Čega ima puno manje?
Kako znaš da je to finalna veličina, odnosno da ih neće biti više? Tko bi lud tvrdio da više svjetla prolazi kroz površinu 1×1 mm nego 5×5 mm?
Čega ima puno manje?
Kako znaš da je to finalna veličina, odnosno da ih neće biti više? Tko bi lud tvrdio da više svjetla prolazi kroz površinu 1×1 mm nego 5×5 mm?
Jesi ti citao clanak? Mislis da je grba na telefonima radi tih 3% propusnosti?
Zaobilazi ono što se do tada smatralo "gledanjem".
To je sad već hvatanje na semantiku.
Tako i fotografija jednog dana ne bude pitanje optike i senzora.
Možda ne bude, ali to sam i ja sam odmah u početku napisao. Međutim, sve dok ovisimo o lećama, površina leće je limitirajući faktor koji ne možeš zaobići. Da, možeš smanjiti šum samog senzora pri visokom ISO-u, možeš smanjiti gubitke u leći, možeš ispeglati šum AI-em, ali sve te stvari imaju fizikom uvjetovane limite kojima se u pravilu asimptotski približavamo.
Najlakše je ono što ne možeš pojmiti nazvati glupošću.
Izraziti skepticizam po pitanju revolucionarnosti dobitka nije isto što i nazivanje glupošću.
Nedavno sam čitao o ideji da senzor ima varijabilnu geometriju što bi u teoriji u potpunosti moglo izbaciti potrebu za optičkim uvećanjem/umanjenjem.
Danas je problem napraviti zakrivljeni senzor, a kamo li varijabilni. Međutim, geometrija senzora ne eliminira potrebu za optičkim uvećanjem/umanjenjem, već rješava drugi problem. Ako zrake na senzor padaju pod kutem, njegova efikasnost se smanjuje. Zbog toga objektivi moraju imati složenije optičke elemente koji to korigiraju (postoji i SW korekcija, ali ona unosi veće gubitke). Zakrivljenjem senzora se eliminira ili umanjuje potreba za tom korekcijom, s tim da se gubi kompatibilnost s objektivima koji su rađeni za ravni senzor ili drugi radijus zakrivljenja, a promjenjivom geometrijom se potpuno eliminira za bilo koji objektiv jer se sad senzor može prilagoditi objektivu.
Kako to utječe na mobitel - nikako. Taj problem je izraženiji na većim senzorima, a na mobitelu je taj problem zanemariv.
Meni se čini da si ti taj koji tu nešto ne može pojmiti - nešto si čitao o promjenjivoj geometriji, ali ti nije jasno što to točno znači, pa mistificiraš i fantaziraš o nekim super mogućnostima senzora koji eliminiraju potrebu za optičkim zoomom.
Čega ima puno manje?
Kako znaš da je to finalna veličina, odnosno da ih neće biti više? Tko bi lud tvrdio da više svjetla prolazi kroz površinu 1×1 mm nego 5×5 mm?
Nekoliko posto propusnosti nije ništa revolucionarno niti je ikakav sellpoint. Da bi imao duplo kraće vrijeme ekspozicije, treba ti duplo veća količina svjetla, odnosno, duplo veća površina leće. Sad to usporedi s par postotaka uštede na smanjenim gubicima, i eventualno 10-ak % većom lećom.
To je istina, ali to nema veze s ovime o čemu vas dvojica raspravljate: mobiteli ne koriste fiziku protiv fizike, mobiteli koriste "maštu" protiv fizike.
Danas je problem napraviti zakrivljeni senzor, a kamo li varijabilni. Međutim, geometrija senzora ne eliminira potrebu za optičkim uvećanjem/umanjenjem, već rješava drugi problem. Ako zrake na senzor padaju pod kutem, njegova efikasnost se smanjuje. Zbog toga objektivi moraju imati složenije optičke elemente koji to korigiraju (postoji i SW korekcija, ali ona unosi veće gubitke). Zakrivljenjem senzora se eliminira ili umanjuje potreba za tom korekcijom, s tim da se gubi kompatibilnost s objektivima koji su rađeni za ravni senzor ili drugi radijus zakrivljenja, a promjenjivom geometrijom se potpuno eliminira za bilo koji objektiv jer se sad senzor može prilagoditi objektivu.
