NVMe SSD-ovi od 240 do 512 GB - Nasljednici SATA S

Valjalo bi ubosti ovu 970-ku. Ali treba mi ploca sa vise m.2 slotova...

Jel to nekakava softwareska greska, ili greska sa FW-om od ADATA-e, kad ISO kopira skoro minutu?

Brze kopira obicni mehanicki disk sa 7200 rotacija u minuti. Trebalo bi te brojke provjeriti i ponoviti.

 Stavlja Samsungove SSDove, a i ovi na testu dosezu do 2.5 GB/s samo sto je autor nabacao 2 testica, a nije testirao cijeli suite.

NVMe diskovi upotrebljavaju thermal throtling, tako da bih rekao da temperatura utjece na krajnjeg korisnika.

Pasivni heatsinkovi se mogu montirati, ali na mnogim plocama postoji problem lokacije jer cesto proizvodjaci stave NVMe slot ispod graficke i jednostavno nema mjesta za iole ozbiljniji hladnjak.

Na mojoj ploci, na srecu postoje 3 NVMe slota pa nisam imao problema sa hladnjakom (cak mi je uz plocu dosao jedan unoverzalni hladnjak)

 -novije jeftikaneri +2 ili dodatni kontroler.. ali ako ti nije dovoljno ''diskova'' (kojeg god oblika-kontrolera) tad će te ta problem stalno pratiti, tj moraš nešto promjeniti u 'designu-ergonomiji' kako koristiš računalo-resurse, jer uvjek ''trebaš'' više (jače/brže..) no lakše izvedivo je prilagoditi se neovisno koliko npr novca uložiš .. ili si stalno ''tužan'' jer ti nešto fali..

 -visoke temp, ovisno o konkretnoj temp.. su generalno sve s istim problemom za PC, za svu elektroniku isto pravilo, više vole smrzavanje dušikom nego (koja god) viša temperatura.. a ovisno o konkretnom chipu (chipset-ram-cpu-gpu .. i sad ubaciti između rama i cpua ssd/nvme) je sama 'granica' tolerancije tj normalnog rada ili početka problema, gubljenja performansi i errora .. kad ECC više nije dovoljan. Baci pogled na ram, uobičajeno je bio bez hladnjaka.. a sad je to već in-moda (neovisno koliko pomaže, pa čak i u ovom testu za samsung kad kažu da je ista temperatura.. tad hladnjak ne pomaže/moda vs funkcije..). Svaki (pasivni-aktivni) hladnjak teoretski mora pomoći, ali samo kad ima gdje odvesti toplinu, ne kad se neki chip ''dinsta'' unutar kućišta između grijalica oko njega, bez protoka zraka jer je u ''zavjtrini''.. i tu hdd-ssd ima prednost jer je jednostavno na boljem mjestu-poziciji, fizički i može ga direktno hladiti ventilator s prednje strane kućišta ili limom kućišta odvodi toplinu sa sebe.. nvme je zakopan u srce mbo između cpu i gpu koje idu na cca 90-100c.. najgore moguće mjesto.

-ali radi.. no vidljivo je kao za sve, brže/veće = više struje, više topline.. i fizikalna ograničenja kao i za OC..

-temperature su za mehaničke diskove veći problem, širenje materijala.. kod chipova je to nevažno. Mehanički kao normalno-granica 50-60c, ssd može +10 (kao i ram..) sve iznad je pitanje sreće i svega u računalu, od temperature okoline, prozračnosti kućišta pa do tog koliko jaku zvjer (koja tad kuha ostatak) imaš.. npr na celeronu ako je sve ostalo identično neće biti tolika temp kao na i7 ili na low-hi end gpu.. i tad će zvjer imati više problema tj topline i tad se zvjer mora adekvatnije hladiti kao što u ostalom mora imati i adekvatno napajanje koje je ako eliminiramo sve ''nevažne'' razlike pokazatelj koliko energije se može iskoristiti-pretvoriti u toplinu (ako radi na max opterećenju, ako radi na 10% tad je predimenzionirano-neiskorišteno i dovoljan je 'celeron'..)

