflacije.

-što se dogodi npr s cijenom metra stana kad država utoči novac? .. skoči cijena kvadrata, zakon ponude-potražnje i količine novca za neku robu na tržištu, kad je novca više, tj kad kupac ima traženi iznos u džepu tad se roba može prodati.. tj ako kupac nema, tad neovisno što je roba tražena-poželjna, ako nema platežne moći .. nema prodaje, pada.. i uskoči država kao pomoć mladima-kupcu, dok je rezultat suprotan, skoči cijena pri čemu će osoba koja kupi stan uz tu subvenciju zapravo proći isto, tj razliku koju je država dodala uzme biz-građevinac, recimo da je kupac ostao na nuli, dok svi ostali bez poticaja-subvenija plaćaju više ili kupuje onaj tko ima, platežna moć i cijene idu gore, u svakom bizu dok 'cvate'.. tj zarada mora biti takva da je neka grana proizvodnje privlačna-zanimljiva svima, može to biti kafić, apartman na moru ili zg, može biti taxi, može biti gradnja stanova, može biti struja, solarke, vjetrenjače, baterije.. ili nešto deseto, tj biz-ljudi ulažu u ono što zarađuje-više pri čemu i troškovi mogu biti viši, pa tako cijena npr realmadrida-igrača nije ista kao recimo šibenik.. no zarađuje x-puta više, dovoljno da je cijena jednog igrača veća od čitavog malog kluba i to nije problem u bizu tj važna je apsolutna razlika +-vs-minus .. profit.

-veći profit, ne manji, ne dio-trećina jer tad naprosto nije zanimljiv, mada je to riješenje problema globalnih resursa, zagađenja, održivosti.. utopijski ideal, no to nije mjesto gdje biz cvate-uživa, njemu treba suprotno, kaos, rat, katastrofe.. kao i ostalim evolucijskim organizmima u povijesti .. neki nestanu, neki preuzmu primat itd.

-burze.. ako je 'crta-graf' cijena dionica ravna crta, to ubija burzu.. time nema euforije kupi-prodaj.. tj burza zarađuje proviziju-prometa, neovisno što strana a-kupuje, dok b-prodaje.. provizija, važna je količina da bi provizija bila veća, dok u 'ravnoj crti' prodaja dionica stagnira, nema navale.. nema rasprodaje, za burzu nema profita, mada u tom trenu svi mi ostali imamo korist stabilnosti tržišta, kupac-proizvođač imaju stabilnost, znaju što će biti sutra itd.. no divlji kapital kao burze to ne žele, ne žele stabilan prihod godišnje od recimo 5% ako u euforiji mogu natuči 20%.. dok ih posljedice ne zanimaju, jahta-bonus je u džepu a problem nije njihov.. i tako to ide dok ne dođe do kraha, pucanja balona, bankovnog ili građevinskog sektora, autoind.. bilo što, pa država uskoči (suprotno kapital pravilima) i sanira.. i tad opet igra počinje..

-hoće li burza biti iza takvog projekta-investicije? -neće, jer taj model nudi 36% od 100%.. a kapital-investitor nije dobrotovor ili soc.služba, nije država, nema interes društva nego svoj dok opet zakonom spojenih posuda, ne može netko zaraditi ako netko drugi nije izgubio, tj ako se novac nađe u njihovom džepu, to znači da je izvučen iz našeg.. i da na kraju priče svakako plaćamo mi, bilo potrošnjom bilo porezom dok biz dijeli bonuse-jahte kad pogode par-nepar-rulet a gubitke promašaja sanira društvo-država-mi.. i igra ide dalje, čemu je mijenjati.. itd.

-zato ovaj model nema šansu, mada je dobar, odavno poznat i moguć, ne traži neke nemoguće-nedostatne resurse.. ali biz gleda zaradu, onih 100% pri čemu 36% nije primamljivo-izbor, odnosno svaki poslovni direktor koji bi tako odlučio zaslužuje otkaz kao loša poslovna odluka, mada je korisna za čitavo društvo, Zemlju... no opet, nije biz socijala ili država, biz je biz, gleda svoj interes.

