Senzori u Černobilu otkrili da dijelovi reaktora i
- poruka: 71
- |
- čitano: 13.952
- |
- moderatori:
vincimus
Rijetki metali se uglavnom ne koriste u baterijama za pohranu osim u motornim vozilima. Eventualno se koriste one kojim je kapacitet pao na nekih 50ak % pa fino mogu produljiti svoj radni vijek kao pohrana. A ima i drugih oblika pohrane. Tu prvenstveno mislim na reverzibilne HE.
Ne idealiziraj. I energija iz ugljena je isto tako spasila hrpu ljudi jer je pružala konstantnu opskrbu energije u kritičnim trenucima/mjestima?
"Razlika između nuklearnog reaktora i nuklearne bombe je kao razlika između električne žarulje i električne stolice", reče ruski fizičar Kapica.
Sumnjam da ima nekog tko bi odbio odmor u Parizu ili Provansi... ili bilo gdje drugdje u Francuskoj - zemlji sa 56 nuklearnih reaktora.
Bome ni ti ne razumiješ baš nuklearno gorivo. Slabo i srednje reaktivno se vrlo rigorozno skladišti u za to napravljena skladišta dok se visoko reaktivno gorivo zakapa u stabilne geološke formacije poput onih u nordijskim zemljama na mjesta gdje se stijene i okolna masa nije pomaknula stotinama godina.
Ako zagrizneš štap nuklearnog goriva naravno da ima posljedice, ali bome u olovnom sanduku stotinama metara duboko u stabilnoj stijeni negdje u norveškoj je opasnost vrlo malena.
Jedan od najvećih stručnjaka za nuklearnu energiju u hrvatskoj mi je jednom prilikom rekao brojku otprilike 10^-6 šanse da se dogodi nešto loše s istrošenim nuklearnim gorivom.
Vjerujem više njemu nego tebi...
Zašto bi rizik uopće postojao ako se može izbjeć?
Zašto bi rizik uopće postojao ako se može izbjeć?
Cjepivo protiv korone nije 100% sigurno i već je u mnogo slučajeva uzrokovalo teške i trajne poremećaje te smrt, ne samo kod starih i bolesnih, nego i kod mladih i potpuno zdravih osoba. Dapače, vjerojatnost od teških nuspojava nakon cijepljenja je daleko veća nego vjerojatnost da ćeš u Hrvatskoj stradati od nuklearne katastrofe izazvane potresom. Zašto bi se dakle uopće izlagali riziku i cijepili, ako se može izbjeći? Npr. strogom izolacijom, doživotnim nošenjem maski 24/7, trajnim lockdownovima...?
Zašto gledaš gornju granicu za nuklearnu, a srednju za sve ostale? To je bias.
Koliko djece je stradalo u rudnicima rijetkih minerala, koji se koriste za solare, te za baterije, bez kojih ti solari ne mogu dati stabilnu mrežu?
Ne idealiziraj. I energija iz ugljena je isto tako spasila hrpu ljudi jer je pružala konstantnu opskrbu energije u kritičnim trenucima/mjestima?
U novim nuklearkama se drugačija goriva mogu koristit, pa se ukljanja potreba za kopanjem urana. Ovisno o vrsti reaktora, može se iskorištavat sav ovaj vojni obogaćeni uran i plutonij iz nuklearnih bojnih glava, koje se rashoduju po cijelom svijetu. Druge vrste reaktora mogu iskorištavat staro nuklearno gorivo, koje su stare nuklearke odbacije i spremile kao nuklearni otpad.
Moderne nuklearke su budućnost svijeta, žao mi je što to ljudi ne vide.
Najveći reaktor blizu nas bez kojeg općenito život ne bi bio moguć je SUNCE
Treba gledati širu sliku, mogu ljudi proizvoditi npr. super zdrav i čist proizvod, ali ako je zbog te proizvodnje zagađena / uništena okolina badava je to.
Ima slučajeva, pa su zabranili neke od takvih proizvoda.
Koliko djece je stradalo u rudnicima rijetkih minerala, koji se koriste za solare, te za baterije, bez kojih ti solari ne mogu dati stabilnu mrežu?
I onda, koliko ih je stradalo?
Nije NE loša, ali daleko od toga da je idealna ili bolja od obnovljivih.
Bilo bi dobro da se i torijske NE pokrenu, ali opet ništa. Valjda investitori imaju računicu zašto im to sve baš i nije privlačno.
Bilo bi dobro da se i torijske NE pokrenu, ali opet ništa. Valjda investitori imaju računicu zašto im to sve baš i nije privlačno.
Prouči malo što Indija radi, gomilu NE na torij.
