Uspjeh jest, ali treba imati na umu da se radi o toplini, a kad se ona preko turbina pretvori u struju izgubi se 2/3 energije, što znači da u ovom slučaju dobiješ 50% uložene energije. Naravno, osim toga, postoje i drugi gubici - npr. putem prijenosa energije, tako da je još dug put do isplativosti a do koje sumnjam da će ikad doći putem termonuklearne fuzije. Ali hajde, nek se ulagači vesele.
a dobro. s nečim se valjda mora početi (reče miš i stidljivo ponudi slonici tratinčicu). 
Life is jazz. Play it cool.
Uspjeh jest, ali treba imati na umu da se radi o toplini, a kad se ona preko turbina pretvori u struju izgubi se 2/3 energije, što znači da u ovom slučaju dobiješ 50% uložene energije. Naravno, osim toga, postoje i drugi gubici - npr. putem prijenosa energije, tako da je još dug put do isplativosti a do koje sumnjam da će ikad doći putem termonuklearne fuzije. Ali hajde, nek se ulagači vesele.
za vas koji ne vidite dalje od sutra citiram kolegu Raosa:
Početkom 20. stoljeća iskušavano je na tisuće avionskih prototipova - i svaki od tih prvih aviona mogao je srušiti malo jači nalet vjertra i krtičnjak na sletnoj stazi.
ZAKLJUČAK: Od aviona nikakva korist, lijepa zabava i cirkuska atrakcija - ništa više.
Edison je iskušavao žarne niti od svega i svačega, sve skupa preko 10.000.
ZAKLJUČAK: Ni on ni nitko drugi neće nikada napraviti električnu žarulju sa žarnom niti.
Pri nuklearni reaktor, onaj Sveučilišta u Chicagu, sadržavao je 20 tona uranija uz 385 tona grafita. Unatoč tome njegova je snaga bila samo 0,5 vata, koja je - ipak - 1942. povećana na 200 vata.
ZAKLJUČAK: Nikad se nećemo postići da energija "iz atoma" nešto pokrene.
Uvijek ista priča, jer očito iako je "magistra vitae", povijest neke ljude slabo uči, a neki očito i ne žele učiti od povijesti. No ne znaju ni narav znanstvenog rada. Mnogo se pokušava, mnogo se iskušava, mnogo se eksperimentira i analizira da bi se na kraju došlo do rezultata. Iz toga slijedi logičan zaključak: što se više eksperimentira prije će se doći do razultata, a ne: eksperiment nije uspio - nikad nećemo doći do rezultata.
Samo što je prvi let braće Wright napravljen 1903., a 70 godina kasnije imao si (već godinama) SR-71, MiG-25, MiG-31, B-747, masovni civilni zračni transport lokalnih i interkontinentalnih okvira.
Prvi tokamak su napravili Sovjeti 50-tih, a 70 godina kasnije imaš prvu zabilježenu fuzijsku reakciju (jednu) s navodno većom bilancom energije od one utrošene za pokretanje lasera koji gađaju kuglicu goriva. U eksperimentalnom reaktoru. Jednom.
Mislim da analogija sa zračnim prometom ne budi neku veliku nadu u ovom slučaju.
Uspjeh jest, ali treba imati na umu da se radi o toplini, a kad se ona preko turbina pretvori u struju izgubi se 2/3 energije, što znači da u ovom slučaju dobiješ 50% uložene energije. Naravno, osim toga, postoje i drugi gubici - npr. putem prijenosa energije, tako da je još dug put do isplativosti a do koje sumnjam da će ikad doći putem termonuklearne fuzije. Ali hajde, nek se ulagači vesele.
dobro da si nam ovo priopćio, predložit čemo te za Nobelovu nagradu!
Samo što je prvi let braće Wright napravljen 1903., a 70 godina kasnije imao si (već godinama) SR-71, MiG-25, MiG-31, B-747, masovni civilni zračni transport lokalnih i interkontinentalnih okvira.
Prvi tokamak su napravili Sovjeti 50-tih, a 70 godina kasnije imaš prvu zabilježenu fuzijsku reakciju (jednu) s navodno većom bilancom energije od one utrošene za pokretanje lasera koji gađaju kuglicu goriva. U eksperimentalnom reaktoru. Jednom.
Mislim da analogija sa zračnim prometom ne budi neku veliku nadu u ovom slučaju.
istina, ako ćemo sitničariti, i gledati strogo određene vremenske periode za usporedbu...
ali poanta je tu, analogija s istraživanjem/razvojem bilo čega na ovom svijetu, a za što je bilo x puta rečeno: ma nikad ništa od toga...
od fuzije će možda biti nešto kroz 10-20 godina, a možda kroz 200 godina, nebitno, bitno je da će sigurno biti.
