Odličan članak :o) Nadam se da će u idućim godinama zaista pomoći u liječenju karcinoma..
Inače off-topic volio bih pročitati i članke u vezi sa istraživanjem Svemira
šteta kaj se ne dijeli za strpljenje (s roditeljima)
Najbolje su priče kako mi danas "duže" živimo "zahvaljujući medicini". Zapravo živimo jednako dugo kao i uvijek, samo je smrtnost u dječjoj dobi znantno smanjena pa se "očekivana životna dob" (čisto statistički parametar) povećala. Što se medicine tiče nije ništa produžila naš životni vijek.
Najbolje su priče kako mi danas "duže" živimo "zahvaljujući medicini". Zapravo živimo jednako dugo kao i uvijek, samo je smrtnost u dječjoj dobi znantno smanjena pa se "očekivana životna dob" (čisto statistički parametar) povećala. Što se medicine tiče nije ništa produžila naš životni vijek.
Ti mora da se šališ.
Šališ se, jel'da?
Molim te, reci da se šališ.
Jer ako misliš ozbiljno, nalaziš se na mentalnoj razini na kojoj ti nije ni moguće objasniti zašto nisi u pravu.
#nemrem
Ne trebam objašnjenje, već znam. Većina ljudi iz povećanja očekivane životne dobi (PRI ROĐENJU) pogrešno zaključi da se eto nekada 40god smatralo dubokom starosti. Međutim tko je tada doživio 40god imao je očekivanu životnu dob u 40oj (ne pri rođenju) jednaku kao i danas u većem dijelu povijesti. Najveći dio povećanja je statistički radi smanjene smrtnost pri rođenju i djece.
http://www.bbc.com/future/story/20181002-how-long-did-ancient-people-live-life-span-versus-longevity
"S obzirom na to da su - osim zdravih stanica - na razinu kisika ekstremno osjetljive stanice patološki izmijenjene tijekom mnogih bolesti"...
Hmmm. Jesu li ? Te stanice jesu aktivnije i brze trose samu glukozu da se sto brzo sire (u slucaju karcinoma recimo). Uostalom, PET pretraga se i bazira na tome/glukozi. Mislim, ako su patoloski izmjenjene ne mora znaciti da ih pogadja i razina kisika - to su samo nagadjanja, jer patologija kao takva je "patologija". One jednostavno nisu normalne i lako moguce da su se pretvorile u nesto sto treba manje kisika za sirenje. Nego... I sada se rak uz "normalan kisik" u krvi brze siri od zdravih stanica. Ovo malo vuce na klasicnu kemoterapiju tipa - stanice raka se brze dijele i brze ih unistava. Nisam bas neki optimist sa kisikom po tome pitanju. Mislim, procitao sam taj tekst i na engleskom jeziku i puno toga mi je nedoreceno ispalo. Naravno, uvijek na kraju ostaje opcija da se uskrati covjeku kisik i da lijepo skvikne. To ubija i normalne stanice i karcinom... Ali lijepo da se ovakvi tekstovi pisu ovdje. Barem nesto pametno za procitati.
P.S. Ja sam jedan od onih koji vjeruju u GMO viruse koji ce obiljeziti stanice raka koje ce na kraju satrati nase T-stanice. Sve ovo ostalo...
vi zadrti intelovci ste strašni s ovim zastrašivanjem ljudi isto ko zadrti amdovci s uloženo/dobiveno xD , neces dobit td nego prijavu za spam
žene žive dulje. posebno udovice. možda dvaput u životu sam u "naselju oko trešnjevke" čuo za "udovca" (a i to kao posljedica nesreće). samo "nana" crnu vunu prede, nikad "nono". život i medicina su seksistički pristrani i baš zbog toga se, poslije razvoda, više ne namjeravam ženiti. 
za domaću zadaću: zašto je studij stomatologije odvojen od medicine? ako je zubarija toliko važna da se odvaja (ne kao specijalizacija, nego uopće), zašto ne i ginekologija? ili patologija? ili pedijatrija? ili ostale "grane"? za veterinu mi je jasno - složenija je od humane medicine: pacijent (a ima ih vrsta i vrsta) ne zna reći što mu je i ništa ne razumije. zbunj. 