Investitori ili ne, politika igra ogromnu ulogu. Tako je Njemačka odlučila bit "zelena", pa je cijena struje duplo skuplja u Njemačkoj, nego u Francuskoj, a usput je Njemačka cijela premrežena vjetrenjačama, što je poprilično nagrdilo krajolik.
Svi bi htjeli uloženu lovu vratit što prije, a nuklearke su najsporije u povratu uloženog, jer su inicijalni troškovi najveći. Dugoročno su poprilično ispaltive, a o sigurnosti MODERNIH novih nuklearki ne treba puno pisat.
P.S.
Dok termoelektrana proizvodi CO2 koji ide u atmosferu, NE ima radioaktivni otpad koji ne ide u atmosferu, nego se može spremit i skladištit. Ili se može iskoristit u posebnim reaktorima dok se radioaktivnost ne svede na minimum i ono što ostane se opet spremi u kontejnere i skladišti na jednom mjestu. Ne raspršava se u atmosferu. Jako bitna činjenica. Otpad se može kontrolirat u potpunosti.
Bilo bi dobro da se i torijske NE pokrenu, ali opet ništa. Valjda investitori imaju računicu zašto im to sve baš i nije privlačno.
Prouči malo što Indija radi, gomilu NE na torij.
Investitori ili ne, politika igra ogromnu ulogu. Tako je Njemačka odlučila bit "zelena", pa je cijena struje duplo skuplja u Njemačkoj, nego u Francuskoj, a usput je Njemačka cijela premrežena vjetrenjačama, što je poprilično nagrdilo krajolik.
Svi bi htjeli uloženu lovu vratit što prije, a nuklearke su najsporije u povratu uloženog, jer su inicijalni troškovi najveći. Dugoročno su poprilično ispaltive, a o sigurnosti MODERNIH novih nuklearki ne treba puno pisat.
P.S.
Dok termoelektrana proizvodi CO2 koji ide u atmosferu, NE ima radioaktivni otpad koji ne ide u atmosferu, nego se može spremit i skladištit. Ili se može iskoristit u posebnim reaktorima dok se radioaktivnost ne svede na minimum i ono što ostane se opet spremi u kontejnere i skladišti na jednom mjestu. Ne raspršava se u atmosferu. Jako bitna činjenica. Otpad se može kontrolirat u potpunosti.
Slažem se, a bliska ili daleka budućnost nam možda donese i slanje otpada u svemir (posebice nukelarni i opasni otpad). Umjesto SpaceX, Musk može napraviti TrashX
Prouči malo što Indija radi, gomilu NE na torij.
Investitori ili ne, politika igra ogromnu ulogu. Tako je Njemačka odlučila bit "zelena", pa je cijena struje duplo skuplja u Njemačkoj, nego u Francuskoj, a usput je Njemačka cijela premrežena vjetrenjačama, što je poprilično nagrdilo krajolik.
Svi bi htjeli uloženu lovu vratit što prije, a nuklearke su najsporije u povratu uloženog, jer su inicijalni troškovi najveći. Dugoročno su poprilično ispaltive, a o sigurnosti MODERNIH novih nuklearki ne treba puno pisat.
P.S.
Dok termoelektrana proizvodi CO2 koji ide u atmosferu, NE ima radioaktivni otpad koji ne ide u atmosferu, nego se može spremit i skladištit. Ili se može iskoristit u posebnim reaktorima dok se radioaktivnost ne svede na minimum i ono što ostane se opet spremi u kontejnere i skladišti na jednom mjestu. Ne raspršava se u atmosferu. Jako bitna činjenica. Otpad se može kontrolirat u potpunosti.
Za sada imaju jednu NE na torij. Pitanje je što će biti uskoro, mada se nadam da će to zaživiti. Indijski nuklearni program se još jako oslanja na uranij. Sigurnost NE nikada neće biti veća nego sigurnost obnovljivih, a i prema cijeni su obnovljivi već sada u prednosti.
Suprotno popularnom mišljenju - NE ipak i tekuće i plinovite ispuste radioaktivnih elemenata u okoliš. Mali ali ipak postoji. S time da radiacija nema minimalnu dozu koja može uzrokovati neželjene posljedice kao otrovi npr... samo jedna visokoenergetska čestica može uzrokovati genetske promjene koje uzrokuju karcinom.
U Njemačkoj je struja 1.6 puta skluplja nego u Francuskoj, u Hrvatskoj je 1.3 puta jeftinija nego u Francuskoj, a naša proizvodnja se ne temelji na NE.
Za sada imaju jednu NE na torij. Pitanje je što će biti uskoro, mada se nadam da će to zaživiti. Indijski nuklearni program se još jako oslanja na uranij. Sigurnost NE nikada neće biti veća nego sigurnost obnovljivih, a i prema cijeni su obnovljivi već sada u prednosti.
