Koliko smo imali čišći zrak tijekom lockdowna zbog

poruka: 88
|
čitano: 11.448
|
moderatori: vincimus
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
Ovo je tema za komentiranje sadržaja Bug.hr portala. U nastavku se nalaze komentari na "Koliko smo imali čišći zrak tijekom lockdowna zbog".
3 godine
offline
Koliko smo imali čišći zrak tijekom lockdowna zbog

Znači prekratko je trajalo :)

 
1 0 hvala 0
15 godina
offline
Re: Koliko smo imali čišći zrak tijekom lockdowna
Gallu kaže...

Znači prekratko je trajalo :)

 još nije gotovo (fat lady did not sing yet). osim toga, nitko tu ne uračunava zagađenje nekompetentnom politikom/lupetanje idiotarija u medijima, koje je obratno razmjerno smanjenju emisija CO2. 

I know that you believe you understand what you think I said, but I am not sure you realize that what you heard is not what I meant.
14 godina
offline
Koliko smo imali čišći zrak tijekom lockdowna zbog

Kada bi korona (ne daj Bože) potamanila pola čovječanstva, oni koji bi ostali imali bi lijep čisti zrak, nema tog lockdowna koji bi se sa tim mogao mjeriti. Planeta bi prodisala, mnoge biljne i životinjske vrste koje su na putu nestajanja možda bi ipak preživjele.

dolazim odmah - Godot
Moj PC  
5 0 hvala 0
3 godine
offline
Re: Koliko smo imali čišći zrak tijekom lockdowna
učo kaže...

Kada bi korona (ne daj Bože) potamanila pola čovječanstva, oni koji bi ostali imali bi lijep čisti zrak, nema tog lockdowna koji bi se sa tim mogao mjeriti. Planeta bi prodisala, mnoge biljne i životinjske vrste koje su na putu nestajanja možda bi ipak preživjele.

 

Od svih invanzivnih vrsta, najgori je čovjek ;)

8 godina
offline
Koliko smo imali čišći zrak tijekom lockdowna zbog

Čovjek bi bio invazivna vrsta da je došao s drugog planeta. Ili da je ostao tamo gdje je nastao, u Africi. 

 
2 0 hvala 0
3 godine
offline
Re: Koliko smo imali čišći zrak tijekom lockdowna
danen kaže...

Čovjek bi bio invazivna vrsta da je došao s drugog planeta. Ili da je ostao tamo gdje je nastao, u Africi. 

 

Nije li definicija invazivne vrste ona koja se proširila sa područja prirodnog staništa i koja negativno utječe na ekosustav u ostalim područjima gdje je dospjela namjernim ili nenamjernim unošenjem?

6 godina
offline
Re: Koliko smo imali čišći zrak tijekom lockdowna
Ajar kaže...
Gallu kaže...

Znači prekratko je trajalo :)

 još nije gotovo (fat lady did not sing yet). osim toga, nitko tu ne uračunava zagađenje nekompetentnom politikom/lupetanje idiotarija u medijima, koje je obratno razmjerno smanjenju emisija CO2. 

Ja se toplo nadam da je, jer ako se desi još jedan lockdown (ako si na to mislio) onda adio i ono malo ekonomije što je ostalo.. to HR ne bi preživjela kao ekonomija (iako je i ovo sada u debelom problemu)..

Poruka je uređivana zadnji put pon 26.10.2020 22:06 (love2ml86).
15 godina
offline
Koliko smo imali čišći zrak tijekom lockdowna zbog

A kako to da je za vrijeme lockdowna u Osjeku izmjereno veliko zagađenje zraka?

Odkuda kada ništa nije radilo?

Isto je bilo i u još par gradova

 
0 0 hvala 1
8 godina
offline
Koliko smo imali čišći zrak tijekom lockdowna zbog

Na ovo Vam pitanje ne mogu odgovoriti. Možda je mjereno, ali koliko znam ništa nije objavljeno. Ako netko više zna o tome bilo bi dobro da se javi. 

 
0 0 hvala 0
16 godina
moderator
offline
Re: Koliko smo imali čišći zrak tijekom lockdowna
ivanv000 kaže...