-fizikalni zakoni na djelu, ili-ili.. tj jače uvjek treba i bolje hlađenje ili kočnice-gume za auto kao i potrošnju. (ne uspoređujemo sad različite generacije-arhitekture..)

-kad je ili gjde je granica? to je kad ecc više ne uspjeva nepogrešivo baratati s podatkom.. tad PC više nije pc-calculator (2+2=4..) nego postane nešto kao AI.. lupa RNDome.. ili prolupa. Pri tome je svejdno koji dio, hdd-ssd-nvme-cpu-ram.. pokvari podatak.. kao što nam je svejedno gdje je neka žica prerezana, ne radi, osim kad gledmao kako popraviti.. a nvme je na pogrešnom mjestu, ne toliko sam izvor topline.. i zato ni hladnjaci nisu neko rješenje tj morali bi biti aktivni ili barem protok zraka na tom konkretnom mjestu umjesto da ga griju cpu-gpu kao kad sušiš kosu fenom.. RAM je npr na 10x boljem mjestu.. i osim problema designa izvlačenja staza i duline vjerojatno će se nvme izvući na tu stranu.. no opet nas fizika-ograničenja vraća.. jer što god pomaknemo, nešto u na rubu, nešto u sredini zadane MBO-dimenzije.. kao za krdo, u sredini je toplije prema frontendu kućišta hladnije.. kao bliže prozoru :)

-teoretski je za sve isto.. jednako, svaka app profitira od bržeg cpu-ram.. jer sve što radi cpu ide u ram i obrnuto.. i kao kad gledaš količinu cachea L1-2-3.. diskovi su memorije, nazovimo ih sad L-4-5-6.. u tom lancu.

-pa ovisno o situaciji, npr tetris koji je dovoljno mal da stane u L1 cache, ne profitira od količine RAMa pa time ni brzine diska.. niti ima texture, niti opterećuje sabirnicu količinom podataka koje prima-šalje.. ali teoretski i praktično (realno) koliko god neka app ne traži više (resursa-brzine) na bržem je brža, no to primjetimo tek kad to app traži-treba.

-svaka app (i igre su app, soft) ima svoje requirementse, min-opt-max..(preporučeno-poželjno vs minimum da bi radilo..)... i ako npr nemaš dovoljno rama tad ne radi, ako nemaš poželjnu količinu, zadovoljen minimum, to znači da će više puta morati ''šetati'' po sabirnici, koja je zapravo ono što je za aute cesta-autoput.. i što više puta mora šetati to stvara veću gužvu a time otežava ostalim premetalima brži promet.

npr koliko gpu ima vrama.. ako je manje, tad će cpu morati stalno u ram, pa u disk po tekstru koju mora prebaciti do gpu, ako ima dovoljno vrama tad jednom to obavi i ostavi slobodnu sabirnicu, tj uzalud ti na cesti ferrari ako stojiš u gužvi, tad je šleper brži jer će u nekom vremenu prevesti potrebnu količinu podataka dok će mali teretnjak-auto ponekad zapeti u prometu.. i tu su dropovi-lagovi.. što god da je u tom lancu uzrok pa i internet za online gaming.. usko grlo.

-a teoretski? najbolje?.. pa umjesto L2-3-.. 10 (čitaj, kao keš level neki, veći broj = niža brzina..) .. bilo bi najidealnije-najbrže da je samo L1 cache u cpu na njegovom clocku i da ima toliku količinu L1 cachea koja je dovoljna za os, app, sve.. a tad bi cpu bio dimenzija kao tv.. :)) tj tad bi bio citav PC-hw integriran u cpu .. i ako pogledate evoluciju cpua upravo to se i dešava tj za svaki 'kontroler' chip je taj scenarij, audio, video, cpu.. pa da sad izmislimo neki 'storage' chip koji bi brinuo o svim podacima-memorijama jer za CPU je svaka memorija-ista, razlike su samo u brzini-količini.. pa sve do bušene vrpce .. ili kvar koji se može desiti, npr zgužvaš ili zapališ vrpcu koja je znači jednako neotporna na temperaturu (vatra) :)

