Možda da je napisano 60/40 ili 63/37 za tinol jer ima po Intersparima i Bauhausima kupiti svakakvih konbinacija koje nisu za elektroniku
Možda da je napisano 60/40 ili 63/37 za tinol jer ima po Intersparima i Bauhausima kupiti svakakvih konbinacija koje nisu za elektroniku
Al nisu li ti obično bez kolofonija (rosin core fluxa)? Već slijedom toga čovjek bi ih trebao izbjegavati za elektroniku. Ali uvažio sam tvoju opasku pa dodao u članak.
Imho treba se uzeti nesto bar od 80W - ne radi topline (as in C)nego "snage" kada se vrh stavi na lem (imho again.)
edit: kinezi su just fine :D (lemilice)
Nisu, imaju flux al taj flux nije pogodan za elektroniku jer je korozivan i previše agresivan, služi za lemljenje cijevi ili limova, a posvemu je isti kao "običan tinol", često se vidi da je sastav 70/30. Postoji više standarda za označavanje i namjenu. Za elektroniku obično piše 1.1.2B ili SW26.
Ovaj prvi je ako se ne varam nekakav ISO standard, a ovo drugo kiselost Fluxa. Tablice se mogu naći na wikipediji.
"Nisam dovoljno bogat da kupujem jeftino" netko davno je izjavio.
Elem, ako vec netko odluci da mu je lemilica potrebna u alatnom arsenalu, onda neka stisne zube i shupak i kupi stvar koju ce moci upisati na testament.
Anegdotalni primjer, iz osobnog iskustva, jos uvijek za grube stvari koristim ocevu Weller "pistolj" lemilicu iz 1975.
Lemilica koja je doslovno othranila mene i sestru (otac je bio TV Mehnicar (da to je bio sluzbeni naziv za nekoga tko je popravljao televizije onomad)).
S druge strane, 2 lemilice koje sam kupio nepoznate marke (sredinom 2000-tih) iznevjerile su me u najnezgdnijem momentu.
2012. kupih Wellerovu lemnu stanicu (slicna ovoj iz linka) i dan danas radi besprijekorno.
Ocito da i ova ide u testament zajedno sa onom "pistolj" lemilicon iz 1975.
Iz osobnog iskustva, Lemilica=Weller.
"Nisam dovoljno bogat da kupujem jeftino" netko davno je izjavio.
Elem, ako vec netko odluci da mu je lemilica potrebna u alatnom arsenalu, onda neka stisne zube i shupak i kupi stvar koju ce moci upisati na testament.
Anegdotalni primjer, iz osobnog iskustva, jos uvijek za grube stvari koristim ocevu Weller "pistolj" lemilicu iz 1975.
Lemilica koja je doslovno othranila mene i sestru (otac je bio TV Mehnicar (da to je bio sluzbeni naziv za nekoga tko je popravljao televizije onomad)).
S druge strane, 2 lemilice koje sam kupio nepoznate marke (sredinom 2000-tih) iznevjerile su me u najnezgdnijem momentu.
2012. kupih Wellerovu lemnu stanicu (slicna ovoj iz linka) i dan danas radi besprijekorno.
Ocito da i ova ide u testament zajedno sa onom "pistolj" lemilicon iz 1975.
Iz osobnog iskustva, Lemilica=Weller.
:)
U slučaju da se ide na top of the line, JBC je ziheraški ali za povremeno kućno lemljenje to nema nikakvog smisla kupovati. Ima dosta dobrih kineskih kopija hakko-a, jbc-a, quick, best itd...
Ima Weller i pristupačnijih stanica ali kvaliteta više nije u razini nekadašnjeg wellera. Rekao bih čak ni u top serijama (imam wx2 stanicu s wxp120 i wxmt pincetom zadnje 4 godine)
Napredni ste, ja još zapeo na jednoj vrsti jogurta i jednoj vrsti tinola:
Nemojte me tjerat da i svoju preciznu lemilicu uslikam...
Napredni ste, ja još zapeo na jednoj vrsti jogurta i jednoj vrsti tinola:
Nemojte me tjerat da i svoju preciznu lemilicu uslikam...
hahaha i ja imam još uvijek taj kolut, mislim da sam ga kupio još dok sam bio u srednjoj, znači davno. 
lemilica je mislim Iskra 25W ili tako nešto.
Nego kad smo kod ovih naprednih što bi ekipa preporučila za lemljenje ovih sitnih komponenata, trebao bi nalemiti microusb konektor, a ova moja ima vrh deblji od cijelog konektora. Računajte da ću tako nešto raditi vjerojatno samo par puta godišnje pa mi nema smisla kupovati nešto skupo.
Možda vrh u obliku slova j? Uz korištenje mnogo fluxa, tako da se smanji mogućnost neželjenih spojeva susjednih pinova.
Ako mijenjaš konektor u nekom uređaju i tek odlemljuješ, postoji mogućnost da je PCB prevučen "conformal coatingom" pa bi odlemljivanje moglo biti teško (možda bi bilo dobrom prvo malo pošmirglati nožice zalemljenog konektora ako ne uspijevaš odlemiti).
Evo da vas pitam za savjet oko tinola.
Uglavnom radim odlemljivanje/lemljenje konektora i komponenti sa matičnih ploča, to je 90% mog rada sa lemilicom.
Za odlemljivanje koristim pištolj na vrući zrak i to mi je ok.
Lemilica je Weller WE1010.
Flux je amtech 559 a kad lemim posudim neki tinol od starog, nemam ni pojma koji je.
Može li neka preporuka za tinol?
Početnik u lemljenju sam.
