Inače baš ne volim komentare poput ovog koji ću napisati, no stvarno su mi dosadili ovakvi naslovi...
FN moduli ne pretvaraju "sunčevu energiju", jer Sunce emitira mnogo raznih oblika energije.
Pretvaraju samo dio Sunčevog zračenja, odnosno dio spektra svjetlosnog zračenja.
A vijest je super, osim ako EU ne zarati i sa Kinezima, pa onda mi te panele baš i nećemo vidjeti...
sad još nek dostignu energijsku učinkovitost dizelskih motora ("unešto" višu od benzinske no još uvijek manje od 50 %) i eto nas na konju ili njegovoj snazi. 
Iako je sva energija Sunca ne potječe od elektromagnetskog zrančenja, to je - ipak! - Sunčeva energija. Po toj logici ni dizelski motor ne pretvara energiju goriva, jer gorivo nikad ne sagori do kraja, tj. u čisti CO2 i H2O, nego zaostanu napola sagorijeli produkti, CO i organski spojevi.
Naslov je "... četvrtinu Sunčevog zračenja" - dakle, vrlo daleko od točnog. Točno bi bilo otprilike "četvrtinu svjetlosnog zračenja Sunca".
Ovo je već sofistika. U naslovu se ne mora i ne može sve reći, naslov služi tome da privuče pažnju čitatelja. Vrlo je dug, da ne kažem predug, pa sam učinio sve da bude kraći. A sad biste vi htjeli da bude dugačak poput naslova knjiga iz 16. ili 17. stoljeća, poput Biškovićeve "Theoria philosophiae naturalis redacta ad unum legem virium in natura existentium" (1763.), ili "De re matallica libri XXII quibus officia, instrumenta, machinae, ac ominia denique ad Matallicam spectanita, non modo luculentissime describunntur, sed et per effigis, suis loci insertas, adiunctis Latinis, Germanicisque appelationibus ita ob oculos ponuntur, ut clarius tradi non possint" Georgiusa Agricole iz 1556.
Nije problem pisati na dugo i na široko - treba znati pisati kratko.
Naslov je "... četvrtinu Sunčevog zračenja" - dakle, vrlo daleko od točnog. Točno bi bilo otprilike "četvrtinu svjetlosnog zračenja Sunca".
A bome nije ništa točnije koristiti izraz četvrtina svjetlosnog zračenja kad je svjetlosno zračenje definirano od 380 do 780 nm, a paneli uzimaju energiju iz puno šireg spektra (obično 200-1300 nm), tak da je možda gospodin Raos ispravnije napisao, ukoliko je količina koju apsorbiraju od Sunca bliža četvrtini Sunčeva zračenja na Zemlji, a mogla bi biti jer nam Sunce daje praktički 99% energije između 0 i 2500 nm.
Tvoja teza bi možda bila točnija da se paneli postave u svemir, izvan Zemljine atmosfere.
Ja rekoh
sad još nek dostignu energijsku učinkovitost dizelskih motora ("unešto" višu od benzinske no još uvijek manje od 50 %) i eto nas na konju ili njegovoj snazi.
Valja uzeti u obzir da je dizel prilično skupu gorivo, za razliku od sunčevog zračenja.
A glede naslova članka, ako će mo baš cjepidlačiti, paneli ne pretvaraju "preko četvrtine Sunčeve energije u struju", jer Sunce proizvodi 384,6×1024 J svake sekunde, što je 0,663×1012 puta više nego ljudi godišnje proizvedu (508x1012 J). Osim toga paneli ne pretvaraju samo Sunčevo zračenje, nego elektromagnetsko zračenje prikladne valne duljine iz bilo kojeg izvora, pa je i naziv "solarne ploče" nespravan, osim toga ploče nisu napravili Kinezi nego kineski znanstvenici.
Dakle ispravan naslov bi bio: Kineski znanstvenici uspjeli napraviti fotonaponske ploče koje pretvaraju preko četvrtine elektromagnetskog zračenja prikladne valne duljine koje padne na njihovu radnu površinu u električnu energiju.
No mislim da smo svi mi (uključujući i MladenaBan-a) razumjeli što je autor htio reći.
