Ponekad pitanje nije možemo li, već bismo li trebali...
jedva čekam naždrat se printanog mesa, ono iz matičnih stanica MeaTech i Aleph Farmsovo meso mi se čini najbliže pravom mesu
Ženo, daj čoeku dvi ladne, a ti mali, trkom babi naprintaj malo meze!
Ponekad pitanje nije možemo li, već bismo li trebali...
Ovdje - ako se gleda s točke ekološke i industrijske održivosti mesne industrije kakvu danas imamo - ipak nije pitanje bismo li trebali, već možemo li.
Jasno je da će ovako dobiveno meso biti vrlo skupo i da se neće moći naveliko proizvoditi. Sigurno će dobro doći u svemiru. A što se tiče tolikih istraživanja u Izraelu čini mi se da znam odgovor. Njima naime vjera zabranjuje da jedu mliječne proizvode uz meso (ipak, mlijeko mogu jesti uz ribu). Dakle, ni čut o nekakvom zagrebačkom odresku i sl. No ako je meso dobiveno umjetnim putem, onda bi se više ne bi mogao primijeniti odredba "Ne kuhaj kozleta u mlijeku njegove majke!" (Zakoni ponovljeni, 14:21).
Ovdje - ako se gleda s točke ekološke i industrijske održivosti mesne industrije kakvu danas imamo - ipak nije pitanje bismo li trebali, već možemo li.
A ako se gleda s točke zdravstvene ispravnosti današnje mesne industrije, gdje se u postojeće meso dodaju razni aditivi za povećanje mase, modificiranje strukture i slično, što će se tek u ovakve bučkuriše dodavati...
No ako je meso dobiveno umjetnim putem, onda bi se više ne bi mogao primijeniti odredba "Ne kuhaj kozleta u mlijeku njegove majke!" (Zakoni ponovljeni, 14:21).
Pod uvjetom da božji zakoni poznaju rupe poput hrvatskog pravosuđa...
Jasno je da će ovako dobiveno meso biti vrlo skupo i da se neće moći naveliko proizvoditi.
Baš nasuprot, već sada postoje proizvodne linije za masovnu proizvodnju, a sva predviđanja (od tehnoloških do ekonomskih) govore u prilog budućim nižim cijenama proizvodnje laboratorijski uzgojenog mesa u odnosu na meso iz sadašnjih farmi i mesnoprerađivačkih pogona:
"Meat-alternative products are already growing in popularity in many countries across the world and their share of the market is predicted to be worth €7.2 billion ($8.1bn) by 2026. -- according to figures from Fortune Business Insights." (France24)
"This technology can create whole-muscle cuts just as a cow can produce, but in a much more efficient way, with a lower cost and, of course, it's much better for the environment.” (Reuters)
Bog ne voli nikoga više od vjernika koji traži način da zaobiđe njegove zakone.
Kršćani su taj problem davno riješili proglasivši boga šaljivdžijom koji nije baš ozbiljno mislio kad je rekao da treba slaviti subotu kao njegov dan, ili te gluposti o hrani, odjeći i slično.
Zasto bi bilo skupo? Da li je postupak spor?
Odnosno je li ta tehnologija sofisticiranija od proizvodnje danasnjih procesora? Jer procesor je vrlo kompleksna stvarcica, ali relativno jeftina zbog masovne proizvodnje.
Jasno je da će ovako dobiveno meso biti vrlo skupo i da se neće moći naveliko proizvoditi.
Baš nasuprot, već sada postoje proizvodne linije za masovnu proizvodnju, a sva predviđanja (od tehnoloških do ekonomskih) govore u prilog budućim nižim cijenama proizvodnje laboratorijski uzgojenog mesa u odnosu na meso iz sadašnjih farmi i mesnoprerađivačkih pogona:
To je možda pogrešan pristup. Elitizam je ono što privlači kupce.
Kada je francuski kralj htio među narodom popularizirati američku novotariju zvanu krumpir, dao ga je zasaditi u svom vrtu i postavio stražu, ali s naredbom da budu 'nepažljivi', kako bi raja uspjela ukrasti štogod s 'kraljeve trpeze'.
To 'meso' će biti vrlo odbojno narodnim masama i trebalo bi ga u početku prodavati samo Beyonce i Doris Pinčić, pa kad followerima poteku sline pustiti u distribuciju po Apple cijenama.
BTW, na slikama je steak, a ne biftek (goveđi lungić).
čini se kako je ponekad bolje ne znati što zapravo jedeš (v. pod hrenofke, paštete itd.) nego ... znati. uostalom kaj su sve ljudi u stanju pojesti (i još pričat "kak je fino"), ovo je još i dobro. 
Kako znaš? Probao si? Neki tvrde da je sličnost vrlo velika.