Pa nije baš nebitno je li to nešto kroz 10-20 godina ili kroz 200 godina...
Pa nije baš nebitno je li to nešto kroz 10-20 godina ili kroz 200 godina...
pitaj one za 200 godina :)))))
Svakoko veliki napredak i odlična vijest! 
Treba imati na umu da znanost napreduje eksponencijalno (zbog više faktora kao konvergencija raznih tehnologija i znanstvanih disciplina, napretka računala i sl.) a ne linearno i da se vrijeme od 'milestone-a' do 'milestone-a' u ovakvim istraživanjima samo smanjuje.
Na primjer, kada su dekodirali ljudski genom u 15 godišnjem projektu i nakon 8 godina su bili samo na 1% mnogi su bili skeptični da će u preostalih 7 godina stvar biti na 100% no zbog duplanja kapaciteta i računalne snage svakih godinu dana dogodilo se upravo još 7 duplanja i došli su u roku na 100% (1 - 2 -4 - 8 - 16 - 32 - 64 - 100(128)).
Takve slične analogije mogu se danas primjeniti na masu novih tehnologija (A.I., 3D grafika, 3D printanje i sl.).
Kako će nam naš IT landscape izgledati za 10tak godina ne možemo si još ni zamisliti 
Samo što je prvi let braće Wright napravljen 1903., a 70 godina kasnije imao si (već godinama) SR-71, MiG-25, MiG-31, B-747, masovni civilni zračni transport lokalnih i interkontinentalnih okvira.
Prvi tokamak su napravili Sovjeti 50-tih, a 70 godina kasnije imaš prvu zabilježenu fuzijsku reakciju (jednu) s navodno većom bilancom energije od one utrošene za pokretanje lasera koji gađaju kuglicu goriva. U eksperimentalnom reaktoru. Jednom.
Mislim da analogija sa zračnim prometom ne budi neku veliku nadu u ovom slučaju.
Ako ćemo tako onda je Galileo u 15. stoljeću napravio prvi prototip letjelice. Znači cca 500 godina od prvog prototipa do SR-71.
K
Ako ćemo tako onda je Galileo u 15. stoljeću napravio prvi prototip letjelice. Znači cca 500 godina od prvog prototipa do SR-71.
Ako ćemo tako, prvi kotač je napravljen prije 6.000 godina, dakle toliko traje razvoj automobila, a Kinezi, Indijci i čitava istočna Azija puštaju zmajeve više od milenija - dakle - leti = "avion", a prvi brod je napravljen prije više od 10000 godina, dakle toliko traje razvoj nosača aviona. Itd.
Ti imaš fuzijske reakcije u svakodnevnom svijetu već 120+ godina - od 1897. kad je izmišljena katodna cijev jer se fuzijske reakcije (za spajanje jezgara je potreban napon od 100 kV). Samo šta to nije fuzijska električna centrala ništa više nego je drveni kotač iz Mezopotamije automobil.
Mislim da niste svjesni koliko problema ima koncept fuzijske električne centrale osim gotovo nemogućeg kontinuiranog održavanja fuzije - tehnologije i materijali potrebni za to još ne postoje.
Imali smo već tekst o tome kako sva priča o uloženoj i dobivenoj energiji u eksperimentalnim fuzijskim postrojenjima nikako ne daje pretičak energije. Ali to je samo jedan dio problema, a tu su još gorivo, berilijski omotači reaktora, gubici u plazmi itd.
Znam da većina neće pogledati, ali za one koji se još nisu navikli na "postistinsko doba" (kako ga zove Lucijan u svojoj obljetničarskoj kolumni ovaj mjesec), a odvikli su se od dječjeg magičnog razmišljanja (gdje je dovoljno nešto jako željeti da bi to bila istina - Djed Mraz, recimo) evo tri kratka videa o stvarni problemima fuzije:
nemojte zaboraviti da sada imamo i AI tako da bi to moglo dosta brže...
nemojte zaboraviti da sada imamo i AI tako da bi to moglo dosta brže...
To je ono kao "Zaboravimo fosilna goriva, koristimo obnovljive zelene izvore", a onda ostane problem šta s onim proizvodima gdje su "fosilna goriva" (nafta i plin) zapravo sirovine koje idu u proizvod i nikad se ne koriste kao goriva. Kako će ti tu pomoći obnovljivi zeleni izvori?