Pametnome malo riječi dosta.
-umjesto tehničko-semantičke točnosti naslova.. ja bi malo o iskoristivosti :)
-tj .. stari paneli cca 10%, pa do 20%.. sad ovo zaokružimo 25%.
-mislim da je usporedba mada točna s benz.mot. nepotrebna, tj 'mozak' krene na pogrešan put.. tj naravno da od bilo kojeg goriva u bilo kojem procesu pretvorbe enerije kao motor (s unutarnjim sagorijevanjem, benzinac..) normalno želimo viši stupanj iskoristivosti, jer gorivo plaćamo, ima cijenu i količinu, štedljiviji motor za isti rad-učinak-rezultat potroši manje goriva-resursa, time cijena (ono što plaćamo).. i to vrijedi za sve resurse (na Zemlji) jer svi resursi imaju cijenu-količinu .. osim 'prirodnih' kao sunce-vjetar.. i možemo reći (skoro) neiscrpnih-beskonačnih (barem u našem malom timeline-prozoru u vremenu kao eoni..).
-sunce, izvor, trajan (zanemarimo podatak da će i njemu doći kraj jer će daleko prije toga doći i nama-Zemlji..).
-tad nam zapravo iskoristivost-efikasnost nisu važni.. (jesu 'ali'..) .. tj jesu u početku, jer sve ima cijenu, panel, tad nam nije svejedno ako za uloženo dobijemo recimo 10w ili 20w.. no to je 'samo' u početku, dok takvih izvora (trajnih) nema dovoljno, tj dok ne dođemo do viška.. tj zadovoljimo teoretski sve naše potrebe kao pojedinca-kućanstva ili države-Zemlje.. tad više nije važno efikasnost 20-25%.. tj sve preko je višak i nije nam važno, osim onima kojima je to roba-prodaja-posao.. no tad će i njima to prestati biti važno (i možda umjesto količinski promjena na porezni način obračuna-naplate potrošnje el. energije.. jer čak da je đabe biz ima trošak i želju za zaradom, kao što i sam elektro sustav treba održavanje-trošak-zaradu kad eliminiramo sam energent.. sve osatlo ostaje isto).
-tak, osim suhoparnih postotaka koji realno ne predstavljaju ništa tj klasična tržišna privreda i razlika u cijeni koja će 'pojesti' konačnu razliku između dva panela ako su na polici trgovine npr 20% i 25%, tad će razlika u njihovoj cijeni biti recimo 5%.. odokativno a i praktično, jer ne može biti ista cijena čak kad je prizivodni trošak identičan za dvije različite klase-kvalitete tj bolje-lošije (efikasnije).. kao nešto što tržište prirodno regulira i stvara taj odnos.
.. to dovede do rezultata da kupac panela zapravo plaća za isti rezultat isti iznos a tad ostaje samo pitanje dimenzija-količine npr koliko je površina krova velika i koliko panela stane odnosno da je to ona količina koja je dovoljna korisniku za njegove potrebe dok je višak-višak..
-i tako jednog dana u budućnosti (jednorozi pasu po maximiru..) imamo situaciju da svaki korisnik ima svoje panele za svoje potrebe.. ili nešto oko tog, ne puno viška-manjka. Tad je efikasnost nevažna tj sporedna.
-kao što danas zbog politike-eko i cijene nije važan dizel.. tj ušteda na potrošnji ode na trenutno višu cijenu, dok su prije dizelaši bili skuplji cca 2000€ za istog benzinca, danas su cijene izjednačene.. tj primjer s automa i gorivom koje plaćamo, dok sunce ipak sija đabe, to potvrđuje .. i nitko ne kupi auto baš po kriteriju potrošnje, više ulogu ima brand, klasa, .. pa i boja :) nego troši li 5,3 ili 5,7 litara ili efikasnost 25-28%...
eto.. prevedeno, ne vidim da je neki bitan cilj podizanje iskoristivosti-efikasnosti, tj to ima smisla za sve ograničene resurse, dok sunce ipak spada u 'beskonačne'.. ili trajne, free-đabe..