Ne trebam objašnjenje, već znam. Većina ljudi iz povećanja očekivane životne dobi (PRI ROĐENJU) pogrešno zaključi da se eto nekada 40god smatralo dubokom starosti. Međutim tko je tada doživio 40god imao je očekivanu životnu dob u 40oj (ne pri rođenju) jednaku kao i danas u većem dijelu povijesti. Najveći dio povećanja je statistički radi smanjene smrtnost pri rođenju i djece.
http://www.bbc.com/future/story/20181002-how-long-did-ancient-people-live-life-span-versus-longevity
Pa opet si u krivu!
Kao sto ni clanak ne potvrdjuje tvoju tezu!
OK, ciljas na prilicno ocigledan statisticki podatak, da ako je dijete umrlo u 10 godini - vrlo vjerojatno nije imalo statisticku zivotnu dob od 72 godina.
Po tome ispada da ako ignoriramo (ekstremni eufemizam) da je vecina djece/mladih umrlo od izlijecivih bolesti i ozlijeda, da bi svi oni dozivjeli tu statisticku zivotnu dob od npr. 86 godina. Ali i clanak i ti nekako ignorirate da postoji ogroman dio stanovnistva koji nije dozivio tih 72 godina jer se zbog loseg odrzavanja tijela ono ugasilo u 63. godini ili 65. ili 71.
Nadalje i ti i clanak ignorirate da se LEB ne mjeri od Augusta Cezara, vec od 1960ih, pa samim time ignorirate da se od tada postepeno smanjuje najveci negativni faktor - smrtnost djece. Pa ako iz racunice maknes najmanji broj (smrt u ranim godinama zivota), onda se drugi ekstrem godina - smrt u starosti ne bi trebao povecavati - ako prihvatimo da se zivotni vijek nije povecao? A povecao se. Jer postoji dio stanovnistva koji vise ne umire u 70-ima, vec dogura i do 90.
I kad se gledaju strogo statisticki termini - opet ti ignoriras da je LEB veci u drzavama sa boljom zdravstvenom zastitom - iako i tu ima varijacija pa se mora gledati i koliko je dobra zdravstvena zastita dosupna svom stanovnistvu (Zasto recimo Monaco ima najvisi broj, dok USA je nisko) ali da taj LEB negdje varira od 75-85 godina.
Kako moze negdje biti 75, a negdje 85?
žene žive dulje. posebno udovice. možda dvaput u životu sam u "naselju oko trešnjevke" čuo za "udovca" (a i to kao posljedica nesreće). samo "nana" crnu vunu prede, nikad "nono". život i medicina su seksistički pristrani i baš zbog toga se, poslije razvoda, više ne namjeravam ženiti.
Pa zivot tj. smrt jesu bili seksisticki, jer tesko ces umrijeti od cirkulara ili u rudniku ako u kuhinji nemas cirkular i rudnik.
najduze zive indijci koji imaju selsku, babsku i samansku medicinu, koji pojedu dnevno koliko jedan svaba u medjuobroku
Inače, za mnoge statističke vrijednosti daleko više informacija daje medijan nego prosjek jer je manje zahvaćen ekstremima. Nisam siguran da li je primjenjivo za LEB.
Median tu nije dobar, jer je statisticki bitan podatak koji od ekstrema kvari prosjek - npr. glupi prmjer 1god - 75 god - ako ekstrem od 1 god kvari prosjek, onda je bitno utvrditi zasto i u kolikoj mjeri ga kvari. Recimo smrtnost od 16-30 godine je isto bio veliki faktor jer su mladici u naponu snage umirali u teskim uvijetima u rudnicima/tvornicama.
Ono sto on ignorira je da se gornji ekstrem od 75god isto mjenja, ali na vise!