.. ili povratak na frydaja.. tj nikad neće biti 'dovoljno'.. L1 keša ili rama .. jer možemo i sad trenutno (đabe) imati još brži ssd-nvme.. postoji odavno, RAMdisk.. jer RAM je još brži, ali nemamo ga toliko da bi se uspoređivao kapacitet sa storageom..  odnosno, ako netko složi 'server' s recimo 200gb rama tad može od tog napraviti ramdisk i vrtiti app na max što se tiče performansi za disk, ali bi bio brži da je L1 ili bar l2-3.. ili da je ddr5 itd itd. nikad kraja. Zato vga ima svoj ram-vram.. jer time eliminira gužvu na sabirnici i osigura si dovoljno lagera-storagea .. no podaci ipak putuju, stalno .. ne znači da ono što imamo ''na skladištu'' trebamo.. isto je s robom-kamionom kao s podacima (koji su za google-face zapravo roba) :))

-evoluiramo, mi, računala.. ok, mi manje/zanemarivo. :)) ali normalno je da storage, koji je desetljećima bio najsporiji dio, periferija.. i postao tako usko grlo sad doživljava ''bum''.. no kako god gledali, realno, periferija je periferija i ovisi o transportu-sabirnici-timingu.. (gužvi, što svaki dan vidimo na cestama, neovisno kako nam je brzo prometalo i koliko konja (uvjek jedan više! ili magarac)). Zato sad umjesto ssda koji je brži od mehaničkog hdda ali ograničen kontrolerom sata-3-600 ide na pciex-1-2-4.. tj isto je usb-1-2-3 itd. i možemo npr predvidjeti da to može postati komponenta kao što je danas vga na pcix16 busu.. ili će opet nešto iskemijati i izmisliti neki novi bus-sabirnicu-kontroler i opet ista igra-ciklus.

-brže je brže, kako god mjerili, mada rezultat ne mora biti kao trka zec-kornjača.. realno ili teoretski. Važno je koliko je potrebno, ne koliko se (ne)može. Nije važno koliko resursa nemam, nego koliko imam i što s tim mogu. Kako ih pametno-optimalno iskoristiti ili prosipati.. i tad tatina derišta možda imaju najbrži disk-auto, ali ne znači da će stići prije ili da će biti bolji gameri kad mi dođu na nišan.. pa ni to da debugiraju kod ili dumpaju bazu, krste jariće ili hakiraju.. jer je to sve na kraju ipak samo 'stvar', alat, resurs. Treba ga zanti koristiti, tad vrijedi. Treba se i zabaviti, jer bottomline, to je smisao biznisa (dnevnog joba) ili postojanja bilo kojeg alata-traktora-PCja.. olakšati nam ono što 'baš moramo' npr rad i omogućiti više vremena za gušte :)

.. a neki gušti nemaju nikakve veze s brzinom diska-storagea, tak da.. -čemu sve to pa i ova plahta texta? :)) Imam li dovoljno brz auto, pc, disk..? Želje ili potrebe? Benč-čmarci od kojeg nekog prolaze žmarci? :)))

bolje NVMe nego grafa za 4000+ kn ili proc za 3000+....

a razlika se vidi, samo nije kvantni skok kao s HDDa na SSD (sata)...

probaj učitati neki 3D model od par 10-aka GB s diska, pa SATA SSDa, pa NVMe...

 22 minute - 5,5 minute - 3 minute ... e to je skok

Generalno, kod poluvodiča se, za razliku od metala, povećanjem temperature smanjuje otpornost (To omogućuje struktura poluvodiča - valentni pojas, procjep, vodljivi pojas. Povećanjem temperature povećava se energija elektrona u valentnom pojasu koji onda mogu prijeći u vodljivi pojas).