A kako to da je za vrijeme lockdowna u Osjeku izmjereno veliko zagađenje zraka?

Odkuda kada ništa nije radilo?

Isto je bilo i u još par gradova

 

 

Misliš na ozon? To nema veze s ljudskom aktivnošću.

 

This space for rent!
16 godina
moderator
offline
Re: Koliko smo imali čišći zrak tijekom lockdowna
učo kaže...

Kada bi korona (ne daj Bože) potamanila pola čovječanstva, oni koji bi ostali imali bi lijep čisti zrak, nema tog lockdowna koji bi se sa tim mogao mjeriti. Planeta bi prodisala, mnoge biljne i životinjske vrste koje su na putu nestajanja možda bi ipak preživjele.

 

To je naivno razmišljanje. Nas je sada četvrtina manje nego prije 30 godina - vjerojatno oko 3,8 milijuna, kažu demografi naprama 4,8 milijuna 1991., vidiš li da je Hrvatska postala samim time ekološkija nego je bila ili da se vraćaju biljne i životinjske vrste koje su bile i jesu ugrožene? Ukoliko imaš istu socio-ekonomsku paradigmu, onda je odnos prema prirodnom okruženju isti.

 

Osim toga, gubitak svakog ljudskog života je pored emocionalnog, kulturološkog i društvenog gubitka istovremeno i ekonomski gubitak jer samim svojim postojanjem ljudsko biće čak i da ne radi - sasvim mala djeca ili vrlo stari ljudi -  doprinosi razvoju zemlje (i posredno čitavog svijeta).

 

Depopulacija kao put očuvanja planete je maltuzijanski, dakle davno napušten neznanstveni pogled.

 

 

 

This space for rent!
14 godina
offline
Koliko smo imali čišći zrak tijekom lockdowna zbog

Da na Zemlji nestanu npr pčele, većina života bi izumrla ubrzo. 

 

Da nestanu ljudi, vjj bi situacija bila diametralno suprotna.  

The best thing about having a penis is sharing it with people who don't
 
8 0 hvala 0
11 godina
offline
Re: Koliko smo imali čišći zrak tijekom lockdowna
Ljudi traze lijek za karcinom a i sami smo karcinom za sve.
Moj PC  
4 0 hvala 0
14 godina
offline
Re: Koliko smo imali čišći zrak tijekom lockdowna
Drago kaže...
učo kaže...

Kada bi korona (ne daj Bože) potamanila pola čovječanstva, oni koji bi ostali imali bi lijep čisti zrak, nema tog lockdowna koji bi se sa tim mogao mjeriti. Planeta bi prodisala, mnoge biljne i životinjske vrste koje su na putu nestajanja možda bi ipak preživjele.

 

To je naivno razmišljanje. Nas je sada četvrtina manje nego prije 30 godina - vjerojatno oko 3,8 milijuna, kažu demografi naprama 4,8 milijuna 1991., vidiš li da je Hrvatska postala samim time ekološkija nego je bila ili da se vraćaju biljne i životinjske vrste koje su bile i jesu ugrožene? Ukoliko imaš istu socio-ekonomsku paradigmu, onda je odnos prema prirodnom okruženju isti.

 

Osim toga, gubitak svakog ljudskog života je pored emocionalnog, kulturološkog i društvenog gubitka istovremeno i ekonomski gubitak jer samim svojim postojanjem ljudsko biće čak i da ne radi - sasvim mala djeca ili vrlo stari ljudi -  doprinosi razvoju zemlje (i posredno čitavog svijeta).

 

Depopulacija kao put očuvanja planete je maltuzijanski, dakle davno napušten neznanstveni pogled.

