Senzori u Černobilu otkrili da dijelovi reaktora i

Nove generacije nuklearnih reaktora. 

Ovo je izvrstan kanal o energiji. Nema puno videa al je za svaku preporuku, pogotovo za one koji nisu upoznati s temom. 

"Razlika između nuklearnog reaktora i nuklearne bombe je kao razlika između električne žarulje i električne stolice", reče ruski fizičar Kapica. 

Bome ni ti ne razumiješ baš nuklearno gorivo. Slabo i srednje reaktivno se vrlo rigorozno skladišti u za to napravljena skladišta dok se visoko reaktivno gorivo zakapa u stabilne geološke formacije poput onih u nordijskim zemljama na mjesta gdje se stijene i okolna masa nije pomaknula stotinama godina.

Ako zagrizneš štap nuklearnog goriva naravno da ima posljedice, ali bome u olovnom sanduku stotinama metara duboko u stabilnoj stijeni negdje u norveškoj je opasnost vrlo malena.

Jedan od najvećih stručnjaka za nuklearnu energiju u hrvatskoj mi je jednom prilikom rekao brojku otprilike 10^-6 šanse da se dogodi nešto loše s istrošenim nuklearnim gorivom.

Vjerujem više njemu nego tebi...

 Cjepivo protiv korone nije 100% sigurno i već je u mnogo slučajeva uzrokovalo teške i trajne poremećaje te smrt, ne samo kod starih i bolesnih, nego i kod mladih i potpuno zdravih osoba. Dapače, vjerojatnost od teških nuspojava nakon cijepljenja je daleko veća nego vjerojatnost da ćeš u Hrvatskoj stradati od nuklearne katastrofe izazvane potresom. Zašto bi se dakle uopće izlagali riziku i cijepili, ako se može izbjeći? Npr. strogom izolacijom, doživotnim nošenjem maski 24/7, trajnim lockdownovima...? 

Zašto gledaš gornju granicu za nuklearnu, a srednju za sve ostale? To je bias.

Koliko djece je stradalo u rudnicima rijetkih minerala, koji se koriste za solare, te za baterije, bez kojih ti solari ne mogu dati stabilnu mrežu?

Najveći reaktor blizu nas bez kojeg općenito život ne bi bio moguć je SUNCE

 I onda, koliko ih je stradalo?

Slažem se, a bliska ili daleka budućnost nam možda donese i slanje otpada u svemir (posebice nukelarni i opasni otpad). Umjesto SpaceX, Musk može napraviti TrashX 

 Imaju jednu NE na torij, ali grade još i planiraju većinu struje dobijat od torija.

OK, neki mali utjecaj imaju i NE na okoliš, ali isto tako i hidroelektrana proizvodi nešto malo CO2. Čudno, ali tako je, ništa nije 100% čisto.

Solar koristi teške metale u proizvodnji i reciklaža je potencijalni problem, a trebaju i postrojenja baterija, opet metali, opet reciklaže. To sve zagađuje.

Vjetrenjače isto imaju svojih nedostataka, jučer vidio naslov o nemogućnosti recikliranja propelera s vjetrenjača, na žalost nisam čitao članak, pa ne mogu ništa reći. Navodno ubijaju puno ptica.

Ja ne bi tako lako i brzo zauvijek odbacio NE.

Nas spašavaju puste hidroelektrane, koje su izgrađene odavno. Ono ostalo nam dolazi iz ugljena, koji je najjeftiniji i nešto malo plin ili nafta, ako se ne varam. Dio Krška ide nama isto. Jeftina nuklearna struja, jeftina hidro, jeftini ugljen...

Možda. Ovisi što bude bilo najisplatljivije. Novac je na kraju taj koji će reći da ili ne toriju.

Niti jedna energije nije 100% čista, ali generalno su analize napravljene. Ono što želim reći je da nuklearna nije niti najčišća niti najjeftinija, kao što mnogi to misle. Treba li se zaustaviti razvoj nuklearnih elektrana? Apsolutno ne! Ali isto tako ih na silu ne treba gurati u prvi plan.

 Obnovljivi su jeftiniji samo ako se ne računa cijena backup elektrana na plin potrebnih da pokriju potrošnju kada nema dovoljno sunca ili vjetra, cijena pogona i izgradnje prijenosnih kapaciteta potrebnih da struju iz obnovljivih izvora prenesu od mjesta proizvodnje (koje je bogomdano) do mjesta potrošnje (npr. sa Sjevernog mora na sjeveru Njemačke do Baden-Württenberga i Bayerna na jugu gdje se nalazi većina njemačke teške industrije), te cijena uvoza kada backup elektrane nisu dovoljne. Uostalom, zašto Njemačka koja sve silom prebacuje na vjetar i sunce ima najskuplju struju na svijetu ako su obnovljivi izvori tako jeftini?

Uvjetno jeftina je jedino hidroenergija, tamo gdje je ima, kad je ima i koliko je ima. U deindustrijaliziranim vukojebinama s malom potrošnjom i puno rijeka poput Hrvatske to je možda i dovoljno da pokrije velik dio potražnje, u većini ostatka svijeta nije i nikad neće biti. Čak i u Hrvatskoj bi bez Krškog Zagreb bio u jako velikim problemima, iako je u međuvremenu gotovo sva nekadašnja industrija u Zagrebu umrla. Porastom broja elektromobila treba očekivati i porast potrošnje struje, posebno noću kad se isti uglavnom pune i kada nema niti sunca, a u pravilu niti vjetra, posebno ne u Zagrebu i okolici gdje će se nalaziti većina tih vozila. Od kuda će svi ti elektromobili dobivati "zelenu" struju bez CO2?

Nuklearke i obnovljivi se međusobno ne isključuju, nego nadopunjavaju - nuklearke za baznu potrošnju u režimu 24/7 neovisno o dobu dana, godine i vremenskim uvjetima, obnovljivi plus plin za varijabilni dio. Jedina alternativa nuklearkama su elektrane na ugljen, koje zbog pomodne klimahisterije u EU nemaju budućnost (u Kini, Indiji, Africi, jugoistočnoj Aziji ih i dalje naravno grade punom parom).