Kako to utječe na mobitel - nikako. Taj problem je izraženiji na većim senzorima, a na mobitelu je taj problem zanemariv.
Meni se čini da si ti taj koji tu nešto ne može pojmiti - nešto si čitao o promjenjivoj geometriji, ali ti nije jasno što to točno znači, pa mistificiraš i fantaziraš o nekim super mogućnostima senzora koji eliminiraju potrebu za optičkim zoomom.
Nekoliko posto propusnosti nije ništa revolucionarno niti je ikakav sellpoint. Da bi imao duplo kraće vrijeme ekspozicije, treba ti duplo veća količina svjetla, odnosno, duplo veća površina leće. Sad to usporedi s par postotaka uštede na smanjenim gubicima, i eventualno 10-ak % većom lećom.
Samo ću ovo izdvojiti jer vidim da pričamo o totalno različitim stvarima. Kad govoriš o objektivima rađenim za ravni senzor očito govoriš o fotoaparatima a i činjenica kako stalno govoriš o jednom staklu, jednom senzoru i njihovim fizičkim ograničenjima očito je da ja u kupe, ti u špade.
Ja govorim o kamerama u mobitelima, valjda zato jer je to tema. Kamere u mobitelima imaju specifičnost da ih je više što znači prikupljanje informacija iz više izvora. Rezultati koje postižu toliko su iznad rezultata koje klasična digitalna fotografija postiže s takvim senzorima i lećama zbog toga što su kod fotoaparata ti rezultati postignuti optikom i svjetlom dok su kod mobitela nazovimo ih "umjetni". Netko može imati averziju prema tim umjetnim rezultatima kad objekt snima jedna kamera, pozadinu druga, kad se istovremeno snima različitim žarišnim duljinama, kad AI određuje boju (zato iz mobitela ponekad izađu totalno nebulozne fotografije), količinu svjetla, uklanja ono što detektira ko grešku...
Ni meni to nije to, no neminovno je da je to budućnost. Uostalom, nekakve izvornosti smo se odrekli kad smo prešli na digitalu ili čak onda kad smo na analognom aparatu na objektiv stavili neki filter.
Da si na krivom putu zaključujem i po ovome "pa mistificiraš i fantaziraš o nekim super mogućnostima senzora koji eliminiraju potrebu za optičkim zoomom". Ja govorim o super mogućnostima AI-ja tj. o potencijalnom napretku na tom polju a ne o napretku senzora. Napredak senzora usporava i doći će do vremena kad će biti zanemariv. Tada na snagu stupa ono o čemu govorim. koliko će tehnologija moći izvuči iz ograničene količine podataka koje senzor (tj. senzori) daju.
Kod fotoaparata napredak se bazirao na dobivanju veće količine informacija (bolji senzori, bolja optika) dok se kod mobitela bazirao na izvlačenju što više informacija (i izmišljanju onoga čega nema).
To je istina, ali to nema veze s ovime o čemu vas dvojica raspravljate: mobiteli ne koriste fiziku protiv fizike, mobiteli koriste "maštu" protiv fizike.
Dobro si uletio s ovim postom prije mog iza njega. Apsolutno se slažem. Koriste i maštu. Jedan od primjera korištenja fizike protiv fizike sam upravo objasnio. Svi znamo da za dobiti dobar bokeh treba što šira blenda no onda smo u problemu fokusa pa često ni objekt kojeg snimamo nije ili djelomično nije u fokusu. Mobitel to rješava tako da spaja dvije fotografije. Jedna je objekt, druga je pozadina. Mrzimo blic ali nekad ga moramo koristiti. Mobitel kombinira informacije dobivene iz fotografije s blicom i one bez njega jer je u stanju istovremeno okinuti dvije i više fotografija. AI "razmišlja" gdje je što u kadru pa vraća piksele na mjesto i tako eliminira blur izazvan micanjem ruke ili objekta što omogućava duže ekspozicije iz ruke. Ni jedna se optička stabilizacija (koju uz to i mobitel ima) s tim ne može mjeriti.
Jesu li te fotografije "umjetne". Jesu ali ZA MENE je fotografija uvijek bila ono što dobiješ na papiru ili ekranu a ne proces koji stoji iza toga. I tu treba razlikovati dva nivoa "umjetnosti" (ne znam koju hrvatsku riječ upotrijebiti u ovom kontekstu). Jedan je onaj koji smartphone ne može odraditi drugačije zbog svojih fizičkih ograničenja a drugi onaj koji radi namjerno zbog podilaženja tržištu.