A "popravak" i donjeg (smrtnost djece/mladih) i gornjeg (starost) ekstrema zajednicki cini bas medicina - zato ravnomjerno bogate drzave sa ravnomjernom zadrvstvenom zastitom imaju visi gornji ekstrem.
Nije mi jasno kako netko moze zakljuciti da na prosjek utjece samo jedan ekstrem - pa ako uzemo vec navedeni projek 1-75, koliko god ti povecavao taj donji ekstrem 1 na vise od 1, prosjek nikad nece biti 76 ako ne povecas gornji ekstrem. A to se povecalo magijom ili? Opet Japan ima prosjek 86, a mi 78.
Inače, za mnoge statističke vrijednosti daleko više informacija daje medijan nego prosjek jer je manje zahvaćen ekstremima. Nisam siguran da li je primjenjivo za LEB.
Kao i svugdje. Prikaz prosječne plaće npr.
Al aj ti objasni ljudima razliku.
Median tu nije dobar, jer je statisticki bitan podatak koji od ekstrema kvari prosjek - npr. glupi prmjer 1god - 75 god - ako ekstrem od 1 god kvari prosjek, onda je bitno utvrditi zasto i u kolikoj mjeri ga kvari. Recimo smrtnost od 16-30 godine je isto bio veliki faktor jer su mladici u naponu snage umirali u teskim uvijetima u rudnicima/tvornicama.
Ni prosjek ni median ne govore koji ekstrem kvari prosjek, ali zajedno mogu dati informaciju o postojanju nepravilnosti u distribuciji.
Ni prosjek ni median ne govore koji ekstrem kvari prosjek, ali zajedno mogu dati informaciju o postojanju nepravilnosti u distribuciji.
Tocno, ali to je "dublja" tema 
, a pocetak razgovora je da on nije primjetio da je kroz destljeca mjerenja gornji ekstrem veci.
Tako da je nebitno za sad ulaziti dalje u tematiku, dok ne shvati sto u biti racuna.
Median tu nije dobar, jer je statisticki bitan podatak koji od ekstrema kvari prosjek - npr. glupi prmjer 1god - 75 god - ako ekstrem od 1 god kvari prosjek, onda je bitno utvrditi zasto i u kolikoj mjeri ga kvari. Recimo smrtnost od 16-30 godine je isto bio veliki faktor jer su mladici u naponu snage umirali u teskim uvijetima u rudnicima/tvornicama.
Ono sto on ignorira je da se gornji ekstrem od 75god isto mjenja, ali na vise!
A "popravak" i donjeg (smrtnost djece/mladih) i gornjeg (starost) ekstrema zajednicki cini bas medicina - zato ravnomjerno bogate drzave sa ravnomjernom zadrvstvenom zastitom imaju visi gornji ekstrem.
Nije mi jasno kako netko moze zakljuciti da na prosjek utjece samo jedan ekstrem - pa ako uzemo vec navedeni projek 1-75, koliko god ti povecavao taj donji ekstrem 1 na vise od 1, prosjek nikad nece biti 76 ako ne povecas gornji ekstrem. A to se povecalo magijom ili? Opet Japan ima prosjek 86, a mi 78.
Ne znam odakle taj podatak da je "gornji ekstrem" (ma što to značilo bio 75)? U tekstu jasno stoji da postoje zapisi iz prvog stoljeća osoba koje su živjele 100,103,115 godina. Ako to nije to što ti nazivaš "gornji ekstrem" ok. Nisam ni rekao da utječe "samo jedan extrem" jer je prekompleksno, rekao sam da taj definitivno daleko "najviše doprinosi". Ako Homo Sapiens živi nekih 350.000 godina složit ćeš se da su podaci od 1960 kako navodiš nedostatni za donošenje zaključaka kako "živimo duže zbog medicine". Ili ćemo reći živimo duže nego 1960...ali i sam tekst govori da zadnje stoljeće možda i nije najbolji "baseline" zbog pušenja i pogoršane ishrane u odnosu na ranije periode.