 

 

 

 Onda je vrijeme za neku drugu socio-ekonomsku paradigmu koja bi uvažavala potrebe prirodnog svijeta, a ne samo čovjeka. I stvarno ne želim nikome zla, ali ima nas jednostavno previše i previše opterećujemo svoj eko sustav. Ako se dobro sjećam, resurse za ovu godinu smo potrošili oko 20. kolovoza, ostalo je na dug. Tješi me to da sam negdje čitao kako će populacija rasti do oko 11 milijardi i nakon toga polako početi padati na 7 milijardi i tu se stabilizirati. Valjda ćemo do tog vremena naći način da koliko-toliko zaštitimo preostale prirodne resurse i živi svijet. Usput, hvala na davanju uputa - stvarno nisam znao što je to Maltuzijanizam, ali stari dobri Google je to ispravio.

dolazim odmah - Godot
Poruka je uređivana zadnji put uto 27.10.2020 9:38 (učo).
6 godina
offline
Re: Koliko smo imali čišći zrak tijekom lockdowna
Ljudska vrsta je jedino jamstvo da dok ona bude na Zemlji postojat će život na Zemlji...dinosauri nisu utjecali na okoliš pa zašto ih više nema.

Svemir je opako mjesto za život...i od svih tih anorganskih sila...jedina sila koja im se u organskom svijetu može suprostaviti je organska kemija koja je svjesna vlastirog postojanja.

Promjene u okolišu..pa i za big bang možemo reći da je promjena u okolišu... eksplozije zvijezda su isto promjene u okolišu... vjerojatno su te eksplozije imale utjecaj na uništenje mnogih planeta...a opet iz njihovih eksplozija su nastajali kemijski elementi bez kojih ljudi i sav život na Zemlji nebi ni postojao.
mnogo mudrosti,mnogo jada...što više znanja, to više boli.
3 godine
protjeran
offline
Re: Koliko smo imali čišći zrak tijekom lockdowna
učo kaže...
Drago kaže...
učo kaže...

Kada bi korona (ne daj Bože) potamanila pola čovječanstva, oni koji bi ostali imali bi lijep čisti zrak, nema tog lockdowna koji bi se sa tim mogao mjeriti. Planeta bi prodisala, mnoge biljne i životinjske vrste koje su na putu nestajanja možda bi ipak preživjele.

 

To je naivno razmišljanje. Nas je sada četvrtina manje nego prije 30 godina - vjerojatno oko 3,8 milijuna, kažu demografi naprama 4,8 milijuna 1991., vidiš li da je Hrvatska postala samim time ekološkija nego je bila ili da se vraćaju biljne i životinjske vrste koje su bile i jesu ugrožene? Ukoliko imaš istu socio-ekonomsku paradigmu, onda je odnos prema prirodnom okruženju isti.

 

Osim toga, gubitak svakog ljudskog života je pored emocionalnog, kulturološkog i društvenog gubitka istovremeno i ekonomski gubitak jer samim svojim postojanjem ljudsko biće čak i da ne radi - sasvim mala djeca ili vrlo stari ljudi -  doprinosi razvoju zemlje (i posredno čitavog svijeta).

 

Depopulacija kao put očuvanja planete je maltuzijanski, dakle davno napušten neznanstveni pogled.

 

 

 

 Onda je vrijeme za neku drugu socio-ekonomsku paradigmu koja bi uvažavala potrebe prirodnog svijeta, a ne samo čovjeka. I stvarno ne želim nikome zla, ali ima nas jednostavno previše i previše opterećujemo svoj eko sustav. Ako se dobro sjećam, resurse za ovu godinu smo potrošili oko 20. kolovoza, ostalo je na dug. Tješi me to da sam negdje čitao kako će populacija rasti do oko 11 milijardi i nakon toga polako početi padati na 7 milijardi i tu se stabilizirati. Valjda ćemo do tog vremena naći način da koliko-toliko zaštitimo preostale prirodne resurse i živi svijet.

 Potpuno se slažem s tobom i ne razumijem one pametnjakoviće koji tvrde kako nas može živjeti i 100 milijardi i onda račanuju koliko kvadrata svakome. Ne uzumaju pritom u obzir da moraju proizvoditi dovoljno hrane za svakoga, da sva zemlja nije pogodna za proizvodnju hrane, da moramo ostaviti i druge biljne i životinjske vrste a ne samo par monokultura. Već sada imamo ogromno izumiranje biljnih i životinjskih vrsta zbog širenja ljudi u njihova staništa, a s tim dolaze i virusi koji će sve više "preskakati" sa životinja. Uostalom jel bolje da živi nekoliko milijardi kvalitetno s očuvanom prirodom ili 100 milijardi u siromaštvu i bolestima s uništenom planetom...