To je istina, ali to nema veze s ovime o čemu vas dvojica raspravljate: mobiteli ne koriste fiziku protiv fizike, mobiteli koriste "maštu" protiv fizike.
Dobro si uletio s ovim postom prije mog iza njega. Apsolutno se slažem. Koriste i maštu. Jedan od primjera korištenja fizike protiv fizike sam upravo objasnio. Svi znamo da za dobiti dobar bokeh treba što šira blenda no onda smo u problemu fokusa pa često ni objekt kojeg snimamo nije ili djelomično nije u fokusu. Mobitel to rješava tako da spaja dvije fotografije. Jedna je objekt, druga je pozadina. Mrzimo blic ali nekad ga moramo koristiti. Mobitel kombinira informacije dobivene iz fotografije s blicom i one bez njega jer je u stanju istovremeno okinuti dvije i više fotografija. AI "razmišlja" gdje je što u kadru pa vraća piksele na mjesto i tako eliminira blur izazvan micanjem ruke ili objekta što omogućava duže ekspozicije iz ruke. Ni jedna se optička stabilizacija (koju uz to i mobitel ima) s tim ne može mjeriti.
Jesu li te fotografije "umjetne". Jesu ali ZA MENE je fotografija uvijek bila ono što dobiješ na papiru ili ekranu a ne proces koji stoji iza toga. I tu treba razlikovati dva nivoa "umjetnosti" (ne znam koju hrvatsku riječ upotrijebiti u ovom kontekstu). Jedan je onaj koji smartphone ne može odraditi drugačije zbog svojih fizičkih ograničenja a drugi onaj koji radi namjerno zbog podilaženja tržištu.
Googlaj focus stacking i bracketing pa ces vidjeti da to nije fizika protiv fizike vec fotografska tehnika koristena decenijama... Samo ti nikad cuo za nju pa ti djeluje kao fizika protiv fizike ;) I tu AI recimo ne radi nista ;)
Opet osnove koje ne znas al imas aparat 30 godina...
Samo ću ovo izdvojiti jer vidim da pričamo o totalno različitim stvarima. Kad govoriš o objektivima rađenim za ravni senzor očito govoriš o fotoaparatima a i činjenica kako stalno govoriš o jednom staklu, jednom senzoru i njihovim fizičkim ograničenjima očito je da ja u kupe, ti u špade.
...
Pozvao si se na promjenjivu geometriju senzora, ja sam ti objasnio što ona znači i zašto nije opće relevantna za mobitele.
Ti si taj koji je ubacio špade, samo toga nisi svjestan jer ne znaš što to uopće znači.
Da si na krivom putu zaključujem i po ovome "pa mistificiraš i fantaziraš o nekim super mogućnostima senzora koji eliminiraju potrebu za optičkim zoomom". Ja govorim o super mogućnostima AI-ja tj. o potencijalnom napretku na tom polju a ne o napretku senzora.
Oprosti, nisam znao da senzor promjenjive geometrije ne spada u napredak na polju senzora, već AI.
Ne izvlači se. Pokazao si elementarno neznanje s tom tvrdnjom i sad se pokušavaš izvući na AI.
Napredak senzora usporava i doći će do vremena kad će biti zanemariv. Tada na snagu stupa ono o čemu govorim. koliko će tehnologija moći izvuči iz ograničene količine podataka koje senzor (tj. senzori) daju.
Kod fotoaparata napredak se bazirao na dobivanju veće količine informacija (bolji senzori, bolja optika) dok se kod mobitela bazirao na izvlačenju što više informacija (i izmišljanju onoga čega nema).
Jesi li svjestan dvije činjenice:
- postoji teoretski limit koliko je podataka moguće rekonstruirati iz nekog seta
- taj teoretski limit ovisi o dvije veličine: samom setu podataka i razini prihvatljive pogreške
Dakle, što imaš više podataka, odnosno, manji gubitak informacije, to možeš više dodatnih informacija izvući uz manju pogrešku. Opet je veći senzor u prednosti.
