Jedan moj profesor s fakulteta se ne bi složio s terminom "modificirati. Ipak je djelovanje gljiva truležnica prirodan proces. Deliginfikacija je star i dobro poznati postupak, a za lignin postoji mnoštvo načina primjena. Lignin čak može koristiti kao prirodno ljepilo u drvetu pri visokim temperaturama. Npr uzmete drvenu tiplu namažete je ligninom jedan kraj stavite u bušilicu drugi u rupu na nekom drugom drvenom elementu. Okretanjem moždanika (tiple) u materijalu ulijed trenja razvija se temeratura i dolazi do lignifikacije i spajanja između tiple i komada drveta.
Ova gljiva truležnica je uzeta vjerojatno pod pretpostavkom da najbrže razgrađuje materijal ili u najvećoj mjeri razgrađuje lignin. Međutim razgradnja drveta zahtijeva ipak grijanje/hlađenje ovlaživanje u klima komori, kako bi se razvili/održali uvijeti koji najbrže razgrađuju materijal. Takvi uvijeti su skupi za održati jer opet zahtijevaju energiju koja dolazi trenutno iz fosilnih goriva.
Drugo ovisno o debljini i vrsti materijala proces razgradnje traje poprilično dugo, pa i godinama čak i u idealnim uvijetima.
Treće gljive razvijaju spore koje nisu baš najzdraviji suputnik u životu. Te spore bi se trebale kemijski/termički odstraniti iz materijala na kraju procesa.
Dalo bi se ponešto prodiskutiratu i svojstvima materijala nakon njegove "modifikacije" te koja bi to egzaktno bila korisnost u gradnji nove generacije.