 

Već više puta su demografi promašili svoja predviđanja kad je u pitanju dio Azije i Afrika, tako da se ne bih pouzdao u to da je 11 milijardi maksimum. S druge strane kod nas imamo izumiranje, koje će uskoro ozbiljno zaprijetiti funkcioniranju društva.

 

Neke ideologije smatraju svaku zdravorazumsku analizu neprijateljskim "zapadnim novotarijama" i smatraju da moraju imati 7,8 djece ili više jer tako "bog traži". Zanimljivo da iste te kulture rado primaju pomoć sa "zločestog" zapada i rado migriraju na zapad pa čak i silom i ilegalno. Mislim da pomoć u korumpiranom lancu raspodjele hrane ne donosi nikakvo dugoročno rješenje. Nego je multuplikacija problema. Čak ni humanost ne smatram nečim dobrim, ako ćemo "humanošću" uništiti svaki drugi oblik života. Za vanzemaljce inteligentnije od nas je njihova vanzemaljnost jako pozitivna, ali ne i za nas ako smo im mi ručak. Puno bolja je razvojna pomoć, naučiti da sami sebi održivo i odgovorno proizvode i planiraju.

 

Ovi što smatraju kako su zapadne zemlje najveći zagađivači, nek se sjete da je kina prije par desetljeća bila na nivou afrike danas, a da će još milijarde i milijarde proći slično što je kina prošla uključujući i zagađenje zraka.

Poruka je uređivana zadnji put uto 27.10.2020 9:48 (nekinik).
3 godine
offline
Re: Koliko smo imali čišći zrak tijekom lockdowna
@Drago - mada i ekspanzija u nedogled nije neko rješenje - postoje elološki maksimumi koje eto mi možemo mijenjati i prilagođavati im se, ali druga živa bića (o nekima izravno ovisi i naš opstanak) ne mogu. Da i ne govorim da prenapučenost dovodi do problema u kojima se cijeli svijet našao ove godine. A i nije hrvatska mjerilo svijeta. Mi smo samo mali prištić na kugli zemaljskoj - da svi izumremo ili da nas je 7 milijuna, svijet to ne bi niti primijetio.
3 godine
protjeran
offline
Re: Koliko smo imali čišći zrak tijekom lockdowna
Drago kaže...
učo kaže...

Kada bi korona (ne daj Bože) potamanila pola čovječanstva, oni koji bi ostali imali bi lijep čisti zrak, nema tog lockdowna koji bi se sa tim mogao mjeriti. Planeta bi prodisala, mnoge biljne i životinjske vrste koje su na putu nestajanja možda bi ipak preživjele.

 

To je naivno razmišljanje. Nas je sada četvrtina manje nego prije 30 godina - vjerojatno oko 3,8 milijuna, kažu demografi naprama 4,8 milijuna 1991., vidiš li da je Hrvatska postala samim time ekološkija nego je bila ili da se vraćaju biljne i životinjske vrste koje su bile i jesu ugrožene? Ukoliko imaš istu socio-ekonomsku paradigmu, onda je odnos prema prirodnom okruženju isti.

 

Osim toga, gubitak svakog ljudskog života je pored emocionalnog, kulturološkog i društvenog gubitka istovremeno i ekonomski gubitak jer samim svojim postojanjem ljudsko biće čak i da ne radi - sasvim mala djeca ili vrlo stari ljudi -  doprinosi razvoju zemlje (i posredno čitavog svijeta).

 

Depopulacija kao put očuvanja planete je maltuzijanski, dakle davno napušten neznanstveni pogled.