To 'meso' će biti vrlo odbojno narodnim masama i trebalo bi ga u početku prodavati samo Beyonce i Doris Pinčić, pa kad followerima poteku sline pustiti u distribuciju po Apple cijenama.
Meni osobno bi upravo to izazvalo averziju. Hvala za anegdotu o krumpiru, nisam to znao. :-)
danen U startu će takvo "meso" biti skupo ali dugoročno jeftinije. Pravo meso također nije jeftino (za kg junetine treba jako puno rada, energije, vode, krmiva...), a cijena na tržištu je povoljna jer farmeri realno ne zarađuju koliko bi trebali + velike subvencije. Beyond meat je sada u SAD dvostruko skuplji od pravog mesa, kod nas i puno više zbog transporta, ali to je još uvijek "novelty" pa ima i visoku cijenu. Očekujem da ovakva proizvodnja mesa bude povoljnija od tradicionalnog stočarstva i peradarstva - vjerojatno i ekološki, a ne samo financijski.
Doc Berecki Obzirom da se ovdje uglavnom radi o pripravcima koji kemijski nisu meso, što mislite koliki su dugoročno zdravstveni rizici? Ne mislim na pojedinca već na zdravlje cijelog društva/vrste. Meso jedemo jako dugo (po nekim podacima još je homo habilis lovio), pa je organizam evolucijski prilagođen za meso, a ovo je ipak nešto novo.
Imamo nova kola radi dojma, imamo stav kad nemamo pojma...
Meni je jedino glupo što se printa sirovo meso, pa ga onda još moraš peć' ko idiot...
Ako već printaš, pa daj brate mili isprintaj pečeni odrezak!
Isprintajte te kemijske elemente već 'obrađene', a ne da još moram trošiti dodatno vrijeme i energiju na pečenje (ili kuhanje ili kajgod) na obradu.
3D printanje mesa je novitet? Zar paštete nisu "mesna tinta", a hrenovke nisu 3D printano meso? Samo je falija sofisticirani 3D printer.
Slično kao i 3D printane zgrade. Kao da betonski neboderi nisu 3D isprintani, samo što se koristi termin naliveni, a ne isprintani.
Usput 3D printanje nije printanje (tiskanje) nego naljevanje, samo ne naveliko kao kod nebodera ili hrenovki, negu u sitno - kap po kap.
Hranjive vrijednosti 0 bodova.
Ljudi su po prirodi svejedi, ali i mesojedi.
Nas mozak se razvija brzo i za taj razvoj mu treba meso,
naravno i vlakna su potrebna, ali meso se ne moze zamjeniti.
Nismo ovce, krave i zecevi, koji su biljojedi, i kojima su oci okrenute bocno,
da bi im vidokrug bio veci i da lakse uoce grabezljivce, nego smo kao vukovi ili medvjedi,
gdje su nam oci fokusirane prema naprijed, da bi brze i lakse uocili plijen, i zadrzali ga u fokusu.
PS - Nema tog printa, nema te trave ni zitarice, koja moze zamjeniti nesto sto je cicalo mamu
i zacvrcalo na plamenu vatre. Tko kaze drugacije, laze vas.
Podsjeća me ovo na jednu SF prićicu pročitanu davno u Siriusu (vrlo skraćena verzija): Na svjetskom kongresu proizvođača umjetnog mesa svi raspravljaju o pojavi novog proizvoda koji je toliko dobar da je postao jako popularan i svim ostalim proizvodima jako smanjio prodaju. I svi se pitaju u čemu je tajna tako dobrog proizvoda. Na govornicu izlazi znanstvenik koji govori o tom novom proizvodu i kaže: "ovo ću reći slovo po slovo, da se ne uplašite. Mi smo L J U D O Ž D E R I!". Iskreno se nadam da će sintetiziranje mesa otići na razinu kada će to meso stvarno biti kao pravo meso, s time da će ekološki i ekonomski biti povoljnije od prirodno uzgojenog mesa. Ipak, debeloguzi lovaši će uvijek imati dovoljno love da si priušte prirodno uzgojeno meso.
Tipični internetski slučaj neformalne logičke pogreške pozivanja na prirodu kada je u pitanju obrana karnizma. Nije stvar šta su ljudi po "prirodi" nego šta je etički ispravno i je li to praktički ostvarivo. U slučaju naše vrste da, biljna prehrana je lako primjenjiva i pokazuje bolje zdravstvene rezultate od životinjskih proizvoda.
Našem mozgu trebaju samo kalorije i određeni makro i mikro nutrijenti, ništa što se ne može dobiti preko bilja uz eventualnu suplementaciju. Meso ne sadrži ništa magično bez čega se ne može. U slučaju ovih biljnih alternativa životinjskim proizvodima nije ni bit da se repliciraju sve karakteristike životinjskih proizvoda, već unaprijede manjkavosti i ljudima ovisnima o životinjskim proizvodima omogućiti lakši prelazak na biljnu prehranu. "Hranjive vrijednosti 0 bodova" - molim te pogledaj nutritivni sastav u 100g proizvoda umjesto predefinirane teze "umjetno je pa nevalja" pa onda možemo govoriti koliko je to hranjivo.