Suprotno popularnom mišljenju - NE ipak i tekuće i plinovite ispuste radioaktivnih elemenata u okoliš. Mali ali ipak postoji. S time da radiacija nema minimalnu dozu koja može uzrokovati neželjene posljedice kao otrovi npr... samo jedna visokoenergetska čestica može uzrokovati genetske promjene koje uzrokuju karcinom.
U Njemačkoj je struja 1.6 puta skluplja nego u Francuskoj, u Hrvatskoj je 1.3 puta jeftinija nego u Francuskoj, a naša proizvodnja se ne temelji na NE.
Imaju jednu NE na torij, ali grade još i planiraju većinu struje dobijat od torija.
OK, neki mali utjecaj imaju i NE na okoliš, ali isto tako i hidroelektrana proizvodi nešto malo CO2. Čudno, ali tako je, ništa nije 100% čisto.
Solar koristi teške metale u proizvodnji i reciklaža je potencijalni problem, a trebaju i postrojenja baterija, opet metali, opet reciklaže. To sve zagađuje.
Vjetrenjače isto imaju svojih nedostataka, jučer vidio naslov o nemogućnosti recikliranja propelera s vjetrenjača, na žalost nisam čitao članak, pa ne mogu ništa reći. Navodno ubijaju puno ptica.
Ja ne bi tako lako i brzo zauvijek odbacio NE.
Nas spašavaju puste hidroelektrane, koje su izgrađene odavno. Ono ostalo nam dolazi iz ugljena, koji je najjeftiniji i nešto malo plin ili nafta, ako se ne varam. Dio Krška ide nama isto. Jeftina nuklearna struja, jeftina hidro, jeftini ugljen...
Negdje sam citao da zapravo više radijacije proizlazi iz elektrana na ugljen nego iz nuklearki O_o ...bo...
Za sada imaju jednu NE na torij. Pitanje je što će biti uskoro, mada se nadam da će to zaživiti. Indijski nuklearni program se još jako oslanja na uranij. Sigurnost NE nikada neće biti veća nego sigurnost obnovljivih, a i prema cijeni su obnovljivi već sada u prednosti.
Suprotno popularnom mišljenju - NE ipak i tekuće i plinovite ispuste radioaktivnih elemenata u okoliš. Mali ali ipak postoji. S time da radiacija nema minimalnu dozu koja može uzrokovati neželjene posljedice kao otrovi npr... samo jedna visokoenergetska čestica može uzrokovati genetske promjene koje uzrokuju karcinom.
U Njemačkoj je struja 1.6 puta skluplja nego u Francuskoj, u Hrvatskoj je 1.3 puta jeftinija nego u Francuskoj, a naša proizvodnja se ne temelji na NE.
Imaju jednu NE na torij, ali grade još i planiraju većinu struje dobijat od torija.
OK, neki mali utjecaj imaju i NE na okoliš, ali isto tako i hidroelektrana proizvodi nešto malo CO2. Čudno, ali tako je, ništa nije 100% čisto.
Solar koristi teške metale u proizvodnji i reciklaža je potencijalni problem, a trebaju i postrojenja baterija, opet metali, opet reciklaže. To sve zagađuje.
Vjetrenjače isto imaju svojih nedostataka, jučer vidio naslov o nemogućnosti recikliranja propelera s vjetrenjača, na žalost nisam čitao članak, pa ne mogu ništa reći. Navodno ubijaju puno ptica.
Ja ne bi tako lako i brzo zauvijek odbacio NE.
Možda. Ovisi što bude bilo najisplatljivije. Novac je na kraju taj koji će reći da ili ne toriju.
Niti jedna energije nije 100% čista, ali generalno su analize napravljene. Ono što želim reći je da nuklearna nije niti najčišća niti najjeftinija, kao što mnogi to misle. Treba li se zaustaviti razvoj nuklearnih elektrana? Apsolutno ne! Ali isto tako ih na silu ne treba gurati u prvi plan.
Negdje sam citao da zapravo više radijacije proizlazi iz elektrana na ugljen nego iz nuklearki O_o ...bo...
Istina. Ugljen je, ono, naj bljak :)
Prouči malo što Indija radi, gomilu NE na torij.
Investitori ili ne, politika igra ogromnu ulogu. Tako je Njemačka odlučila bit "zelena", pa je cijena struje duplo skuplja u Njemačkoj, nego u Francuskoj, a usput je Njemačka cijela premrežena vjetrenjačama, što je poprilično nagrdilo krajolik.
Svi bi htjeli uloženu lovu vratit što prije, a nuklearke su najsporije u povratu uloženog, jer su inicijalni troškovi najveći. Dugoročno su poprilično ispaltive, a o sigurnosti MODERNIH novih nuklearki ne treba puno pisat.
P.S.