No nije dobro da je otpornost tj. vodljivost strogo ovisna o temperaturi pa se koristi dopiranje. U svrhu bolje kontrole i izbjegavanja grešaka poželjno je da je temperatura konstantna, odnosno u određenom rasponu u kojem nema nekontrolirane ionizacije, tj.

značajne ovisnosti vodljivosti o temperaturi.

O kojem rasponu se radi ovisi o poluvodiču i njegovim primjesama, npr. procjep (koji se smanjuje temperaturom) je kod Si = 1.17 eV, kod GaAs = 1.519 eV, kod Ge = 0.7437 eV...

Shodno tome, veća temperatura ne škodi, ali ni ne pomaže.

 Mogao si barem to kopiranje ISO datoteke staviti u GB/s a ne u sekundama. 

 :) -ne baš.. .tj ovo je IT, poluvodiči.. i malo s udrugačija 'pravila' (tj rezultati).

-npr otpor nula=duh, (bijeli dim popularno, duša CPUa..).

-kao u nekim drugim domenama, treba gledati i vrijeme (t) i clock-frekvencije, jer se množi-zbraja i svaki materijal ima nei maximum naprezanja koji može izdržati, nakon tog 'pukne' to je u teoriji moguće do beskonačno.

-pa tako, toplina stvara otpor, da bi npr podigao clock CPUa (kao i brzinu atuomobila) moraš dodati gas, struju.. a stuja ima otpor, topina.. koja teoretski ne smeta, osim što materijal ne može izdržati pa se rastopi. Da nije tako već bi imali npr fuzijske elektrane ali je plazma vruća.. skoro kao neki CPU.. a svi tranzistori su .. (fanfare) .. tranzistori, nevažno nazovemo li ih CPU ili RAM ili SSD.. i osim razlike u tehnologiji izrade, kvaliteti.. teoretski su isti, kao i šalter za svjetlo na zidu, sklopka ulazno-izlazna vrata dok im namjena ovisi kako iz podjelimo-iskoristimo, od istog komada silicija-wafera..

tak da.. kao što motoru automobila nije problem 'zima' da bi zapalio gorivo, nije ni tranzistorima zima kad ih hladiš dušikom, nasuprot, time samo hladimo mateijal koji bi se inače rastopio a da nema ograničenja ili odvođenja topline (kolokvijalno hlađenja) tad bi (teoretski) temperature mogle rasti na milijarde stupnjeva. Uz supravodljivost koja spušta otpor pa dobijamo čudne brojke to je ipak samo teorija ne praksa, realnost da je chipu vruće i treba ga ohladiti, vruće je plastici-limu koja će se inače otopiti, ne elektronu koji prenosi impuls. Vruće bi bilo i korisnicima da im je fuzija ispod prstiju, tad ne vrijedi baš teorija da teoretski temperatura nije važna... :))

+u 'normalnoj' elektronici npr napajanje PSU za PC, viša temp stvara veći otpor, a tad da bi PSU isporučio potrebnu struju, zbog otpora-pada efikasnisti, mora uzeti više struje i isporučiti je a time opet dodaje još topline.. i to ide do one granice topljenja.. tj teorestki beskonačno, realno-praktično do one temp kad nešto pregori-rastopi se, napajanje, kućište, miš.. ili strujni kabel/osigurač.

-pa kad bi i postojao npr RAM-cpu-nešto.. kojem ne smeta, takav modul rama bi jednostavno rastopio MBO-utor.. i zato, mora bit neka temp na kojoj sve zajedno može preživjeti pa i to da npr ne zagrijava laptop dalje od par cm preko 50-100c jer tad više ne može biti u krilu (laptop..) jer bi se opekao.. (da je sve ostalo takvo da radi, da ne smeta računalu-komponentama..).