Položaj očiju nije isključiv, nužan niti dovoljan uvjet u određenju prehrane i ponašanja neke vrste. Tu su još brojni faktori poput dužine debelog crijeva, ph vrijednosti želučane kiseline, zubi, čeljust i sl. Čovjek je prirodne manjakvosti ispravio preko kompleksne organzacije i tehnologije, tako da je sada sposoban doći do bilo kojeg oblika hrane bez potrebe za oslanjanjem na svoja prirodna ograničenja. U "prirodnom stanju" šta čovjeku vrijedi što su mu oči naprijed i lakše uoči plijen kada je nesposoban golim rukama savladati taj plijen, oderati kožu i na kraju jesti sirovo meso. Ne može se cherry pickati jedna karakteristika koja odgovara narativu i odbaciti ostale. Uostalom, ponašanje jedne vrste ne određuje njihovu optimalnu prehranu, nego samo prilagodbu na okolinu. Očiti primjer - pande se hrane bambusom premda bi im optimalnija prehrana sačinjavala meso.
Isto tako prije dodavanja određenih nutrijenata u konvencionalne namirnice, među ljudskom populacijom su bile prisutne brojne nutritivne manjkavosti, u slučaju joda koji je bio izrazito rijedak dobrom dijelu populacije dolazilo bi do kretenizma. Priroda ne mari za dobrobit svjesnih bića, brojne vrste su patile i na posljetku izumrle zbog nemogućnosti dobivanja dovoljno kalorija i nutrijenata. Cijela paradigma romantiziranja prirode, da je sve u prirodi dobro, optimalno, ispravno, i kako bi naša etika, ponašanje i kultura trebali biti preslika onoga u prirodi je kompletno pogrešna. Dosljedno slijediti takvo mišljenje dovodi ili do kontradikcija ili do nužnosti za prihvaćanjem psihopatskih stavova.
Tipični internetski slučaj neformalne logičke pogreške pozivanja na prirodu kada je u pitanju obrana karnizma. Nije stvar šta su ljudi po "prirodi" nego šta je etički ispravno i je li to praktički ostvarivo. U slučaju naše vrste da, biljna prehrana je lako primjenjiva i pokazuje bolje zdravstvene rezultate od životinjskih proizvoda.
Našem mozgu trebaju samo kalorije i određeni makro i mikro nutrijenti, ništa što se ne može dobiti preko bilja uz eventualnu suplementaciju. Meso ne sadrži ništa magično bez čega se ne može. U slučaju ovih biljnih alternativa životinjskim proizvodima nije ni bit da se repliciraju sve karakteristike životinjskih proizvoda, već unaprijede manjkavosti i ljudima ovisnima o životinjskim proizvodima omogućiti lakši prelazak na biljnu prehranu. "Hranjive vrijednosti 0 bodova" - molim te pogledaj nutritivni sastav u 100g proizvoda umjesto predefinirane teze "umjetno je pa nevalja" pa onda možemo govoriti koliko je to hranjivo.
Položaj očiju nije isključiv, nužan niti dovoljan uvjet u određenju prehrane i ponašanja neke vrste. Tu su još brojni faktori poput dužine debelog crijeva, ph vrijednosti želučane kiseline, zubi, čeljust i sl. Čovjek je prirodne manjakvosti ispravio preko kompleksne organzacije i tehnologije, tako da je sada sposoban doći do bilo kojeg oblika hrane bez potrebe za oslanjanjem na svoja prirodna ograničenja. U "prirodnom stanju" šta čovjeku vrijedi što su mu oči naprijed i lakše uoči plijen kada je nesposoban golim rukama savladati taj plijen, oderati kožu i na kraju jesti sirovo meso. Ne može se cherry pickati jedna karakteristika koja odgovara narativu i odbaciti ostale. Uostalom, ponašanje jedne vrste ne određuje njihovu optimalnu prehranu, nego samo prilagodbu na okolinu. Očiti primjer - pande se hrane bambusom premda bi im optimalnija prehrana sačinjavala meso.
Isto tako prije dodavanja određenih nutrijenata u konvencionalne namirnice, među ljudskom populacijom su bile prisutne brojne nutritivne manjkavosti, u slučaju joda koji je bio izrazito rijedak dobrom dijelu populacije dolazilo bi do kretenizma. Priroda ne mari za dobrobit svjesnih bića, brojne vrste su patile i na posljetku izumrle zbog nemogućnosti dobivanja dovoljno kalorija i nutrijenata. Cijela paradigma romantiziranja prirode, da je sve u prirodi dobro, optimalno, ispravno, i kako bi naša etika, ponašanje i kultura trebali biti preslika onoga u prirodi je kompletno pogrešna. Dosljedno slijediti takvo mišljenje dovodi ili do kontradikcija ili do nužnosti za prihvaćanjem psihopatskih stavova.