 

 

 

 Hrvatska ima ogroman problem s depupulacijom, ali postoji drugi ekstrem koji prolazi dio Azije i Afrika. Nitko ne govori o "depopulaciji" u smislu ubijanja već rođenih ljudi, nego o tome da ne moraju baš svi imati 5,6,7 djece jer to dovodi do eksponencijalnog i neodrživog rasta stanovništva. Taj rast je znatno veći nego nestanak stanovništva u zemljama poput Hrvatske. To je matematička činjenica, a ne neka ideologija koja može biti ili ne mora biti napuštena. Kao da pričaš o emocionalnoj boli jer se netko nije rodio zbog kondoma, onda bi Hrvatska umrla od emocionalne boli. Da ne spominjem već ubijena bića u utrobi. Ne vidim da netko i tu baš umire od emocionalne boli.

Poruka je uređivana zadnji put uto 27.10.2020 9:59 (nekinik).
16 godina
moderator
offline
Re: Koliko smo imali čišći zrak tijekom lockdowna
učo kaže...

 

 

 Onda je vrijeme za neku drugu socio-ekonomsku paradigmu koja bi uvažavala potrebe prirodnog svijeta, a ne samo čovjeka.

 

Slažem se da je potrebna druga paradigma, ali ja ne smatram da ova uvažava čovjeka.

Ljudi (mislim na komentare ispod tebe) raspredaju o stvarima koje su puno kompleksnije i nijansiranije od mehanicističkog nabrajanja dvije brojke na osnovu kojih donose opće zaključke.

 

Za početak, više od polovice proizvedene hrane na svijetu se baca - ili nikad ne dođe u priliku za ljudsku konzumaciju ili se neracionalno distribuira i priprema tako da se bacaju viškovi. Također, plodno tlo se ne koristi optimalno za zadovoljenje ljudskih potreba već prije svega za zaradu na ljudskim potrebama - bilo stvarnim, životnim, bilo izmišljenim - Louis Vuitton torbice ili svake godine novi mobitel ili bilo koji od drugih milijardu primjera.

Zemlja bi moga uzdržavati 100 milijardi ljudi kad bi ih bilo, što je kao krajnji limit koji sa sadašnjom tehnologijom možemo predvidjeti (a tko zna za 20, 50 ili 100 godina što nove tehnologije s istim resursima mogu napraviti), ali za sadašnjih 7-8 milijardi ljudi ima više nego dovoljno i plodne zemlje, i šuma i mora i rijeka i jezera da nitko ne bude gladan niti da oskudijeva u bilo kojem makronutrijentu potrebnom za normalan razvoj i život, kao što ima i više nego dovoljno prostora koji nije ekstreman (ledene i vrele pustinje) da svaki čovjek ima mjesto za normalan život.

 

Međutim, ako se sve oko tebe, uključivši i druge ljude, promatra kao mogući izvor zarade koji i treba po svaku cijenu iskoristiti za zaradu, a ne kao zajednički dom braće ljudi koji ga dijele s florom i faunom s kojom dijele i zajednički početak života na planetu, onda s današnjom tehnologijom i mogućnostima i da nas je 10 ili 100 puta manje i dalje bi se nesmiljeno trošili svi ti prirodni i ljudski resursi za zaradu, a ne za zadovoljenje čovjekovih potreba, a na uštrb i čovjekovih potreba i resursa na raspolaganju.

Dakle, nije problem u broju ljudi, kao što ni u Malthusovo vrijeme nije bio problem u broju ljudi.

 

 

 

 

 

This space for rent!
3 godine
protjeran
offline
Re: Koliko smo imali čišći zrak tijekom lockdowna
Drago kaže...
učo kaže...

 

 

 Onda je vrijeme za neku drugu socio-ekonomsku paradigmu koja bi uvažavala potrebe prirodnog svijeta, a ne samo čovjeka.

 

Slažem se da je potrebna druga paradigma, ali ja ne smatram da ova uvažava čovjeka.

Ljudi (mislim na komentare ispod tebe) raspredaju o stvarima koje su puno kompleksnije i nijansiranije od mehanicističkog nabrajanja dvije brojke na osnovu kojih donose opće zaključke.