Mobitel ima prednost većeg broja kamera, korištenje drugih metapodataka za rekonstrukciju slike (tipa giroskop, akcelerometar, paralaksa s više kamera). Možda će neke od tih podataka sutra aparati uključiti u RAW, pa će onda na proizvođačima SW-a biti da implementiraju ono što mobitel radi sam, ali, opet za razliku od mobitela, fotograf će imati veću kontrolu kako koristiti te podatke, te veću količinu podataka iz kojih može izvući bolje rezultate uz manju grešku.
Međutim, moja tvrdnja o neumoljivosti fizike i dalje stoji. Leća može smanjiti gubitke, može eventualno uz manju dubinu povećati maksimalnu veličinu leće za danu veličinu senzora, međutim, ti faktori su ograničeni fizikom. Mobiteli posežu za određenim trikovima koji maskiraju mane jer moraju, a ne zato što je to super pristup.
Čega ima puno manje?
Kako znaš da je to finalna veličina, odnosno da ih neće biti više? Tko bi lud tvrdio da više svjetla prolazi kroz površinu 1×1 mm nego 5×5 mm?
Jesi ti citao clanak? Mislis da je grba na telefonima radi tih 3% propusnosti?
Ti se namjerno ne dotičeš srži pitanja ili ne možeš pojmiti što te ispitujem? I još k tome vučeš vodu na svoj mlin.
Mobitel ima prednost većeg broja kamera, korištenje drugih metapodataka za rekonstrukciju slike (tipa giroskop, akcelerometar, paralaksa s više kamera). Možda će neke od tih podataka sutra aparati uključiti u RAW, pa će onda na proizvođačima SW-a biti da implementiraju ono što mobitel radi sam, ali, opet za razliku od mobitela, fotograf će imati veću kontrolu kako koristiti te podatke, te veću količinu podataka iz kojih može izvući bolje rezultate uz manju grešku.
Promjenljivu geometriju senzora sam spomenuo samo u kontekstu kako razvoj tehnologije ide u različitim smjerovima. Retorika "ne izvlači se" te upravo gura prema kategoriji u kojoj je jedan iz ove teme završio odmah.
Mobitel nije profesionalna foto oprema. Čemu uopće spominjanje fotografa u ovoj priči? Mobitel je ono što obični ljudi kupuju kako bi point and click imali fotografije. I te fotografije su iz generacije u generaciju sve bolje. Napredak je puno brži (poglavito zbog prostora za napredak koji postoji) nego kod fotoaparata. Najviše zbog drugačijeg pristupa i filozofije razvoja. Sve prednosti koje mobitel ima (osim dimenzija) se za tisuću-dvije kuna mogu implementirati u fotoaparate i onda aparat opet dobiva ogromnu prednost. Ali neće jer su to dva različita svijeta.
Znači kad sam govorio o tome kako mobiteli u nekim situacijama imaju fascinantno bolje rezultate od tri puta skupljeg fotoaparata nisam govorio da je taj rezultat prihvatljiv za fotografa. Što će fotografu onakva fotografija koju daje P30 Pro u mrklom mraku? To je na mobitelu cool feature, isto ko što bi super bilo imati noćnu (IC) kameru što su neki proizvođači smartphonea, mislim CAT, najavljivali. Treba li mi to na fotoaparatu? Ako će ga, a hoće, i kunu poskupjeti, ne hvala.
Kad govorim o dva različita svijeta i kad ih uspoređujem gledam onaj međuprostor. Meni kao ljubitelju fotografije taj prostor je bio vrlo uzak i fotoaparat na mobitelu sam koristio uglavnom kao sredstvo za rad tj. snimanje po gradilištima. Kako se kvaliteta poboljšavala tako se proširilo i područje u kojem ga koristim pa sam tako cijeli prošli sinov rođendan, osim par fotografija, snimao mobitelom. Zašto? Zato što su fotografije zadovoljavajuće a tri puta lakše mi je bilo to tako poslikati, uploadati na cloud i svima poslati linkove. Posao od 2 minute. Da sam snimao fotoaparatom em bi taj posao dijeljenja trajao puno duže i bio puno kompliciraniji, em bi došao u iskušenje obrađivati fotografije kad su mi već u računalu.