-ne može se ništa (osim atom-elektron teoretski) gledati izolirano, jer nije izolirano, jer je i sam zrak onaj koji sudjeluje u toplinskoj izolaciji dio tog svega kao PCa, vodeno-zračno-pasivno hlađenje je tako povezano globalno i osim što hladi cpu zagrijava čitavu planetu-svemir... dok je zrak medij tj sve je to neka valna dužina neke temperature i prenosi frekvencije na susjedne atome, .. = entropija.

ili, kad bi karikirano tvrdnja da veća temp ne škodi (ili ne krositi) bila točna, tad bi opet karikirano, to bilo točno kad ne bi otopilo susjedne materijale-atome.

- Samo do granice koju materijali podnose je točno. Tako i žarna nit u žarulji podnosi teoretski svaku temperaturu.. dok ne pukne-rastopi se.. Ljudi npr do 72c (smrt, bjelančevine se karboniziraju) ali u milisekundama može i parstotina npr vidi kako radi laserprinter ili gurni ruku u rastopljeno olovo za epizodu mithbustera.. to smo kao klinci radili na svijeći..prođeš prstom kroz plamen..) :)

+ kao i ostale stvari, npr magnetizam-gravitacija-masa.. pada s kvadratom udaljensoti + vrijeme/trajanje u kojem neka sila djeluje. Toplina je samo jedan od oblika energije/mase-svega. Nosivost mosta je ista stvar, samo što tad navedemo kilograme, ne celsiuse.. i uvjek postoji granica loma. Do tad most izdržava svaki teret kao što su sve gljive jestive (jednom, neke i više puta) :)) Kao što taj most, ne postoji sam za sebe, nego mora negdje biti oslonjen (kao i Arhimedova poluga), na temelje, na tlo.. ne na spužvu-blato jer tad može potonuti itd. itd.. i osim u teorestkom modelu gdje npr u acadu/na papiru možeš nacrtati most u zraku, realno on mora biti na nečemu i na to nešto prenosi opterećenje koje je sad u kg, .. isto je s toplinom-energijom. Imaš tako i hipotetska vrata koja ne možeš probiti ali što vrijedi ako udarcem srušiš zid koji drži vrata. Razultat je isti, ne radi ili 'crkne', mada u teoriji može biti zamislivo.

-za svu potrošačku elektroniku se uzima normalna sobna temperatura, dok je ind standard 10-16 pa do 50-60+ stupnjeva, npr luster, televizor, klimauređaji (s upozorenjem na kojoj temp se ne koriste) itd.. to je stvar tih materijala, smrzavanja kondenzata i sl. genralno možemo za pc reći da je to 15-30c sobna.. i da tad u normalnom radu s normalnim hlađenjem normalno računalo može pouzdano raditi, može možda i na 100c.. ali meni bi tad bilo vruće u takvoj sobi kao što bi mi bilo hladno na -10c.. a plastika se topi na 200-300c.. pa je to granica za CPU koju dok ne riješe plastiku ne može iznad ili plazma-fuzija/magnetno polje jednog dana to eliminiraju kao ograničenje.

-drugi problem je posljedica termodinamike, tj rastezanja materijala ovisno o temperaturi.. i tad stvari koje se mjere mikronima dolaze do granice kad promašuju, kad npr hdd glava ne čita nego promašuje podatak i zato ima termičku rekalibraciju ili crkne. Naravno to je mehanika dok tranzistor što je manji to je otporniji ali je kod smanjivanja problem stazica-pin, čitljivost i sam napon pomnožen s milijardama tranzistora i clockom kao množiteljem koji tad daju jednostavno previsoku cifru za npr temepraturu.. može cpu-chip ali ne može ono oko njega, lem se topi.. i tad ne radi dok istovremeno što je manji, manja jezgra, to je fizički veći problem napraviti prijenos topline na hladnjak.. zbog same površine prijenosa. To vidimo kao ograničenje, realno ne teoretski.

Tad je jedini točan odgovr da toplina ipak 'smeta', ali ne bilo koja toplina (hladnoća ne postoji) :) nego unutar prihvatljivih vrijednosti, izvan tog, smeta što god bilo slaba karika jer i o njoj ovisi.