-a tad, klasični problem, država-porez-biz i interesi, čak potrebni jer recimo sustav kao hep i elektro mrežu treba imati i održavati a to znači mora zarađivati, što će reć, moramo i dalje nešto plaćati, ako ne potrošnju onda sustav i koliko god uštedjeli na gorivu razliku će sustav naplatiti neovisno kako se stavka na računu nazove ili formula.. tj ako recimo hep treba recimo 1000-nečega (nije važna valuta) tad će on to naplatiti. Ako ne naplati imamo raspad sustava i problem, tj države i pravila oko poticanja da korisnik-ljudi sami naprave takve panele-generatore u smislu energetske neovisnosti moraju dobro promisliti, ne samo tržišno ili zarada, ne samo ideloški kao free nego nešto održivo, nešto pametno.. a tog me strah, ne da znanost nešto ne može, može.. problem je što previše interesa o tome odlučuje i dok se ne namire nema koraka dalje, čak da je već danas moguć.
-kao usporedba, nekad.. u doba tesle dok je brijao na bežičnom prijenosu energije i dostupno svima iz zraka.. investitorima to nije bilo zanimljivo, jer nisu imali način kako naplatiti, kako obračunati račun potrošaču, tj to je u bizu preko žice jedna od važnijih stavki, tek tad kreće prava el. mreža-širenje.. ne prije, neovisno što je nešto moguće, dobro itd. tek kad biz može naplatiti, tad biz to radi a biz je i država, porez, sve.. jer za sve nam treba novac tj neka roba-resurs u kapitalističkom svijetu i neovisno što proizvodimo to moramo prodati-zaraditi, zlato, zabavu, sladolede, bilo što.. pa i struju.
-ispativost-iskoristivost? ako gledamo npr automobile i najpopularnije modele.. masovno ljudi vozikaju suv-klasu od par tona i par litara zapremine, koji troše, duplo od nekog 'malog' autića.. tj nije kriterij efikasnost nego gušt. Najmanje je tad važno 20-25%.. ili podizanje na 30%.. a ovo je vjerojatno važnije od gušta-vozikanja, .. i zato me 'strah' tj nisu dobre stvari-tehnologije ono što na kraju interesi-tržište stvori, namjanje znanje, više novac.
No battery no party
Ovo je već sofistika. U naslovu se ne mora i ne može sve reći, naslov služi tome da privuče pažnju čitatelja. Vrlo je dug, da ne kažem predug, pa sam učinio sve da bude kraći. A sad biste vi htjeli da bude dugačak poput naslova knjiga iz 16. ili 17. stoljeća,
Evo stručnjacima, pa neka čitaju https://tspace.library.utoronto.ca/bitstream/1807/92848/1/Challenges%20for%20commercializing_TSpace.pdf
sad još nek dostignu energijsku učinkovitost dizelskih motora ("unešto" višu od benzinske no još uvijek manje od 50 %) i eto nas na konju ili njegovoj snazi.
Sva sreća da dizel pada s neba, a ne crpi se recimo ispod smrznutog dna nekog dalekog mora, transportira tisućama kilometara, prerađuje u serijama energetski zahtjevnih procesa, opet transportira, skladišti... da bi onda dvije trećine njegove kemijske energije sagorijevanjem otišle u zrak.
To sve je toliko štrumfastično učinkovito da bi industrija fosilnih goriva momentalno krepala da ju ne podmazuju unaprijed zilijardama zelembaća skupljenih haračem sretnih korisnika.
Pa koliki je nominalni prosječni radni vijek monokristalnih , koliko običnih silicijskih , a koliko tih novih kineskih?
To s radnim vijekom je najveći zajeb sa fotonaponskim solarnim panelima. Kad se govori o isplativosti onda se ignorira pad efikasnosti i uz takvu računicu ispada da se investicija isplati za 8-10 godina (6-8 Dalmacija). U stvarnosti je to dosta duže i taman kad ih isplatiš postaju nedovoljne za tvoje potrebe i moraš ih mijenjati. Bojim se da su ove iz članka čak i neisplativije jer pad od 4% u 1000 sati (80 dana ako računamo 12 radnih sati dnevno) ne sluti na dobro. Koliku ekološku štetu izaziva vađenje i prerada ruda, proizvodnja panela, transport i u konačnici deponiranje/reciklaža, strah me i pomisliti.