I tako, mic po mic, došao sam do toga da je preko 90% fotografija koje u zadnje vrijeme snimam snimljeno mobitelom. Postotak videa je i veći. Ne zato što fotoaparat koristim puno manje (koristim ga nešto manje) nego zato što je broj fotografija koje snimim puno veći.
Kad ciljano idem nešto fotografirati nosim aparat. Kad spontano nešto fotografiram aparat mi je doma i koristim ono što imam.
Čega ima puno manje?
Kako znaš da je to finalna veličina, odnosno da ih neće biti više? Tko bi lud tvrdio da više svjetla prolazi kroz površinu 1×1 mm nego 5×5 mm?
Jesi ti citao clanak? Mislis da je grba na telefonima radi tih 3% propusnosti?
Ti se namjerno ne dotičeš srži pitanja ili ne možeš pojmiti što te ispitujem? I još k tome vučeš vodu na svoj mlin.
Onda se izvinjavam. Mozes li pojasniti sta me ispitujes?
Ajde se ti onda za početak sam sa sobom dogovori koji dio mog upisa osporavaš. Ono, generalno osporavaš, ali ako idemo u detalje, onda ništa ne osporavaš. Ja pričam jedno, ti drugo, tebi nije sporno što ja pričam, ali na svaku repliciraš i osporavaš, iako zapravo ne pričamo o istom....
Pričam o debljini leće, odnosno mediju - ti pričaš o zraku.
Pričam o većoj prolaznosti svjetline kroz tanju leću - ti pričaš o puno manje, pretpostavljam, svjetla.
Pričam o veličini otvora kojeg pokriva leća - ti pričaš o grbi na telefonima.
Činjenica - više svjetlosti prolazi kroz isti medij manje debljine.
Činjenica - jednaka količina svjetlosti prolazi kroz otvor nepromijenjenih dimenzija.
Činjenica (kako tvrde) - nove leće su do 100 puta tanje.
Činjenica - 0.0001% > 0%!
Da li su lagali kada su tvrdili da mogu dobiti više svjetla kroz nove leće - NISU. Koliki je postotak? - ne znamo. Krši li se neumoljivost fizike? - ne krši.
Marketing je takav kakav je, odnosno u ovom slučaju tekst vijesti.
Ako je netko trolao temu, onda ste to vas dvojica sa izjavama da je fizika neumoljiva.
Pričam o debljini leće, odnosno mediju - ti pričaš o zraku.
Pričam o većoj prolaznosti svjetline kroz tanju leću - ti pričaš o puno manje, pretpostavljam, svjetla.
Pričam o veličini otvora kojeg pokriva leća - ti pričaš o grbi na telefonima.
Činjenica - više svjetlosti prolazi kroz isti medij manje debljine.
Činjenica - jednaka količina svjetlosti prolazi kroz otvor nepromijenjenih dimenzija.
Činjenica (kako tvrde) - nove leće su do 100 puta tanje.
Činjenica - 0.0001% > 0%!
Da li su lagali kada su tvrdili da mogu dobiti više svjetla kroz nove leće - NISU. Koliki je postotak? - ne znamo. Krši li se neumoljivost fizike? - ne krši.
Marketing je takav kakav je, odnosno u ovom slučaju tekst vijesti.
Ako je netko trolao temu, onda ste to vas dvojica sa izjavama da je fizika neumoljiva.
Tema je clanak. U clanku se spominje nova tehnologija koja bi navodno izbacila potrebu za izbocinom na telefonu tj smanjila objektiv ispred senzora.
Fizika jeste neumoljiva. Svjetlo moras usmjeriti na senzor uz sto manje gubitke u kolicini svjetlosti i uz sto manje distorzije slike. Za to ti treba objektiv. Da bi dobio odredjenu kolicinu svjetla treba ti sto veci otvor objektiva. To je fizika. Kvalitet objektiva tj materijala utice vise na ostrinu slike nego na kolicinu svjetla ali utice i na to.
Dalje objektiv ti odredjje fokalnu duzinu tj "zoom". i tu je fizike neumoljiva. Ni ti niti kolega bluemax niste iznijeli niti jedan argument na koji nacin mozes zaobici zakone fizike. Izmisljanje nedostajucih dijelova slike nije zaobilazenje fizike vec upravo priznanje da ju ne mozes zaobici pa moras izmisljati da pokrijes nedostatke usljed neumoljive fizike.