 

Za početak, više od polovice proizvedene hrane na svijetu se baca - ili nikad ne dođe u priliku za ljudsku konzumaciju ili se neracionalno distribuira i priprema tako da se bacaju viškovi. Također, plodno tlo se ne koristi optimalno za zadovoljenje ljudskih potreba već prije svega za zaradu na ljudskim potrebama - bilo stvarnim, životnim, bilo izmišljenim - Louis Vuitton torbice ili svake godine novi mobitel ili bilo koji od drugih milijardu primjera.

Zemlja bi moga uzdržavati 100 milijardi ljudi kad bi ih bilo, što je kao krajnji limit koji sa sadašnjom tehnologijom možemo predvidjeti (a tko zna za 20, 50 ili 100 godina što nove tehnologije s istim resursima mogu napraviti), ali za sadašnjih 7-8 milijardi ljudi ima više nego dovoljno i plodne zemlje, i šuma i mora i rijeka i jezera da nitko ne bude gladan niti da oskudijeva u bilo kojem makronutrijentu potrebnom za normalan razvoj i život, kao što ima i više nego dovoljno prostora koji nije ekstreman (ledene i vrele pustinje) da svaki čovjek ima mjesto za normalan život.

 

Međutim, ako se sve oko tebe, uključivši i druge ljude, promatra kao mogući izvor zarade koji i treba po svaku cijenu iskoristiti za zaradu, a ne kao zajednički dom braće ljudi koji ga dijele s florom i faunom s kojom dijele i zajednički početak života na planetu, onda s današnjom tehnologijom i mogućnostima i da nas je 10 ili 100 puta manje i dalje bi se nesmiljeno trošili svi ti prirodni i ljudski resursi za zaradu, a ne za zadovoljenje čovjekovih potreba, a na uštrb i čovjekovih potreba i resursa na raspolaganju.

Dakle, nije problem u broju ljudi, kao što ni u Malthusovo vrijeme nije bio problem u broju ljudi.

 

 

 

 

 

 Isto tako nije dobro iz jedne osobe (Malthusa) izvlačiti opće zaključke za godinu 2020 i nakon nje. Nitko nije ni rekao da stvar nije kompleksna. Ali samo zato što je kompleksna, reći broj ljudi nije problem i nek Afrika i dio Azije nastave sa eksponencijalnim "štancanjem" je netočno. Ako je problem zarada, hoćemo promjeniti sustav u cijelom svijetu, pa uvesti komunizam ili dovesti crvene kmere i tako omogućiti prehranu eksponencijalno rastućeg stanovništva. Kad npr. Nigerija uskoro brojčano prstigne cijelu Europu, hoćemo ih jednostavno premjestiti u Europu jer će tu imati dovoljno hrane i više resursa? Kako zamišljaš da iskoristimo tu hranu što bacamo i prebacimo je što brže u Afriku i Aziju i omogućimo im daljnji rast stanovništva? Jer puno zemalja ima ogroman rast upravo tamo gdje nema resursa niti za prehranu tih ljudi! Hrana nije plastika da može stajati neograničeno, a pogotovo ne kvalitetna hrana koja se baca, nego brzo strune. Nekada su u Iraku skakali lavovi, a uskoro ih neće biti ni u Africi. Lavovi manje više ali i pčele pomalo izumiru zbog intenzivnog korištenja pesticida. Najbolji su mi zastupnici ovakvih teorija kao Vi Drago, kada još kažu da možemo potpuno prirodno prehraniti te ljude i onda se istovremeno bore protiv GMO-a.

 

Dakle, kad bi bilo sve ravnopravno i ne bi se ništa bacalo i ne bi bilo zarađivanja..itd..itd....možda bi..ki bi da bi....a možda i ne bi...tko kaže da bi proizvodnja hrane bila ovako efikasna da nema zarade? Crveni kmeri nisu bili osobito efikasni a niti Kina šezdesetih, a niti ijedno slično idealističko društvo.

16 godina
moderator
offline
Re: Koliko smo imali čišći zrak tijekom lockdowna

Pa nisam ja taj koji Malthusove teze projicira na 2020-tu nego baš suprotno - tvrdim da je bio u krivu i onda i sada.

Možda da se prvo sam sa sobom dogovoriš koje teze zastupaš?