Kroz povijest ljudske civilizacije su razne religije ili religiozni pokreti prinosili i zagovarali razne žrtve u svrhu ugađanja bogovima ili prirodnim silama. Ova današnja zelena religija nije ništa novo i možemo je slobodno nazvati modernom verzijom takvih religijskih procesa/rituala iz prošlosti, a koje je moderna znanost odavno definirala kao praznovjerje/pseudonznanost. Najbolje se je primila kod kršćanskog dijela svijeta, jer vrlo vješto iskorištava/zloupotrebljava djelove kršćanske teologije.

Što se tiče pohrane energije, zadnje dokle smo došli je pelet od uranij dioksida i veličine je otprilike kocke šećera.

https://elements.visualcapitalist.com/the-power-of-a-uranium-pellet/

Točno, i to i ja stalno tu na forumu upozoravam, samo kaj kolege više vole pljuvat po "popularnim" metalima.

Ali, makar proizvodnja jednog kilograma aluminija iz boksita traži 60-80 KWh energije, godišnje se u svijetu na taj način (primarna proizvodnja) proizvodi samo oko 60-70 milijuna kilograma aluminija, što je ukupno opet do 5.6 TWh struje, tj 15.64 GWh dnevno, u cijelom svijetu.

Zato mi te njihove brojke nikako nisu jasno, valjda su mislili općenito na kemijska postrojenja koja su uzeli u analizi, pa onda zbirno.

Potrebe za skladištenjem mogu se reducirati na više načina:

1) Postojeća postrojenja mogu biti optimizirana kao cjelina

The increase in energy output from a given installation may seem modest — it’s about 1.2 percent overall, and 3 percent for optimal wind speeds. But the algorithm can be deployed at any wind farm, and the number of wind farms is rapidly growing to meet accelerated climate goals. If that 1.2 percent energy increase were applied to all the world’s existing wind farms, it would be the equivalent of adding more than 3,600 new wind turbines, or enough to power about 3 million homes, and a total gain to power producers of almost a billion dollars per year, the researchers say.
And all of this for essentially no cost.
https://news.mit.edu/2022/wind-farm-optimization-energy-flow-0811


2) Vjetroturbine klasičnog dizajna mogu biti poboljšane pri izradi

Although the cost of the enhanced parts will probably be higher, the reduced cost of repairs and less downtime has increased the amount of energy produced. This increase exceeds the additional costs, and we are proud to say that our innovative technologies have helped reduce overall costs by 14-22%.
https://greenovate-europe.eu/wp-content/uploads/2020/06/Designing-the-wind-turbine-of-the-future_WINDTRUST.pdf


3) Postoje noviji provjereno efikasniji dizajni koji mogu iskorištavati veći raspon vjetrova, kao npr. toroidalni, uz još neke pogodnosti kao veća gustoća, smanjenje buke, manje održavanja, još više enviro-friendly, itd...

There are numerous benefits of this configuration. First, substantial research of the toroidal shape has demonstrated the efficiency of this configuration due to a substantial increase in wind speed especially nearest the sides of the core tower. The unique shape allows for a large volume of wind to be funneled from three sides (top, bottom, and laterally), not just one, towards the rotors in the hollows of the tower. Second, the rotor pairs operate independently from rotors on other levels which allow each rotor pair to face directly into the wind at its particular altitude. Third, because each pair is independent from other pairs, the tower can produce a portion of its overall capacity when wind conditions and maintenance activities warrant. For example, if the wind is moving sufficiently fast to generate power at the level of the higher modules but not at the lower modules, the higher module rotors can still operate and produce electricity thereby increasing the tower's overall “capacity factor”—i.e., actual energy output per year compared to the potential maximum. Partial production is also a significant advantage to reduce maintenance costs because the tower can still produce some power while a subset of rotors is being fixed.
https://patents.google.com/patent/US9127646B2/en


3a) Čak i vjetrova orkanske snage.
http://copjapan.env.go.jp/cop/cop24/en/pavilion/04/


I za sve to uopće ne treba nuklearna fizika niti nova golema katastrofalna industrija.

Što se tiče skladištenja, na jugu Čilea već par mjeseci radi pilot-postrojenje u kooperaciji Siemensa i Porshea koje energiju vjetra pretvara u biogoriva na bazi vodika.

https://hifglobal.com/location/haru-oni/

https://www.powerengineeringint.com/hydrogen/porsches-efuels-pilot-plant-in-chile-starts-production/

https://www.siemens-energy.com/global/en/news/magazine/2022/haru-oni.html