To šta imaš AI, ne rješava probleme (ne)dobavljivosti berilija i tricija, probleme termalne izolacije itd. Pogledati barem onaj video Real Engineering i onaj tipa što je sam radio na ITER-u.
jesmo svi tu pohađali nekakvu osnovnoškolsku nastavu? bek tu skul? da? neobično. prvo što bi vam trijebalo sijevnuti je perpetuum mobile iliti "nemeže". ni jedan sustav nikad neće moći dati više nego što se u nj uloži. jebiga, osnove fizike. sve radi s gubicima: i sunce (troši k'o lada al ide) i vodikove bombe (zgodna za uništavanje i ... ništa osim toga) i fisijske elektrane ... sve. razlikuje se "red veličina" i što se troši i ukoju svrhu. iskoristivost čak ne može biti ni 1 (asimptotski možda no i to zasada samo u filmovima i usijanim glavama) a nekmoli. kvaka u dosadašnjim sustavima proizvodnje energije je samo u tome koliko se "isplati" popušiti u konverziji jednog oblika energije u drugi ilitiga što je "prihvatljiv gubitak". eto zato niš od "isplative" fuzije. ne sad, ne u budućnosti: nikad. jednostavno nema majci dobiti više nego što se ulupa. možda netko nekad izmisli sustav uporabe vode (ne u vino, to imamo, čak i bez grožđa) kao izdašnog izvora vodika i najbolji omjer masa/zapremina no i tad će se morati pomiriti s neizbježnim gubicima. dakle, čitav pristup tim "reaktorima" je budalaština: traženje alkemičarskog kamena mudraca. ma nema. probali ljudi pa ćoraque. aj man'te se ćorava posla i primite se nečeg korisnog.
Svakoko veliki napredak i odlična vijest!
Treba imati na umu da znanost napreduje eksponencijalno (zbog više faktora kao konvergencija raznih tehnologija i znanstvanih disciplina, napretka računala i sl.) a ne linearno i da se vrijeme od 'milestone-a' do 'milestone-a' u ovakvim istraživanjima samo smanjuje.
Na primjer, kada su dekodirali ljudski genom u 15 godišnjem projektu i nakon 8 godina su bili samo na 1% mnogi su bili skeptični da će u preostalih 7 godina stvar biti na 100% no zbog duplanja kapaciteta i računalne snage svakih godinu dana dogodilo se upravo još 7 duplanja i došli su u roku na 100% (1 - 2 -4 - 8 - 16 - 32 - 64 - 100(128)).
Takve slične analogije mogu se danas primjeniti na masu novih tehnologija (A.I., 3D grafika, 3D printanje i sl.).
Kako će nam naš IT landscape izgledati za 10tak godina ne možemo si još ni zamisliti
upravo to, s vremenom imaš sve više globalnog znanja, metode, resurse, tj. sve bolju podlogu za daljnji brži razvoj nego do sada, plus to što u paraleli ide razvoj sveg ostalog, pa će kad tad doći do nekog ozbiljnijeg razvoja potrebnih materijala, računalne snage itd
nemojte zaboraviti da sada imamo i AI tako da bi to moglo dosta brže...
To je ono kao "Zaboravimo fosilna goriva, koristimo obnovljive zelene izvore", a onda ostane problem šta s onim proizvodima gdje su "fosilna goriva" (nafta i plin) zapravo sirovine koje idu u proizvod i nikad se ne koriste kao goriva. Kako će ti tu pomoći obnovljivi zeleni izvori?
To šta imaš AI, ne rješava probleme (ne)dobavljivosti berilija i tricija, probleme termalne izolacije itd. Pogledati barem onaj video Real Engineering i onaj tipa što je sam radio na ITER-u.
dam im iz moje omege malo tricija za početak :D
jesmo svi tu pohađali nekakvu osnovnoškolsku nastavu? bek tu skul? da? neobično. prvo što bi vam trijebalo sijevnuti je perpetuum mobile iliti "nemeže". ni jedan sustav nikad neće moći dati više nego što se u nj uloži. jebiga, osnove fizike. sve radi s gubicima: i sunce (troši k'o lada al ide) i vodikove bombe (zgodna za uništavanje i ... ništa osim toga) i fisijske elektrane ... sve. razlikuje se "red veličina" i što se troši i ukoju svrhu. iskoristivost čak ne može biti ni 1 (asimptotski možda no i to zasada samo u filmovima i usijanim glavama) a nekmoli. kvaka u dosadašnjim sustavima proizvodnje energije je samo u tome koliko se "isplati" popušiti u konverziji jednog oblika energije u drugi ilitiga što je "prihvatljiv gubitak". eto zato niš od "isplative" fuzije. ne sad, ne u budućnosti: nikad. jednostavno nema majci dobiti više nego što se ulupa. možda netko nekad izmisli sustav uporabe vode (ne u vino, to imamo, čak i bez grožđa) kao izdašnog izvora vodika i najbolji omjer masa/zapremina no i tad će se morati pomiriti s neizbježnim gubicima. dakle, čitav pristup tim "reaktorima" je budalaština: traženje alkemičarskog kamena mudraca. ma nema. probali ljudi pa ćoraque. aj man'te se ćorava posla i primite se nečeg korisnog.