Najbolje su priče kako mi danas "duže" živimo "zahvaljujući medicini". Zapravo živimo jednako dugo kao i uvijek, samo je smrtnost u dječjoj dobi znantno smanjena pa se "očekivana životna dob" (čisto statistički parametar) povećala. Što se medicine tiče nije ništa produžila naš životni vijek.
A smrtnost djece se smanjila zašto? Ljudi su prestali ubijati malu djecu?
Stvarno misliš da ako su ljudi nekoć umirali od gripe, boginja, tuberkuloze, sifilisa, upale pluća i gomile drugih boleština u milijunskim brojevima, a danas su to izuzeci, da to nije nimalo utjecalo na produljenje života?
Ja sam prebolio, a vjerujem i većina prisutnih, nekoliko opasnih boleština i vjerujem da mi je život produžen zahvaljujući medicini. O tome koliko mi je poboljšan neću ni pričati. Zamisli da ti je svaki plombirani zub ispao, koliko bi ih još imao?
Ne znam odakle taj podatak da je "gornji ekstrem" (ma što to značilo bio 75)? U tekstu jasno stoji da postoje zapisi iz prvog stoljeća osoba koje su živjele 100,103,115 godina. Ako to nije to što ti nazivaš "gornji ekstrem" ok. Nisam ni rekao da utječe "samo jedan extrem" jer je prekompleksno, rekao sam da taj definitivno daleko "najviše doprinosi".
Ali kad se govori o LEB, ni ne govori se o tome da ce svaki covijek nekim medicinskim cudom u pravilnim razmacima doci i do 200 godina zivota.
Ono sto je bitno je da se broj onih koji su doesgli 80, 85 i vise - povecava. Jer kako je sasvim moguce da je neki odredjeni broj pojedinaca dosegao 115. godina - bitniji je podatak da li je statisticki bitan broj populacije (tj velika vecina) dosegao odredjene godine.
Recimo ako je npr. 1800. 60% stanovnista doseglo 65 godina, a danas 60% stanovnistva sigurno dosegne 75 godina, onda je i zivotni vijek dulji i ima tendenciju rasta - a uzrok tome je? Medicina.
Gledaj to ovako - sadasnji najvisi gornji ekstrem je 116. godina po Wikipediji - sto je dosegao 1 covjek. Za LEB nije bitan taj covjek - vec koliko je ljudi u 1960. doseglo 65 godina (npr 2 milijarde), a koliko je ljudi danas doseglo 75 godina (npr. 4 milijarde). To znaci da masa ljudi ima tendenicju dulje zivjeti i da je taj broj u stalnom porastu.
Ti si se uhvatio statisticki i civilizacijski manje bitnog podatka da li je neki Homo Sapiens dozivio vise od spomenutih 116 godina, dok je bitniji podatak da npr. 4 milijarde ljudi zivi 10 godina vise. Zbog Medicine.
Zemlje koje i danas imaju značajno niži LEB, imaju ga upravo zbog visoke smrtnosti u dječjoj dobi ili epidemije AIDSa. Ima jako puno faktora koji utječu na te manje varijacije među zemljama danas a koji nisu nužno medicina: ljudi sa jednim djetetom se puno više brinu o njemu nego oni sa 4,5,6,7 djece. Poboljšana je prehrana i higijena u odnosu na 1960 kao i u bogatijim zemljama u odnosu na siromašnije, smanjen broj nesreća jer je npr. kulturnija i manje agresivna vožnja, Japan ima npr. puno manje ubojstava nego USA, ljudi u razvijenijim zemljama su obrazovaniji i više rade tjelovježbu i paze na količinu i kvalitet hrane,...itd. itd. ima jako puno drugih faktora. Sad da npr. Alžir, Albanija, Turska, Panama, Kostarika, Urugvaj, Vijetnam...imaju nešto puno bolju medicinu od recimo Srbije ne vjerujem, a imaju viši LEB. Pa ipak upravo zemlje s ogromnom smrtnosti djece kao npr. Afganistan "potuku" nas na zapadu lagano jer "kvantitet" ovdje pobjeđuje "kvalitet života", jer znaju da samo djeca ostaju iza nas...a ne novci, auti, nekretnine...
Recimo ako je npr. 1800. 60% stanovnista doseglo 65 godina, a danas 60% stanovnistva sigurno dosegne 75 godina, onda je i zivotni vijek dulji i ima tendenciju rasta - a uzrok tome je? Medicina.
Gledaj to ovako - sadasnji najvisi gornji ekstrem je 116. godina po Wikipediji - sto je dosegao 1 covjek. Za LEB nije bitan taj covjek - vec koliko je ljudi u 1960. doseglo 65 godina (npr 2 milijarde), a koliko je ljudi danas doseglo 75 godina (npr. 4 milijarde). To znaci da masa ljudi ima tendenicju dulje zivjeti i da je taj broj u stalnom porastu.
Malo si kontradiktoran, jer si maloprije rekao da imamo podatke tek od 1960 godine a sada navodiš podatke za "recimo" 1800 godinu. Odakle ti podaci za tu godinu? Ako ih nemaš, ja isto mogu reći recimo 60% stanovništva 1800 godine doživjelo 75 godina. Budući da si rekao da nema podataka za tu godinu jednako smo u pravu!
Pa navedeni tekst upravo kaže da "taj broj" više nije u porastu.
Osim toga trebaš malo točnije definirati, vjerojatno nije 60% tada doživjelo jer je bila velika smrtnost (i broj) djece i lošiji uvjeti života. Ali ako definiraš da je "recimo" 60% onih koji su doživjeli 40 godina doživjeli i 75 godinu to je već druga stvar jer su prošli velike "filtre". Sad jel se LEat40 (umjesto LEB) značajno pomjerio na gore (ako je) od 1800 do danas zbog medicine ili općih uvjeta života jako je diskutabilno, ja bih rekao prvenstveno zbog značajno boljih u vjeta života i manje napornog rada i sl.
Osim toga trebaš malo točnije definirati, vjerojatno nije 60% tada doživjelo jer je bila velika smrtnost (i broj) djece i lošiji uvjeti života. Ali ako definiraš da je "recimo" 60% onih koji su doživjeli 40 godina doživjeli i 75 godinu to je već druga stvar jer su prošli velike "filtre". Sad jel se LEat40 (umjesto LEB) značajno pomjerio na gore (ako je) od 1800 do danas zbog medicine ili općih uvjeta života jako je diskutabilno, ja bih rekao prvenstveno zbog značajno boljih u vjeta života i manje napornog rada i sl.
guglaj:
Andrija Štampar, definicija zdravlja (WHO), medicina rada,...
Osim toga trebaš malo točnije definirati, vjerojatno nije 60% tada doživjelo jer je bila velika smrtnost (i broj) djece i lošiji uvjeti života. Ali ako definiraš da je "recimo" 60% onih koji su doživjeli 40 godina doživjeli i 75 godinu to je već druga stvar jer su prošli velike "filtre". Sad jel se LEat40 (umjesto LEB) značajno pomjerio na gore (ako je) od 1800 do danas zbog medicine ili općih uvjeta života jako je diskutabilno, ja bih rekao prvenstveno zbog značajno boljih u vjeta života i manje napornog rada i sl.
guglaj:
Andrija Štampar, definicija zdravlja (WHO), medicina rada,...
Šta sada imamo podatke od 1800 ili ne? Ne da mi se guglati.
Cemu daljna rasprava o nicemu? Hahahahaha
A smrtnost djece se smanjila zašto? Ljudi su prestali ubijati malu djecu?
Stvarno misliš da ako su ljudi nekoć umirali od gripe, boginja, tuberkuloze, sifilisa, upale pluća i gomile drugih boleština u milijunskim brojevima, a danas su to izuzeci, da to nije nimalo utjecalo na produljenje života?
Ja sam prebolio, a vjerujem i većina prisutnih, nekoliko opasnih boleština i vjerujem da mi je život produžen zahvaljujući medicini. O tome koliko mi je poboljšan neću ni pričati. Zamisli da ti je svaki plombirani zub ispao, koliko bi ih još imao?
Na prvo pitanje sam već odgovorio, usporedi samo kod nas kako danas živi dijete i koliko ima braće i sestara i kako su živjeli prije 60,70 godina, koliko ih je bilo i koliko su se brinulo tada o njima. Uvjeti života, higijena, grijanje itd. su neusporedivi.
Pa tekst i napominje da je u periodima takvih epidemija značajno smanjen životni vijek, primjer kuga. Ali gledamo puno širu sliku od tih povremenih epidemija i od 20tog stoljeća. Danas imamo epidemije debljine, raka, bolesti krvožilnog sustava koji možda nisu bili tako učestali u davnoj prošlosti.
Ja nisam prebolio i nije mi medicina ništa produžila, a baba koja nikad nije bila kod doktora doživjela 96, a druga koja je stalno visila kod doktora i sve radila kako on kaže umrla mlada od srca. I do genetike je valjda.
A te povremene epidemije su (možda, ne znam) i "čistile" genetski populaciju i pravile selekciju te su ostajali najotporniji što danas nemamo.
Što se zubi tiče pogledaj afrička plemena koja se tradicionalno hrane (više ih skoro i nema, ali postoje dokumenti i snimci). Imaju izvrsne zube i čiste ih posebnim slamčicama i travama. Nemaju karijesa uopće. Na balkanu su svi počeli biti krezavi kako je došao industrijski šećer bombone čokolade i slična "dobra" hrana.
Na prvo pitanje sam već odgovorio, usporedi samo kod nas kako danas živi dijete i koliko ima braće i sestara i kako su živjeli prije 60,70 godina, koliko ih je bilo i koliko su se brinulo tada o njima. Uvjeti života, higijena, grijanje itd. su neusporedivi.
Što se zubi tiče pogledaj afrička plemena koja se tradicionalno hrane (više ih skoro i nema, ali postoje dokumenti i snimci). Imaju izvrsne zube i čiste ih posebnim slamčicama i travama. Nemaju karijesa uopće. Na balkanu su svi počeli biti krezavi kako je došao industrijski šećer bombone čokolade i slična "dobra" hrana.
Djeca su umirala često pri porodu, to ni nemaš u statistikama, nisu se ni upisivala u knjige do neke dobi, jer se gledalo hoće li oupće preživjeti. Majke su također često umirale pri porodu. Djeca su dobivala dječju paralizu, koja ih je činila invalidima cijeli život, no tvoje bake ju nisu imale, pa ćemo se praviti da toga nije bilo.
A higijena je opet posljedica medicinskog otkrića mikroorganizama.
Da, članovi plemena koji su još živi imaju zdrave zube, oni koji su ostali bez zuba nisu više živi. Koliki je prosječni životni vijek u tim plemenima?
Logika ti naprosto ne štima. Ako priznaješ da je medicina u stanju spasiti čovjeka u određenoj situaciji da ne umre (zaustavljanjem krvarenja, antibiotikom, presađivanjem organa itd), onda taj čovjek dulje živi. To znači da se i prosječni životni vijek populacije kojoj pripada produžio. Matematika je jednostavna.
Mislim da i dalje on prica o ovome:
Ako je za vrijeme anticke Grcke postojao covjek koji je imao 116 godina, a sada ne postoji covjek koji je dosegao npr. 125 godina vec je ostao na 116. godina - onda covijek kao vrsta nije produzio svoj zivotni vijek za tih npr. 9 godina.
A LEB govori da zbog medicine (jer ona utjece na sve druge faktore, tipa ishrana, pa i zabranu teskog i opasnog rada) - ukupna masa ljudi kao vrste uspjeva prezivjeti vise godina nego prije.