-idealno hlađenje (odvođenje topline)? pa kad je uređaj isključen sobna temp (jer su svi potrošački materijali za tu temperaturu temperirani), ako hlađenje radi tako efikasno da se uključuvanjem, opterećenjem ta temperatura ne mijenja (u trenu, milisekundama), to je idelano.. jer tad nema ni naprezanja zbog same topline (kao piganje, disanje materijala..) npr lema-spoja-pina.. i tad može trajati vječno, ne samo teoretski, odnosno upravo zbog toga ni teoretski ne može vječno pa ni žarulja ne može vječno svjetliti, odnosno, često je trajnije ne gasiti-paliti-gasiti.. kao što rade npr serveri, jer tad su te promjene/naprezanje manje. Ako želim o brže ubiti žarulju, tad je treba paliti-gasiti.. mada kad je stalno upaljena (indetična struja-otpor time i toplina) ukupno mjerenje će pokazati veću temperaturu nego kad ugasimo (tad se hladi, makar i milisekunda ipak je to manje nego kad se ne hladi), računa se razlika, kao piganje žice. Tad je zaključak da je promjena/razlika temperature veći problem nego konstantna temperatura ako je unutar grance koju meterijal podnosi. Bilo što iz te rečenice/formule promjeniš i imaš drugačiji rezultat ali će opet taj rezultat biti linearan i opet će biti razlika ako pališ-gasiš žarulju vs upaljena, npr drugi materijal za žarnu nit, jača struja itd. To su dokazive stvari, dok je teorija često 'u idealnim oblacima'.. kao izolatoru i na papiru je točna. No kad se sukobi stvarnost i teorija, tad teorija gubi, da je obrnuto ne bi se tako zvala, zamjenile bi mjesta. :)

-pa tako neki vrhunski inženjer može izračunati-teoretski napraviti savršenu žarulju-chip.. vječnu, ili koja radi na nula volti.. ali to samo znači da nije mjerio sve, previd kao npr zamor materijala ili otpor i razlika vodljivosti na npr samom kontaktu-lemu-spoju koji ne može biti idealan u RL samo u teoriji, kao ni savršeno hlađenje (gore navedeno) ili savršena konstantna temperatura koja bi implicirala da možemo sve (okolni zrak, globalno-svemir) kontrolirati u bezbroj decimala preciznosti, bez oscilacija napona struje itd. koja bi u toj formuli dala chip-žarulju neograničenih mogućnosti (brzine, trajanja i sl.). Takve greške (u npr decimalama-nepreciznost) su npr uzrok hypeu oko nekih fuzija u tegli ili perpetuumobilea, dok npr prije parsto godina civilizacija nije imala mogućnost mjerenja (preciznog) skoro ničeg usporedvo s današnjim pa su 'čuda' bila moguća, bar na papiru.. :)) a na tim papirima temeljimo svoje znanje, pa nas ponekad to ponese, .. ako je npr anštajn-tesla-netko tako mislio.. hmm., bi li danas da ima današnje mogućnosti? Tako su alkemičari vjerovali u kamen mudrosti, dok mi znamo, pa čak i kako bi teoretski stvorili neki kem.el. ali nemamo još tehnologiju npr fuzijsku.. i možda je nikad nećemo imati, mada je na papiru sasvim OK.

 I što s time dobijemo? Grafikon gdje je više bolje, s drugačijom jedinicom i vrijednostima, no posve jednakim odnosima između SSD-a. Ok, možda to tebe baš zanima, ali praktična vrijednost te brojke nije baš velika. 

CrystalDiskMark ima mjerenje sekvencijalnog pisanja i čitanja, ali nisam stavljao te podatke u tiskanom izdanju zbog ograničenja mjesta, pa nisam ni u ovom web izdanju. No, sjetio sam se da nisam pobrisao screenshotove mjerenja, pa sam ih sad unio u članak za ljubitelje brojki poput tebe. :D

 970 evo nije baš best buy, nego je među najboljima u ovom izboru

wd black nove generacije je možda još i bolji, a s nižim temperaturama