To se lako sredi na razini HEP-a, samo da daju normalne otkupne cijene kad proizvedeš više nego kaj potrošiš (ovak dobiješ manje od tržišne cijene kad si u plusu s proizvodnjom).
Onda ljudi ne bi više poddimenzionirali sustave, a početni trošak im ne bi bio puno veći jer na manjim elektranama najeveći trošak je cijena radova.
Ali opet, to bi onda generiralo nekontrolirane viškove struje na tržištu, kaj je opet problem, pogotovo kaj nam sustav nije zamišljen na taj način (za to bi trebalo drugačije organizirati tržište).
Ali pitanje je ide li ta degradacija solarnih panela tako linearno kroz godine ili se u jednom trenutku smanji/poveća. Evo ima i primjer da navodno najstarija solarna elektrana u Europi (Švicarska; EDIT - ovdje imaju prošlogodišnju detaljniju analizu njihovog stanja) nakon 40 godina ima većinu ispravnih solarnih panela koji isporučuju barem 80 % svog kapaciteta.
Što se tiče ekološke štete. Po zadnjim LCA procjenama (NREL; IPCC), solarni paneli tijekom svog ciklusa emitiraju višestruko (10-20x) manje CO2 od elektrana na fosilna goriva.
To se lako sredi na razini HEP-a, samo da daju normalne otkupne cijene kad proizvedeš više nego kaj potrošiš (ovak dobiješ manje od tržišne cijene kad si u plusu s proizvodnjom).
Onda ljudi ne bi više poddimenzionirali sustave, a početni trošak im ne bi bio puno veći jer na manjim elektranama najeveći trošak je cijena radova.
Ali opet, to bi onda generiralo nekontrolirane viškove struje na tržištu, kaj je opet problem, pogotovo kaj nam sustav nije zamišljen na taj način (za to bi trebalo drugačije organizirati tržište).
-otkupna ili tržišna cijena .. to je ok, tj ako nije 'proizvođač' (viška, više od osobnih-potraba za sebe..) tad je ok model 'kompenzacije' tj obračuna kilowat za kilowatt.. a kad ima višak-prodaju-zaradu tad je to klasična komercijala, porez, kao i nabavna cijena, otkupna cijena.. nije za krumpir ista na veliko-malo, nije ni u jednom bizu jer tad trgovac ne bi ni teoretski mogao poslovati, marža-rabat.. i tad je ok (izmišljeno-iz dupeta) recimo 50% prodajne cijene za otkupnu, pa i manje.. jer hep ne traži od potrošača resurse-struju, nabavlja od velikih dobavljača-proizvođača (elektrane).. i naravno da mu nije u interesu nabavljati robu-resurs-sirovinu po cijeni po kojoj prodaje, rabat mora postojati tj netko mora platiti razliku ili će to pokriti država porezima-subvencijama i tad svi plaćamo biz pojedine osobe umjesto da ta osoba ima klasičan biz-komercijalu pa tako i cijene, nabavna-otkupna, maloprodajna itd..
-problem je samo što se to u ovom slučaju 'zamuti' tj svi postajemo oboje, potrošači već jesmo a možemo postati proizvođači za vlastite potrebe (ne prodaja, višak, osnova tržišne privrede-roba, proizvod za prodaju na tržištu..) kao i klasičan proizvođač robe za prodaju tj biz.. problem je kad imaš sve troje u teoretski istom 'loncu' i kako to razlikovati-razdijeliti, pošteno, logično, ekonomski održivo.. dok će netko naći i vjerske ili vegetarijanske razloge za nešto treće i to ugurati u neki zakon kao recimo zaštićena manjina, zaštićen najmoprimac i sl. (markica-hr-kvalitete + lički medvjed) :))
-a sustav mora sve stabilizirati, tj ne može ovisiti o nekom malom proizvođaču koji će možda proizvesti višak, možda dovoljno za svoje potrebe a možda trebati struju.. tri različita rezultata kao potrebna količina struje u sustavu da ne pukne i to pomnoženo s tisućama potencijalnih korisnika. .. mada bi se postupno gradnom i zakonom velikih brojeva sve samo uravnotežilo, no u planiranju je to problem, tj mada 'znamo' da će nešto vjerojatno biti ok, moramo imati backup, izuzetak, iz bilo kojeg razloga, kao i klasičnih nepogoda i sl. .. a tad je teško bilo što planirati-izračunati jer postotak skače od 0-100% .. random.