Mozes ti napraviti lecu tanku koliko zelis ali ne mozes napraviti veliku lecu (a moras imati veliku da prikupi sto vise svjetla da ti slika ima sto manje suma) koja ce prikupljenu svjetlost fokusirati na mali senzor. Fizika....
A izjava da pozivanjem na fizicke zakone trolamo temu je jadna i smijesna.... Al ok. Eto ti i bluemax otvorite temu i tamo mastajte o hubleu dzepnih dimenzija kojim cete snimati najudaljenije dijelove galaksij ja nemam protiv. Niti ce mrbic imati nesto protiv pretpostaljam....A vi ste ovdje koji pada na marketing proizvodjaca telelfona kako je mobitel bolji od DSLRa jer od vas pravi instant umjetnike ;)
https://phys.org/news/2018-10-revolutionary-ultra-thin-meta-lens-enables-full-color.html
htio ili ne, prije ili kasnije nešto će zamijeniti trenutne leće, a možeš li shvatiti njihovu fiziku rada ili ne to je tvoj problem.
Ajde se ti onda za početak sam sa sobom dogovori koji dio mog upisa osporavaš. Ono, generalno osporavaš, ali ako idemo u detalje, onda ništa ne osporavaš. Ja pričam jedno, ti drugo, tebi nije sporno što ja pričam, ali na svaku repliciraš i osporavaš, iako zapravo ne pričamo o istom....
Generalno ne osporavam ništa ali peti put govorim da se zakoni fizike mogu zaobilaziti ili jedni koristiti protiv drugih. Ako ćeš usko gledati zakone fizike i čovjeka zaključit ćeš da čovjek nikad neće moći letjeti. A eto, može, zato što je na pojam "letjeti" neko odlučio gledati iz druge perspektive. Onaj ko je prvi napravio metalni brod nije osporio da željezo ima veću specifičnu masu od vode i da tone.
https://phys.org/news/2018-10-revolutionary-ultra-thin-meta-lens-enables-full-color.html
htio ili ne, prije ili kasnije nešto će zamijeniti trenutne leće, a možeš li shvatiti njihovu fiziku rada ili ne to je tvoj problem.
Sto sad petljas sta ce biti kada bude. Ima li to igdje sada? Nema. Ima li to ikakve veze sa clankom? Nema.
Ajde se ti onda za početak sam sa sobom dogovori koji dio mog upisa osporavaš. Ono, generalno osporavaš, ali ako idemo u detalje, onda ništa ne osporavaš. Ja pričam jedno, ti drugo, tebi nije sporno što ja pričam, ali na svaku repliciraš i osporavaš, iako zapravo ne pričamo o istom....
Generalno ne osporavam ništa ali peti put govorim da se zakoni fizike mogu zaobilaziti ili jedni koristiti protiv drugih. Ako ćeš usko gledati zakone fizike i čovjeka zaključit ćeš da čovjek nikad neće moći letjeti. A eto, može, zato što je na pojam "letjeti" neko odlučio gledati iz druge perspektive. Onaj ko je prvi napravio metalni brod nije osporio da željezo ima veću specifičnu masu od vode i da tone.
Osporavas fiziku. Moze li covjek letjeti. Samostalno ne moze iz koje god perspetkive gledas. A ako leti uz pomoc bilo cega to je opet sasvim u skladu sa fizikom. Fizika je neumoljiva ma kako ti to "siroko" gledas.....
I Fizika na kojoj se zasniva plutanje broda je poprilicno stara....
Jedino sto ti en radis jeste argumentovano raspravljas... Jedini tvoj argument jeste masta ai i odusevljavanje mobitelom kao nekim superiornim uredjajem koji je u stvari toliko pun mana da je sve ono sto ti smatras fantasticno tu u stvari samo da pokrpa mane..... I eto ti js jednog pogleda iz drugacije perspektive. Vise objektiva? Pokriva manu malog senzora i malog prostora za kvalitetni objektiv. Vise fokalnih daljina? Isto. AI? Da pokriej malen senzor i sve sto uz to ide.....
Android Authority od jučer...
"Why camera bumps are getting HUGE"
Pa jesu li leće iz članka u prodaji!?
Članak koji sam linkao je iz 2018. godine. Puno je prošlo od tada. I kako to nema veze sa bug-ovim člankom kada se u istom i u onom kojeg sam ja linkao spominju meta-leće!?