Vitamin B12
Vitamin D3
Kreatin
Karnozin
Taurin
Dokosaheksaenoicna kiselina
Hem (zeljezo)
Tih 7 stvari mozes dobiti samo iz mesa, niti iz jedne biljke. A potrebne su ti. Tako da ne pricaj gluposti. Nisi se najeo dovoljno mesa, i nacicao dovoljno mlijeka, kad si bio mali.
Ponekad pitanje nije možemo li, već bismo li trebali...
Finally...
Ovo je svakako napredak, nema govora...
Pukni pusko...
Dosta se radilo na tome kako bi se u svemirskim postajama od ugljikova dioksida, amonijaka i ,dakako, vode što ih izlučuju astronauti kemijskom sintezom dobilo nešto jestivo. Od ta tri spoja moguće je dosta lako dobiti etanol, octenu kiselinu, glicerol i glicin. Ova dva posljednja kemijska spoja su slatka. Sva četiri se na ovaj i onaj način nalaze u hrani (etanol i glicerol primjerice u vinu) dok glicin (bijeli prah) može poslužiti umjesto šećera. Octenom kielinom se može kiseliti salata. No od ovog troga napraviti nekakvu suvislu i ukusnu kombinaciju nemoguća je misija. Osim toga nedostaju važni nitrijenti, poput vitamina, esencijalnih aminokiselina i esencijalnih masnih kiselina. Stoga bi to moglo biti dodatak hrani, nekakvi pojačavači njezine energijske vrijednosti - drugo ne.
Ponekad pitanje nije možemo li, već bismo li trebali...
Upravo to su se pitali u pećini prije više desetaka tisuća godina kad je nekom šeprtlji palo meso u vatru, pa nisu znali pojesti ga ili ne (meso, ne šeprtlju).
Kao rezultat njihove odluke mi danas nismo u stanju probavljati velik broj nekuhanih namirnica. A opet nitko za time ne žali niti ih proklinje, iako nam je kuhanje znatno zakompliciralo život, a i nanjelo dosta štete i žrtava kroz požare, trovanje plinom i sl.
Ljudi uglavnom zaziru od promjena, bez obzira bile objektivno na bolje ili gore (a gledajući ekološki ovo je drastično na bolje), a 'baš kako treba' je slučajno uvijek 'onako kako sam se naučio', što se vidi iz komentara koji a priori, bez da su probali, odbacuju i samu ideju.
Ponekad pitanje nije možemo li, već bismo li trebali...
Upravo to su se pitali u pećini prije više desetaka tisuća godina kad je nekom šeprtlji palo meso u vatru, pa nisu znali pojesti ga ili ne (meso, ne šeprtlju).
Kao rezultat njihove odluke mi danas nismo u stanju probavljati velik broj nekuhanih namirnica. A opet nitko za time ne žali niti ih proklinje, iako nam je kuhanje znatno zakompliciralo život, a i nanjelo dosta štete i žrtava kroz požare, trovanje plinom i sl.
Ljudi uglavnom zaziru od promjena, bez obzira bile objektivno na bolje ili gore (a gledajući ekološki ovo je drastično na bolje), a 'baš kako treba' je slučajno uvijek 'onako kako sam se naučio', što se vidi iz komentara koji a priori, bez da su probali, odbacuju i samu ideju.
Vatra ko vatra je prirodni element... Meso koje je palo u tu vatru je prirodnog porijekla...
Ne vidim nista prirodno u opisanom komadu tvorevine od Doc-a...
Ovakav komad "mesa" podgrijan u mikrovalnoj - prsti od zdravlja...
Da mi je znat dal bi Doc kao doktor i njegovi radni kolege rade prihvatil ovakav komad "mesa" ili domacu kokos kao dar od pacijenata i zasto bi rade izabrali domacu kokos...
Neka, preskočit ću ovo printano. Samo prirodno slavonsko, idućih 20-30 godina će biti lokalnih OPG-ova i malih uzgajivača, taman da pokrije potrebe. Za dalje ćemo vidjeti. 
Vatra ko vatra je prirodni element... Meso koje je palo u tu vatru je prirodnog porijekla...
Ne vidim nista prirodno u opisanom komadu tvorevine od Doc-a...
Proteini su prirodni, vlakna su prirodna, metal je prirodan, struja koja pogoni stroj je prirodna, ...
To što ti ne vidiš ne znači da nije prirodno, nego da ti ne vidiš.