Ne, netočno.
Kod nuklearne fuzije spojiš dvije lakše jezgre u jednu težu, koja je lakša od ove dvije zajedno, a razlika mase se pretvori u energiju.
Zakon o očuvanju energije je održan, i stvarno si dobio više energije nego što si uložio.
Slična stvar je i kod postojećih fisijskih elektrana (samo kaj tam teške elemente poput urana rastavljaš na lakše).
Brkoni
Ne, netočno.
Kod nuklearne fuzije spojiš dvije lakše jezgre u jednu težu, koja je lakša od ove dvije zajedno, a razlika mase se pretvori u energiju.
Zakon o očuvanju energije je održan, i stvarno si dobio više energije nego što si uložio.
Slična stvar je i kod postojećih fisijskih elektrana (samo kaj tam teške elemente poput urana rastavljaš na lakše).
pa o tome sam upravo i pisao: bilanca. spajanje jezgara nije baš ... ono ... udri štemajzlom pa voila. a i to što si dobio van je koliko u odnosu na uloženo? opća zamisao i jest e=mc2 no to je misaon eksperiment. i fisija poštuje fiziku (mora, nema izbora) no gubici su ... izdašni? ovi tipovi koji žicaju lovu za "istraživanja" i te kako su svjesni svojeg prelijevanja iz šupljeg u prazno no većina naroda nije. oni "krote" način dobivanja energije. tu ni teta sabine h. nije dala potpunu sliku: spajanje dvije jezgre će uvijek potrošiti više u odnosu na ono što "poluči" kao ishod (ne računam eksplozije i inu destrukciju). jedno je ipak napomenula: ono što "dobijemo" (zaradimo?) još uvijek nije konačan oblik koji nam je potreban. topline ima svugdje (sunce, vulkani, bla ... skoro pa izvorno badava), ne treba nam fuzija za to. ali toplina je tek prvi korak do ... nečega. no nadam se kako nemam pravo. budućnosti, demantiraj me nemilice. 
Pa dobivena energija bude uvijek veća od uložene, jer je nestao dio mase.
Tak da s te strane nema problema, nego ono kaj i sam kažeš, kak tu energiju ubrati.
Bitno je samo dovesti do stupnja da je ekonomski isplativo, tj. da zaradiš prodajom energije više nego te generiranje koštalo.
Tako je kod svega u životu, i ni jedan proces nije 100% efikasan, ali ako je ekonomski isplativ onda nema problema.
To je kod energetike baš i najvidljivije, gdje obično najefiksniji sustavi generiraju najskuplju struju, a oni koji su puno manje efikasni i očekivao bi da su neisplativi su zapravo isplativiji.
I kao što je kolega rekao, budući da je dobitak cijelog procesa toplinske elektrane na parnu turbinu cca. 1/3 (33%), već da dobiješ 3 MJ na jedan uloženi, i trećina završi kao struja si na nuli, i još imaš i tople vode za prodaju.
S fisijom su to izveli, valjda će i s fuzijom.
pa o tome sam upravo i pisao: bilanca. spajanje jezgara nije baš ... ono ... udri štemajzlom pa voila. a i to što si dobio van je koliko u odnosu na uloženo? opća zamisao i jest e=mc2 no to je misaon eksperiment. i fisija poštuje fiziku
fuzija također nema nikakvih problema s fizikom, pogotovo ne ovo što insinuiraš - perpetum mobile i ostale gluposti
teoretski naravno, praktično tek treba doći do toga
Saznao sam da u suncu ustvari ne dolazi do spajanje jezgre atoma zbog tlaka i temperature. Da bi se spojila jezgre atoma potrebna je tolika sila da je zovu jaka sila ali djeluje na malim udaljenostima a kako su jezgre pozitivne tako se odbivaju tako da se treba prevaladat elektromagnetska sila tj. približit ih toliko blizu da jaka sila može preuzet i spojit ih. A niti temperatura u središtu sunca nije za to dovoljna da približi jezgre atoma. Ne sija zbog toga.
I tu nastupa kvantna mehanika.