-možemo usporediti npr s vodovodom i problemima odvodnih kanala kad padne jača kiša, (pre)dimenzioniran sustav da bi to podnio odnosno poplave gradova i izbijanje šahtova, stihija vs plan... suprotno od ideala uređenog funkcionalnog društva no i realnost, jer ne možemo čekati da se sve posloži, da imamo sve brojke-činjenice.. ponekad se prvi korak napravi i bosom nogom, tako se krene na put i možda izgubi, ozljedi, veća šansa nego stići na cilj.. no bez tog nema ni mogućnosti doći do cilja, tj ako ćemo čekati da se sve posloži nikad ni ne krenemo na taj put... nevažno bosi ili s pet pari cipela za sve terene-uvjete i japankama :)
+ uvjek je stvar o novcu-intesima, čak i sad kad je to stvar samodostatnosti pa bi logički to svi 'trebali' no uvjek će netko u tome barem poželjeti zaraditi, kao plinski biz ine i sl. .. a legitiman biz očekuje zaradu i to je ok no tad i porez-trošak + tržišne cijene idu u paketu, ili-ili.. ne i ovce i novce, pri čemu svi želimo novce a janjac nam paše.. (osim vegana i sl. oni jedu tratinčice.. ) :)
edit: .. i da, bitno i važno-održivo, logično..
-neki kao cilj-ideal.. bi trebao biti da svaki mali potrošač koji može ugraditi solarke i sl. ima recimo za 50% svojih potreba, (odokativno iz dupeta.. no bez bolje brojke čisto ok, kao svako 'cjenkanje'..) .. :)
-dok bi sustav i dalje osiguravao ostalih 50% i time neku stabilnost, odstupanje pojedinog proizvođača do granice da recimo pola od pola treba umjesto proizvodnje trošiti ili imati višak istovremeno a iznad tog mogući problemi sustava, bilo manjak ili višak struje jer oboje je problem. Kao glavni problem tog modela je stabilnost, razlika proizvodnje i potrošnje.. a najgore, u tome ne može pomoći zakon velikih brojeva što bi inače pomagalo, tj u modelu da neki potrošač troši dok drugi proizvodi i kompenziraju se suprotnim efektom.. tj problem je samo sunce i tad svi kad je sunčano proizvode dok kad sunca nema troše, noć.. oblačan dan itd a zemljopisno to znači da će čitava država u isto vrijeme imati višak i manjak, pa tad zakon velikih brojeva nije za kompenzaciju-nula nego suprotno, suma.. i time veći problem stabilizacije elektranama koje to moraju amortizirati (ili baterije kao australija..)
.. a teoretski-hipotetski da smo spojeni s australijom, to bi bilo idealno, tj imali bi suprotnosti koje se kompenziraju, dan-noć, ljeto-zima i time bolju disperziju-ravnotežu odstupanja od proizvodnje-potrošnje, .. dok to kao el.sustav eu imamo jer što je sustav veći time postane stabilniji za takve oscilacije, no i dalje ostaje problem ukupne sume u nekom trenutku a s 500 mil. stanovnika moguće razlike za ispad su veće, kao loto-šansa, za recimo potres-poplavu-rat.. itd.. i tad sustav mora to kompenzirati a to znači da mora imati dovoljno zamjesnskih resrursa..