1. Kupio lemilo 30w velleman,najjeftinije. Odlemio nekoliko desetaka elementata. Onaj neki lim na lemilu s navojem se deformirao. i više ne drži lemni vrh. Made in PRC.
2. Pohvalio bih lemnu stanicu, na vrući zrak isto made in PRC , za odlemljivanje. Totalni početnik i uspio odlemit IC na laptopu i laptop je radio i dalje bez tog IC chipa. Totalno iznenađenje, ni sam neznam kako. Početnička sreća.
3. 99/1 Žica za lemljenje probao sam s njom dvije žice zalemit, muke su to bile. Sada razmatram kupiti 60/40 resin core i ventilaciju sredit da se ne potrujem.
Može li neka preporuka za tinol?
Ja sam koristio dosad samo njemački Stannol, bezolovni, 1 mm, kupljen u Chipoteci. Meni je OK, mada bih volio imati i tanji, ali ga nemaju (nisam pokušavao tražiti neke druge marke ili u drugim dućanima, jer jako malo lemim, a za to koliko lemim, ovo mi je zadovoljavajuće).
Početnik u lemljenju sam.
1. Kupio lemilo 30w velleman,najjeftinije. Odlemio nekoliko desetaka elementata. Onaj neki lim na lemilu s navojem se deformirao. i više ne drži lemni vrh. Made in PRC.
Svi s nečim počnemo. I ja sam počeo s nekom štapnom 30W. Još je živa, ali kako sam poslije kupio TS80, nemam više razloga koristiti ovu s kojom sam počeo.
2. Pohvalio bih lemnu stanicu, na vrući zrak isto made in PRC , za odlemljivanje. Totalni početnik i uspio odlemit IC na laptopu i laptop je radio i dalje bez tog IC chipa. Totalno iznenađenje, ni sam neznam kako. Početnička sreća.
Lako moguće je da je čip interno bio u kratkom spoju pa kad si ga odlemio, kratki spoj je nestao te si time riješio taj problem (a laptop i dalje radi jer vjerojatno funkcija tog čipa nije bila toliko bitna - probaj izguglati tekst koji piše na čipu, možda saznaš čemu je služio).
3. 99/1 Žica za lemljenje probao sam s njom dvije žice zalemit, muke su to bile. Sada razmatram kupiti 60/40 resin core i ventilaciju sredit da se ne potrujem.
Ovo za ventilaciju je jako bitno. Nemam je ni ja sređeno, zbog čega ili lemim vani, ili kraj otvorenog prozora i pušem kad lemim. Minimum bi si čovjek trebao staviti ventilator, da otpuhuje zrak. Uvijek sam doduše bio prelijen za to, jer sam očekivao da će lemljenje biti brzo gotovo, ali često nije bilo brzo gotovo.
Lako moguće je da je čip interno bio u kratkom spoju pa kad si ga odlemio, kratki spoj je nestao te si time riješio taj problem (a laptop i dalje radi jer vjerojatno funkcija tog čipa nije bila toliko bitna - probaj izguglati tekst koji piše na čipu, možda saznaš čemu je služio).
Laptop je radio i prije i poslije , ali čip je bio višak. WIFI/BT čip.
Prvo sam pogledao youtube kako se to radi. Onda sam obložio folijom sve uokolo tog čipa da ne bude kolateralne štete. Nakon što sam se zezao s podešavanjem temperature i "feniranjem" barem jedno 45 minuta, otkrio idealnu temperaturu nakon koje je čip bilo moguće "odlijepiti".
Brinulo me hoće li strujni krug tada biti otvoren. Ali očito je čip bio paralelno spojen., i nije bitno za rad laptopa, nije sad da sam ga nešto stress testirao ali uredno radi.
Windowsi se nisu žalili što im je nestao wifi adapter iz sistema.
Laptop je radio i prije i poslije , ali čip je bio višak. WIFI/BT čip.
Pretpostavio sam da si ga uklonio jer zbog njega laptop nije normalno radio. Višak u kom smislu? Interne komponente laptopa inače često se daju onemogućiti u BIOS-u.
Brinulo me hoće li strujni krug tada biti otvoren. Ali očito jest, i nije bitno za rad laptopa, nije sad da sam ga nešto stress testirao ali uredno radi.
Kako misliš "otvoren"? Čipovi trebaju imati napajanje, na koje se spajaju paralelno, tako da tu nije ništa otvoreno, nije prekinut strujnu krug nigdje. A ostalo su signalni vodovi pa će pinovi na koje se spajaju ti čipovi plivati (pretpostavljam vrlo rijetko) ili će biti otpornikom pullani na VCC (najčešće) ili GND.
WIFI/BT fukcija se može ugasiti na više mjesta, od desni klik pa disconnect,
pa do BIOSA. Ja sam kompletno uklonio chip. Tako da nema dileme. To sam napravio kao prvi projekt da vidim što je moguće ustvari a što nije prije svega.
EDIT:
projekt je bio veliki uspjeh, sada vjerujem da mogu odlemljivati neke IC chipove a koji su zalemljeni za matičnu ploču bez da uništim sistem.
To pomaže kada recimo tražiš laptop bez WIFI-A za kupiti , a nigdje nema takvog laptopa, sad to više nije bitno.
ED:
Slijedeci logican korak je naravno ako sam demonstrirao sposobnost uklanjanja čipova sa matične. Mogu li ih ponovo i vratiti na mjesto. E to ide malo teže.
Odgovor je ne s današnjim pakiranjima IC chipova. jako teško.
Ali tu nisam stao nego krećem s dizajniranjem vlastitih printanih pločica.
