amazonska je prašuma (kao i istoimena rijeka) na južnoameričkom konjtinentu, profesore. 
a ni tim se baš nije proslavio zrnce oblikom više slići Brazilu nego samoj Amazonskoj prašumi. 
Hvala na upozorenju - ispravio sam pogrešku.
"Sve tu to silikatni minerali"
tako sam i ja činio svojim studentima. nisu pratili.
" no kada je pad meteorita vidjelo toliko svjedoka njegovo se nebesko podrijetlo nije više moglo sakriti" - izvađeni citat.
Volio bih vidjeti ovu rečenicu na temu NLO-a iz profesorove perspektive, jer danas se više ne može govoriti o lošijim svjedocima od ovih u slučaju meteorita.
" no kada je pad meteorita vidjelo toliko svjedoka njegovo se nebesko podrijetlo nije više moglo sakriti" - izvađeni citat.
Volio bih vidjeti ovu rečenicu na temu NLO-a iz profesorove perspektive, jer danas se više ne može govoriti o lošijim svjedocima od ovih u slučaju meteorita.
Postoji jedna stara, Occamova maksima "Entia praeter necessitatem non esse multiplicanda", tj. da broj bića (entiteta, uzroka, varijabli) ne treba uvećavati ako nije nužno. To je osnovni princip znanstvenog istraživanja i, u konačnici, ekonomije uma. Prvo ćemo istražiti bliži i poznatiji, a tek onda dalji i nepoznatiji uzrok. Tako je i s fenomenom UFO. Što oni jesu, ne znamo, ali mogu biti sve i svašta, poznate i nepoznate prirodne pojave. Čak i kada je riječ o atmosferskim pojavama koje znanost još ne može objasniti, bolje se s njima pozabaviti nego uvoditi dodatnu nepoznanicu (ens) o kojoj ne znamo ništa. Fenomen UFO treba istraživati, ali nikako ne treba postavljati teorije koje nemaju čvrstog uporišta u znanosti.
" no kada je pad meteorita vidjelo toliko svjedoka njegovo se nebesko podrijetlo nije više moglo sakriti" - izvađeni citat.
Volio bih vidjeti ovu rečenicu na temu NLO-a iz profesorove perspektive, jer danas se više ne može govoriti o lošijim svjedocima od ovih u slučaju meteorita.
Pa upravo to što i ime kaže. To je neki objekt (O), koji leti (L) i neidentificiran je (N). Što se više može reći o nečemu ako nije identificirano?
Zanost se ne temelji na hipotezama, pretpostavkama nego na osvjedočenjima. Činjenica da je odnekud doletio kamen i pao na zemlju ne govori ništa o tome odakle je doletio. Mogao je doletjeti iz nekakvog vulkana ili slično. No ako je doletio odozgo, iz svemira, onda je jasno da je prije toga bio u svemiru. Treba dakako u znanosti postavljati i hipoteze, ali hipoteze moraju biti produktivne. To znači da one, kada se postave, moraju upućivati na dalje smjerove istraživanja. No na što upućuje hipoteza o tome da nas posjećuju svemirci? Što bismo morali napraviti da jasno dokažemo njihovo postojanje, da s njima stupimo u kontakat? Nema načina. Ako i postoje, oni nam ne žele pružiti jasne dokaze o svome postojanju. Ne žele ili ne postoje? Kako ćete odgovoriti na to pitanje? Nađite metodu - to je znanstveni pristup. Ja je ne znam. (A ova dosjetka s NLO je na mjestu. Sviđa mi se.)