 

PS - također bih te zamolio da razgovaramo pristojno i s uvažavanjem, što uključuje i artikulirane rečenice, a ovo te molim i kao sudiskutant i kao moderator.

 

 

This space for rent!
Poruka je uređivana zadnji put uto 27.10.2020 10:49 (Drago).
3 godine
protjeran
offline
Re: Koliko smo imali čišći zrak tijekom lockdowna
Drago kaže...

Pa nisam ja taj koji Malthusove teze projicira na 2020-tu nego baš suprotno - tvrdim da je bio u krivu i onda i sada.

Možda da se prvo sam sa sobom dogovoriš koje teze zastupaš?

 

PS - također bih te zamolio da razgovaramo pristojno i s uvažavanjem, što uključuje i artikulirane rečenice, a ovo te molim i kao sudiskutant i kao moderator.

 

 

Pa ne vidim da sam išta nepristojno rekao, ako jesam ispričavam se. Malo karikirao, ali to je to. Ako je njegova teorija bila kriva onda, iz toga se ne može zaključiti da je kriva i sada u 2020 i u buduće. Dapače, možda je samo preuranjeno pisao o tome krajem 18 stoljeća. To je bilo prije velike tehnološke revolucije i sa 7 puta manjom populacijom nego danas. Isto tako ako je nakon kraja 18 stoljeća do danas bila ogromna tehnološka revolucija, ne znači da nas čeka još jedna takva u smislu proizvodnje hrane. Možda je moguće i smanjenje proizvodnje zbog iscrpljenosti zemljišta i izumiranja bitnih vrsta. Ne možemo polaziti od toga da će se možda stvoriti neko idealno pravedno društvo niti od toga da će se stvoriti još jedna magična tehnologija. Sa ovom današnjom ne možemo hraniti 100 milijardi ljudi bez ogromnog uništenja ekosustava i još puno masovnijeg izumiranja svih ostalih vrsta (ako i tada i kako veliko je pitanje, održivo sigurno ne). I koja je uopće svrha rađanja toliko ljudi, da budu prehranjeni i da uništimo sve ostalo na planeti.

Poruka je uređivana zadnji put uto 27.10.2020 11:07 (nekinik).
8 godina
offline
Koliko smo imali čišći zrak tijekom lockdowna zbog

Ovo razmišljanje da samo čovjek mijenja okoliš, a da su druge životinjske i biljne vrste "dobre" je naivno, ili bolje rečeno onaj tko to govori ne zna mnogo bio-geološkoj povijesti Zemlje. Pojava modrozelenih algi na Zemlji (kao prvih fostosintetskih organizama) izmijenio je postpuno sastav atmosfrere planeta, izazvalo izumiranje millijuna vrata. Štoviđe, izazvalo je promjenu kemijskog sastava oceana jer se iz njih istaložilo željezo, pojava poznata kao GOE - great oxigenation event. Ili taloženje kalcijeva karbonata u obliku školjiki školjkaša - od kojih su natale Alpe i sve planine u Hrvatskoj? Da nije bilo toga sunčali biste se na bazaltu a ne na vapnencu! Ako čovjek pretjera, pa ga nestane kao vrste, priroda će se vratiti više-manje na staro nakon milijun, najviše deset milijuna godina. 

 
1 0 hvala 1
3 godine
protjeran
offline
Re: Koliko smo imali čišći zrak tijekom lockdowna
danen kaže...

Ovo razmišljanje da samo čovjek mijenja okoliš, a da su druge životinjske i biljne vrste "dobre" je naivno, ili bolje rečeno onaj tko to govori ne zna mnogo bio-geološkoj povijesti Zemlje. Pojava modrozelenih algi na Zemlji (kao prvih fostosintetskih organizama) izmijenio je postpuno sastav atmosfrere planeta, izazvalo izumiranje millijuna vrata. Štoviđe, izazvalo je promjenu kemijskog sastava oceana jer se iz njih istaložilo željezo, pojava poznata kao GOE - great oxigenation event. Ili taloženje kalcijeva karbonata u obliku školjiki školjkaša - od kojih su natale Alpe i sve planine u Hrvatskoj? Da nije bilo toga sunčali biste se na bazaltu a ne na vapnencu! Ako čovjek pretjera, pa ga nestane kao vrste, priroda će se vratiti više-manje na staro nakon milijun, najviše deset milijuna godina. 