Dok termoelektrana proizvodi CO2 koji ide u atmosferu, NE ima radioaktivni otpad koji ne ide u atmosferu, nego se može spremit i skladištit. Ili se može iskoristit u posebnim reaktorima dok se radioaktivnost ne svede na minimum i ono što ostane se opet spremi u kontejnere i skladišti na jednom mjestu. Ne raspršava se u atmosferu. Jako bitna činjenica. Otpad se može kontrolirat u potpunosti.
Za sada imaju jednu NE na torij. Pitanje je što će biti uskoro, mada se nadam da će to zaživiti. Indijski nuklearni program se još jako oslanja na uranij. Sigurnost NE nikada neće biti veća nego sigurnost obnovljivih, a i prema cijeni su obnovljivi već sada u prednosti.
Suprotno popularnom mišljenju - NE ipak i tekuće i plinovite ispuste radioaktivnih elemenata u okoliš. Mali ali ipak postoji. S time da radiacija nema minimalnu dozu koja može uzrokovati neželjene posljedice kao otrovi npr... samo jedna visokoenergetska čestica može uzrokovati genetske promjene koje uzrokuju karcinom.
U Njemačkoj je struja 1.6 puta skluplja nego u Francuskoj, u Hrvatskoj je 1.3 puta jeftinija nego u Francuskoj, a naša proizvodnja se ne temelji na NE.
Obnovljivi su jeftiniji samo ako se ne računa cijena backup elektrana na plin potrebnih da pokriju potrošnju kada nema dovoljno sunca ili vjetra, cijena pogona i izgradnje prijenosnih kapaciteta potrebnih da struju iz obnovljivih izvora prenesu od mjesta proizvodnje (koje je bogomdano) do mjesta potrošnje (npr. sa Sjevernog mora na sjeveru Njemačke do Baden-Württenberga i Bayerna na jugu gdje se nalazi većina njemačke teške industrije), te cijena uvoza kada backup elektrane nisu dovoljne. Uostalom, zašto Njemačka koja sve silom prebacuje na vjetar i sunce ima najskuplju struju na svijetu ako su obnovljivi izvori tako jeftini?
Uvjetno jeftina je jedino hidroenergija, tamo gdje je ima, kad je ima i koliko je ima. U deindustrijaliziranim vukojebinama s malom potrošnjom i puno rijeka poput Hrvatske to je možda i dovoljno da pokrije velik dio potražnje, u većini ostatka svijeta nije i nikad neće biti. Čak i u Hrvatskoj bi bez Krškog Zagreb bio u jako velikim problemima, iako je u međuvremenu gotovo sva nekadašnja industrija u Zagrebu umrla. Porastom broja elektromobila treba očekivati i porast potrošnje struje, posebno noću kad se isti uglavnom pune i kada nema niti sunca, a u pravilu niti vjetra, posebno ne u Zagrebu i okolici gdje će se nalaziti većina tih vozila. Od kuda će svi ti elektromobili dobivati "zelenu" struju bez CO2?
Nuklearke i obnovljivi se međusobno ne isključuju, nego nadopunjavaju - nuklearke za baznu potrošnju u režimu 24/7 neovisno o dobu dana, godine i vremenskim uvjetima, obnovljivi plus plin za varijabilni dio. Jedina alternativa nuklearkama su elektrane na ugljen, koje zbog pomodne klimahisterije u EU nemaju budućnost (u Kini, Indiji, Africi, jugoistočnoj Aziji ih i dalje naravno grade punom parom).
Zašto bi rizik uopće postojao ako se može izbjeć?
O čemu ti melješ meni nije baš jasno. Postoje sobe vrhom pune istraživanja i studija za svaku lokaciju na kojoj se planira graditi nuklearna elektrana.
Konkretno 3 lokacije u hrvatskoj koje su bile najviše proučavane su Vir, Prevlaka i Dalj. To su detaljno analizirane opcije od strane vrhunskih znanstvenika i stručnjaka u svojim područjima. Potresi koje spominješ se na tim lokacijama nisu dogodili stotinama godina unatrag.
Kakav točno rizik spominješ? Vjeruj mi ljudi puno pametniji od tebe su osmislili skladištenje i odlaganje nuklearnog otpada gdje je rizik sveden na zanemarivu brojku, kao što sam spomenuo otprilike 10^-6.
Na koji točno način se može "izbjeć" korištenje nuklearnih elektrana kad 15% struje u cijeloj hrvatskoj dolazi iz Krškog. Da ne govorim o tome da je ta elektrana relativno stara te će ju u dogledno vrijeme trebati zamijeniti s novom koja će se vrlo vjerojatno morati graditi negdje u hrvatskoj.
Kad si već toliko glasan, pronađi sve te incidente gdje su se odlagališta i nuklearne centrale oštetile kroz neku vrstu prirodne nepogode....