EDIT:
Neumoljive fizičare molim za komentar.
Činjenica - više svjetlosti prolazi kroz isti medij manje debljine.
Činjenica - jednaka količina svjetlosti prolazi kroz otvor nepromijenjenih dimenzija.
Činjenica (kako tvrde) - nove leće su do 100 puta tanje.
Činjenica - 0.0001% > 0%!
Činjenica - medij nije isti. Čak i da je, manja debljina uz drugi oblik ne mora nužno značiti više svjetlosti
Činjenica - debljina same leće nije jedini limitirajući faktor po pitanju dubine sklopa i promjera leće
Činjenica - iako je tehnički 0,0001% > 0%, u kontekstu fotografije ne predstavlja dobitak vrijedan spomena. Dobici se obično izražavaju u F-stopovima ili dijelovima F-stopa. Tipičan gubitak na objektivima za fotoaparate je reda veličine 1/3 F-stopa. To je veličina koju u pravilu u postprodukciji riješiš bez gubitka informacije (jer senzor ipak ima veći bit depth od jpeg-a). Čisto da imaš referencu o kolikim veličinama se radi.
Generalno ne osporavam ništa ali peti put govorim da se zakoni fizike mogu zaobilaziti ili jedni koristiti protiv drugih. Ako ćeš usko gledati zakone fizike i čovjeka zaključit ćeš da čovjek nikad neće moći letjeti. A eto, može, zato što je na pojam "letjeti" neko odlučio gledati iz druge perspektive. Onaj ko je prvi napravio metalni brod nije osporio da željezo ima veću specifičnu masu od vode i da tone.
Čovjek ne može letjeti. Avion može koristeći zakone fizike. Kad ukrcaš čovjeka u avion, ništa nisi zaobišao, kao što nisi zaobišao biološka ograničenja čovjeka kad uzjašeš konja.
Željezo tone, kompozitni predmet koji se sastoji od željeza i zraka ima manju specifičnu gustoću od vode, pa zato brod plovi, uz uvjet da je zadovoljena stabilnost broda, odnosno da je centar mase ispod vodene linije. Tu opet ništa nije zaobiđeno.
Činjenica - u pravu si. Ali ako tvrde da propušta više svjetlosti, a ti ne znaš o kojem mediju se radi, kako možeš tvrditi da to nije istina?
Činjenica - nisam mislio na debljinu leće, već na dimenziju/veličinu OTVORA. Btw. u članku se spominje izravno apliciranje na senzor (?), tako da po tome ne bi trebala postojati dubina sklopa.
Činjenica - da osmisle staklene/plastićne leće koje propuštaju više svjetlosti, za manju cijenu bilo bi ti super, ali ako osmisle novu tehnologiju koja nudi to isto - nije vrijedno spomena. Naravno, ne radi se o "0,0001%", ne znamo o kolikom postotku je riječ.
Uglavnom, tehnologija napreduje htjeli vi to ili ne.
Činjenica - u pravu si. Ali ako tvrde da propušta više svjetlosti, a ti ne znaš o kojem mediju se radi, kako možeš tvrditi da to nije istina?
Činjenica - nisam mislio na debljinu leće, već na dimenziju/veličinu OTVORA. Btw. u članku se spominje izravno apliciranje na senzor (?), tako da po tome ne bi trebala postojati dubina sklopa.
Činjenica - da osmisle staklene/plastićne leće koje propuštaju više svjetlosti, za manju cijenu bilo bi ti super, ali ako osmisle novu tehnologiju koja nudi to isto - nije vrijedno spomena. Naravno, ne radi se o "0,0001%", ne znamo o kolikom postotku je riječ.
Uglavnom, tehnologija napreduje htjeli vi to ili ne.
I dalje imas problem velicine otvora tj svjetla koje pada na takav objektiv i senzor i samu velicinu senzora....
A iz clanka ne vidis nista osim obecanja...
I Kako mislis ne zna se koliko svjetla se gubi u objektivu? Pa to je barem lako izmjeriti....
Ne da mi se više natezati sa vama dvojicom.
Činjenica - u pravu si. Ali ako tvrde da propušta više svjetlosti, a ti ne znaš o kojem mediju se radi, kako možeš tvrditi da to nije istina?