 To je sve točno, jedino je pitanje jel želimo da čovjek nestane ili ne...

3 godine
offline
Re: Koliko smo imali čišći zrak tijekom lockdowna
@Drago - 100 milijardi? to je nešto čemu bi čovječanstvo trebalo težiti? Općem kokošinjcu? Pa i sad smo prenapučeni i sjedimo jedan na drugome praktički. Pogledaj Azijske gradove. Nije ni čudo da virusi skaču sa životinja na čovjeka. Pa pre blizu smo im. Pogledaj našu obalu... 10 puta više kuća/hotela/čegavećne u priobalju?! To stvarno nije nešto što bih želio svom djetetu. Prekrivanje zelenih površina cestama, nastambinama? Ja bih voli da je priroda priroda, a ne - evo vam još betona. Nije samo hrana - gdje je infrastruktura koja će sve to progutati?
Što je sa trenutnom stopom izumiranja vrsta? otpad? mikroplastika? zagađenje? promjena klime? Ajmo to prvo rješavati a onda govoriti o nekom povećanju broja ljudi...
@danen - modrozelene alge su promijenile svijet i uništile brojne druge vrste, ali i stvorile uvijete za nove i život nakon njih je procvao. Može li život zbog trenutnog čovjekovog utjecaja na okoliš procvasti? Mislim da pilimo granu na kojoj sjedimo i onda tu i tamo tu granu pokušavamo lijepiti ljepilom...
Poruka je uređivana zadnji put uto 27.10.2020 12:48 (Gallu).
11 godina
offline
Re: Koliko smo imali čišći zrak tijekom lockdowna
Naravno da može, na smetlištima nastaje novi i izrazito bujan život, daleko bujniji nego u obližnjoj šikari :)))
3 godine
offline
Re: Koliko smo imali čišći zrak tijekom lockdowna
:D
15 godina
offline
Re: Koliko smo imali čišći zrak tijekom lockdowna
HCMAA kaže...
Ljudska vrsta je jedino jamstvo da dok ona bude na Zemlji postojat će život na Zemlji..

Kako si došao do zaključka da će nestankom ljudi, prestati postojati život na Zemlji?

Malo si pomiješao babe i žabe, jer ne ovisi Zemlja o nama, nego mi o njoj. 

 

 

Tijekom tzv. lockdowna i policijskog sata sam primijetio neke pozitivne stvari. Jbt. zbog skoro potpunog smanjenja prometa nisam mogao vjerovati da ponovno čujem neke zvukove ptica, žaba i ostalog životinjskog svijeta. Bilo je lijepo slušati "tišinu" i zvukove životinja. Nije bilo dreke i galame, seljakluka, preglasne muzike, turiranja, kočenja, zvukova motora i auspuha. 

Yippee ki-yay, motherfucker! :)
3 godine
protjeran
offline
Re: Koliko smo imali čišći zrak tijekom lockdowna
Gallu kaže...
@Drago - 100 milijardi? to je nešto čemu bi čovječanstvo trebalo težiti?...

 oprostite što upadam, vidim Drago je offline... ne vidim gdje je Drago predložio takvo što, govorio je o gornjim granicama biološkog preživljavanja tolikog broja ljudi a ne o nekoj svojoj ili nečijoj težnji da se toliki broj ljudi na zemlji i ostvari, tako da ti je čini mi se svaka daljnja lamentacija u tom smjeru promašena

Poruka je uređivana zadnji put uto 27.10.2020 13:55 (nemrem_stara_mi_sere).
3 godine
offline
Re: Koliko smo imali čišći zrak tijekom lockdowna
Ma i ja pričam o gornjim granicama. U žaru tipkanja možda ne definiram sve kako bih odmah htio.
Naših trenutno 8 milijardi nije trenutno održivo. Čemu pričati o proširivanju tih granica?
Poruka je uređivana zadnji put uto 27.10.2020 13:53 (Gallu).
Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice