Očekujem spektakularne eksplozije aviona.
Očekujem spektakularne eksplozije aviona.
Neće ti to baš biti kao Hindenburg, mislim da je skladištenje vodika ipak sigurnije nego da s njime puniš balone. A taj će vodik dobivati iz? I domet od cca 750 km nije baš nešto jako veliko, ali za unutar europske letove skoro pa dovoljno. Općenito nisam siguran da se to forsiranje vodika isplati, ali živi bili pa vidjeli, tehnika jako napreduje, pa tko zna, možda i vodik kao gorivo zaživi u masovnom korištenju.
Nope, puno je opasnije.
Jedino kaj su spremnici skoro neprobojni, ali ako npr. zakaže nepovratni ventil, bilo kakva iskra napravi eksploziju koja ne samo da bude raznesla vozilo i sve u njemu, nego i pola države skupa s njima...
Mislim da ne postoji gluplja ideja od stlačenog vodika.
Evo ti jedan primjer (a cisterna je bila na manjem tlaku od onoga koji bi npr. bio u spremnicima vozila): https://www.powermag.com/lessons-learned-from-a-hydrogen-explosion/
onda nam trijeba mazohistički bdsm vodik koji uživa kad ga tlače i ne pada mu na pamet buum. i nije klaustrofobičan. 
Očekujem spektakularne eksplozije aviona.
Hahahahah
dobar!
Na taj način se ni može dogoditi eksplozija.
Zapravo baš zato vjetroelektrane i jesu idealne za elektrolizu - ne znaš kad budu proizvodile struju, pa umjesto da ti nenadano stvaraju višak u mreži koji nisi predvidio, jednostavno ih se odspoji s mreže i namijeni za elektrolizu, jer nije ni bitno da proizvode 0-24, nego kad proizvode super, kad ne nema veze.
Zapravo to i je jedini smisleni način upotrebe vjetroelektrana, koje su daleko najmanje predvidljive od svih oblika.
Ja rekoh
Samo kažem da je vjetar znatno manje predvidiv.
Offshore još i donekle, a na obali 0% predvidiv.
Dok kod solara bar znaš da bude osunčanost u 99% slučajeva unutar očekivane za taj dio godine (promatrano na većem geografskom području, a ne na mikrolokaciji), a uz masovno postavljanje na većem teritoriju ti manje nepredvidivosti donosi lokalna mikroklima.
Znači kod solara možeš imati nenadane značajne viškove ili manjke samo zbog lošeg projektiranja (kak se to i radi inače - stihijski), dok kod vjetra ne postoji neka pravilnost, pogotovo uz današnje klimatske promjene.
A ovo kaj kažeš, da proizvodnja vodika najbolje funcionira uz kontinuirane parametre - da, ali nije baš da su to intervali po par minuta vjetra (bar kod offshore sustava), nego danima, tjednima, mjesecima ima vjetra, samo jako raznolikog, od povjetarca do uraganskih, ali je lako moguće u cijelom tom vremenu održavati pogon, pogotovo sad na ove načine kaj već rade po svijetu -implementiranje solara na lokaciji vjetroelektrane (pogotovo super na offshoreu), pa imaš praktički kontinuiranu proizvodnju, samo manjeg ili većeg opsega.
Zaključak: solari bolji za elektroenergetski sustav jer je lakše predvidjeti proizvodnju (ako se radi planski, na razini tržišta), a vjetar je nepredvidiv i treba ga izbaciti skroz iz elektroenergetske mreže, i koristiti za druge namjene.
Jer to su varijacije koje taman i da osmisle neke revolucionarne baterije ne bi bilo smisleno pohranjivat.
Ja rekoh
Da, 60% za offshore.
Ali zaboravljaš da ih je jako puno i onshore.
A predvidivost sunca i da je 15% vremena (ako misliš da paneli rade na nazivnoj snazi 15% vremena, to stoji) je itekako dobra predvidivost jer na većoj skali ti je podudaranje s očekivanim skoro 100% kroz godinu (a to je u EU još i lakše kad bi se udruženo projektiralo, jer je to ogromno zajedničko tržište).
A solar toliko ispadne nepredvidljiv u Njemačkoj zato kaj su gradili kak se kome sprdnulo.
Inače, kad tražiš izvođača za projekt solara, on ti garantira za tvoju lokaciju količinu proizvedene energije unutar godine +-5% i u slučaju neispunjenja cifre financijski odgovara (barem kod većih projekata gdje postoje ugovori s firmama, ali vidim da npr. u SAD-u to rade i s privatnim korisnicima).
To ti efektivno znači da je na većoj skali solar podjednako predvidiv kao i termoelektrane, samo na maloj skali nikad nije.
Ali zato bi se planskim širenjem sustava to lako dovelo do savršenstva.
BTW, pogledaj npr. HOPS publikacije kod nas, sve je stalno unutar predviđenog raspona, osim vjetra, koji svake godine ima par naglih ispada kad se panično onda radi damping tog dijela energije, ako ima ponuda...
Ali funkcionira sve, a moglo je i Švabama da rade planski, ali kod njih je Zeleni lobij prejak.
P.S. od kud ti da 80% vremena solar ne generira ništa, kad pri bilo kakvoj osunčanosti proizvodi struju, samo ne nazivnu snagu, ali zato i tu količinu koju generira ljudi koji se bave time lako izračunaju unaprijed.
Ja rekoh
Imaš neki link, jer koliko vidim u HOPS izvješću, vjetar je u RH ravno na 30% nazivnog kapaciteta prošle godine, i to je bila jedna od boljih godina zapravo.
Ali su peakovi užasni, doslovno nikakva predvidljivost, čak ni sezonalno.
A solar je uvijek točno u očekivanom rasponu, i zato i kažem da je bolji za mrežu.
Za mrežu nije bitno koliko % nazivnog kapaciteta daje, nego samo kad koliko daje, a to se jako dobro zna kod solara, dok su VE i hidro tu puno vise nepredvidljive.
A onda nije nikakav problem projektirati mrežu da elektrane kojima možeš varijabilno mijenjati snagu budu uvijek na optimalnoj točci (npr. termo na 70% nazivne snage) pa ih potjeraš na više ili manje kad treba, što im i je glavna svrha.
A offshore švabske VE su super, slažem se, ali opet ti to dođe na razinu da čim ih više imaš tim je veća nepredvidljivost, a sve su zbijene lokalno i to je onda ogromni problem.
Sa solarom nema tih problema jer nije geografski uvjetovan, čak ni ne moraš ciljati na najefikasnije područje, nego da cijelu državu ravnomjerno popuniš, pa onda imaš manje problema (kaj švabe jako dobro vide zbog ogromne površine), a i ova situacija kaj si naveo za veliku duljinu dalekovoda nije problem jer imaš prostorno raspoređenu proizvodnju.
Ja rekoh