Ako zamislimo elektron u kutiji, on će se odbivat o zidove kutije, ako ga ohladimo će usporavat a možemo ga ohladit i do apsolutne nule i on će stat. Eto to je izgleda zabranjeno u kvantnom svijetu. Ne možeš npr. elektron ohladit do apsolutne nule, on će uvijek titrat. Ako se ide odredit njegova pozicija gubi se informacija o njegovoj brzini. I obrnuto. Isto vrijeme i energija, u kvatnom svijetu, što više ideš odredit jedno gubiš više informaciju o drugom. Znači svijet mogućnosti, za sve praktične primjene.
I tako ti famozni protoni plešu na raznim udaljnosti u isto vrijeme, zuje, i čisto statistički se u jednom trenutku nađu toliko blizu da jaka sila može preuzet. Znači kvantni svijet premeosti nešto nepremostivo i to je njegova karakterisika. Tlak i temperatura pomažu da se to ostvari.
Da se vratim na temu, mi po tome "makroskopski" prikazimo problemu spajanja jezgri atoma, povećavajući temperaturu laserima a ne tlakom kao sunce ali možda ćemo u budućnosti toliko ovladat kvantnom mehanikom i zakonima kvantnog svijeta, ja neću sad pričat neke gluposti o hladnoj fuziji ali možda naše znanje o kvantnom svijetu toliko poraste, ne kažem da će povezat kvantnu mehaniku sa posebnom teorijom relativnosti ali možda naraste dovoljno da možemo smanjit energetski input potreban za fuziju dovoljno da možemo primjenjihvat tokamake u praktične svrhe. Običnom čovjeku je to nebitno i njega bi samo trebalo zanimat gradnja nuklearki jer fuzija ne može rješit trenutne ekološke i energetske probleme.
...našao sam slučajno na YT kanal History of the Universe. Uživajte u tako dobro serviranim informacijama, ono, molim te reci mi sve što znamo i zapakiraj mi to u kontektst plus mini priče sa informacijama o životima fizičara za koje nisam nikad cuo - hvala! Manje je zahtjevan od PBS Space Time kanala, e to već zna ić u perverzije, ono, za studente fizike predkraj epizode.
Ne vidim da su negdje rekli koliki je Q_total vs Q_plazma... po običaju
Ah da, danas je taj cilj bliži nego ikada... reče Ahil kornjači.
Saznao sam da u suncu ustvari ne dolazi do spajanje jezgre atoma zbog tlaka i temperature. Da bi se spojila jezgre atoma potrebna je tolika sila da je zovu jaka sila ali djeluje na malim udaljenostima a kako su jezgre pozitivne tako se odbivaju tako da se treba prevaladat elektromagnetska sila tj. približit ih toliko blizu da jaka sila može preuzet i spojit ih...
Ekšli nuklearna fisija i fuzija su manifestacije sile koju nazivamo slaba - jaka se javlja na nivou kvarkova. Doduše, slaba također u nekim slučajevima utječe i na stanje (nema boljeg izraza) kvarkova, i zapravo se ne radi niti o privlačnoj niti o odbojnoj sili, ali sve je to teško opisivo našim svakodnevnim pojmovima jer se radi o pokušajima semantičkog prevođenja matematičkih ekstrapolacija za koje u suštini nismo niti sigurni da prate stvarnost sve dok ih eksperimentalno ne potvrdimo, i to tako uzrokuje česta neshvaćanja pogotovo fizikalno nedovoljno pismenim tehnolozima koji pokušavaju na svom levelu naći rješenja za tehnološke probleme poput ovladavanja fisijom i fuzijom.
Zato recimo ti samouvjereni sveznadari-inženjeri koji nikad nisu dovoljno naučili fiziku (jer takvih je inače stvarno malo i uglavnom nemaju baš puno vremena da se pored teorije bave praktičnim tricama i kučinama) nikako da naprave niti funkcionalnu torijevu elektranu, niti da izvedu efikasnu transmutaciju iskorištenog nuklearnog goriva u industrijskim razmjerima, a omakne im se ponekad i kakva nuklearna havarija prilikom izvođenja hokus-pokusa.
Ne vjeruju niti neki od likova koji se čitavog profesionalnog života bave tim problemom.
https://thebulletin.org/2017/04/fusion-reactors-not-what-theyre-cracked-up-to-be/
Nadglednik dina
Reaktorska posuda/štit, uslijed teškog bombardiranja neutronima, koji bi postao radioaktivan zbog bremzštralung efekta, mislio si reći? Da, to je ono što neznalice tvrde da ne bi bilo radioaktivnog otpada a u stvari bilo bi čak i puno više nego kod fisijskih elektrana.