Oni tvrde da prolazi više svjetla, ali ne navode kako i zašto. Ti si taj koji pokušavaš naći primjer za opravdati iako ne znaš. Onaj tko iznosi tvrdnju mora opravdati tu tvrdnju. Oni to nisu napravili, a ti im tu glumiš odvjetnika.
Činjenica - nisam mislio na debljinu leće, već na dimenziju/veličinu OTVORA. Btw. u članku se spominje izravno apliciranje na senzor (?), tako da po tome ne bi trebala postojati dubina sklopa.
I dalje nešto treba projicirati sliku na taj senzor. Što je senzor manji, to i manje svjetla prikuplja. Što je veći to postavlja više zahtjeva pred optički sklop po pitanju loma, a time i dubine. Čista fizika.
Tehnika koja omogućuje manju dubinu leće, bilo drugim principom rada, bilo tanjim samim elementima, omogućuje smanjenje dubine ili povećanje senzora i/ili leće uz istu dubinu. Omogućuje i nešto između. Da, postoji mogućnost da na mobitelima na kojima je sad grba minimalna omoguće više svjetla uz ravnanje grbe, ali ti mobiteli su ionako inferiorni onima s naprednijom kamerom koju u pravilu prati veća grba.
Činjenica - da osmisle staklene/plastićne leće koje propuštaju više svjetlosti, za manju cijenu bilo bi ti super, ali ako osmisle novu tehnologiju koja nudi to isto - nije vrijedno spomena. Naravno, ne radi se o "0,0001%", ne znamo o kolikom postotku je riječ.
To već ne spada u činjenice, već u mišljenja. Da bi neki napredak pripisali novoj tehnologiji, on mora ostvariti veći dobitak od onog koji se javlja pri novim iteracijama iste tehnologije. Ako kompanija A napravi novi objektiv sa istim materijalim i uspije postići jednak dobitak kao kompanija B s novim materijalima, onda kompanija B baš nije u nekoj poziciji hvaliti se da njihov novi materijal omogućuje taj dobitak.
Uglavnom, tehnologija napreduje htjeli vi to ili ne.
Nije pitanje napreduje li, već kojom brzinom i koja ograničenja tu postoje.
mnogo mudrosti,mnogo jada...što više znanja, to više boli.
Ne da mi se više natezati sa vama dvojicom.
Nikad i nisi jer niti jedan argument nisi iznio...
hoće ofkors, samo je pitanje koliko će ih biti
mobitel je već sad presudio tzv. idiot fotoaparatima i njihovim nasljednicima
čak i profesionalni fotografi često znaju koristiti mobitel za posao, primjerice u novinarstvu
nekad davnije grafičari su grintali o kvaliteti fotke snimljene mobitelom, kod jako loših je to i ispadalo loše u tisku, ali vodilo se politikom bolje ikakva nego nikakva fotka, pa se i to koristilo
danas više ne grintaju, dobili fotku iz profi aparata ili mobitela, u tisku izgledaju tako da ih teško ili nikako možeš raspoznati
ofkors, fotoaprati i dalje imaju svoju tržišnu nišu, samo je ona daleko manja danas
slično kako pisani mediji i dalje postoje, ali se više ne tiskaju u stotinama ili desetinama tisuća primjeraka dnevno
hoće ofkors, samo je pitanje koliko će ih biti
mobitel je već sad presudio tzv. idiot fotoaparatima i njihovim nasljednicima
čak i profesionalni fotografi često znaju koristiti mobitel za posao, primjerice u novinarstvu
nekad davnije grafičari su grintali o kvaliteti fotke snimljene mobitelom, kod jako loših je to i ispadalo loše u tisku, ali vodilo se politikom bolje ikakva nego nikakva fotka, pa se i to koristilo
danas više ne grintaju, dobili fotku iz profi aparata ili mobitela, u tisku izgledaju tako da ih teško ili nikako možeš raspoznati
ofkors, fotoaprati i dalje imaju svoju tržišnu nišu, samo je ona daleko manja danas
slično kako pisani mediji i dalje postoje, ali se više ne tiskaju u stotinama ili desetinama tisuća primjeraka dnevno
Ovo nije istina. Profesionalni fotograf koristi fotoaparat. Novinar možda koristi mobitel iako se i danas svašta naziva novinar...