-to kao trošak recimo hepu dodatno opravdava da oni imaju višu cijenu i da spuste otkupnu, jer ono što bi proizvodili po tržišnim uvjetima i prodavali ne mogu koristiti nego su rezerva-stabilizator.. tad praktički 'mali' proizvođač mora otkupnom cijenom platiti nerad velikog sustava, da bi sustav mogao nastaviti, da bi oni imali profite, .. jer bez tog nema ničeg.. pa ni struje, tj extrem, stvarno svatko za sebe pa kad imaš trošiš-imaš.. kao nekad poljoprivreda-hrana.. suprotno uređenom drušvu i podjeli rada, samodostatnost, zvuči super no nije baš tako bajno ili jednostavno a ovo je 'samo' struja, pa ako se proširi na ostalo možemo tako saditi paradajze, krastvce, pšenicu.. ili ipak ne itd itd.
Dečki, tu ima svakakvih bedastoća, od toga da efikasnost nuje bitna - je, jer za istu količinu proizvedene energije trebaš puno veću ili manju površinu okupirat solarnim panelima, do toga da najstarija elektrana i dalje ima 80% inicijalnog kapaciteta, a nigdje ne piše koliko je panela u međuvremenu dodano/zamijenjeno.
Činjenica, odnosno problem je što paneli rade kad ima sunca, ne rade noću, loše rade po oblačnom vremenu, smeta ima svaka sjena i to pada efikasnost za sve serijski spojene, a ne samo jedan ili nekoliko na kojima je sjena itd...
Kao i vjetar, kao i ostali iz "obnovljivih izvora" je nepredvidljiv , ne možeš se osloniti "samo na njega" i treba imati dovoljno kapaciteta ostalih izvora da se kompenzira kiša ili suša ili ....
A to nam se dešavalo ovo ljeto sa sušom, noć i zima i oblačno vrijeme na solarima....
Svi to dižu u nebesa kao "budućnost" a u stvari je k.rac...
Kolega je bio blizu sa "bez baterije..." ali ni to, koja je to baterija gdje se globalno nešto radi na razini države i za državne potrebe...
Najbolje baterije su akumulakicjska jezera za hidroelektrane i to tipa velebitske gdje se kod viška pumpa voda gore, kod manjka koristi voda itd...
Da smo bili pametni i 1-2 nuklearne napravili, ne bi uopće sada raspravljali o poskupljenjima.
A solari... da imaju 100% efikasnost, noću proizvode k.rac...
@ihush
Upravo to, i zato baš paneli i jesu toliki problem, čemu švabe najbolje svjedoče.
Jer za znatno povećanje solarnih i vjetrenih kapaciteta trebaš i podjednako dodati plinskih, ugljenih, naftnih ili hidroelektrana pa ih vrtit u leru pa da uskoče kad treba.
A švabe pogasili nuklearke i onda tjerali sve ostale izvore, dok nije puklo.
Jedno vrijeme su i plaćali drugima da uzmu struju od njih.
Nema nikakvog smisla, jer za praktički besplatnu solarnu elektranu (u odnosu na druge izvore) moraš dodat još hrpu skupljih izvora da bi šljakalo, a nema organiziranosti na razini EU da se to izvede kak spada.
I onda panika pa su opet ugljen vratili u igru, digli mu cijenu x10 i sjebali cijelo tržište, i još i rusi zatvorili pipu pa sad cijenu diktira skupi američki LNG, i eto nam katastrofe na račun zelenih...
Dečki, tu ima svakakvih bedastoća, od toga da efikasnost nuje bitna - je, jer za istu količinu proizvedene energije trebaš puno veću ili manju površinu okupirat solarnim panelima, do toga da najstarija elektrana i dalje ima 80% inicijalnog kapaciteta, a nigdje ne piše koliko je panela u međuvremenu dodano/zamijenjeno.
Činjenica, odnosno problem je što paneli rade kad ima sunca, ne rade noću, loše rade po oblačnom vremenu, smeta ima svaka sjena i to pada efikasnost za sve serijski spojene, a ne samo jedan ili nekoliko na kojima je sjena itd...
Kao i vjetar, kao i ostali iz "obnovljivih izvora" je nepredvidljiv , ne možeš se osloniti "samo na njega" i treba imati dovoljno kapaciteta ostalih izvora da se kompenzira kiša ili suša ili ....
A to nam se dešavalo ovo ljeto sa sušom, noć i zima i oblačno vrijeme na solarima....
Svi to dižu u nebesa kao "budućnost" a u stvari je k.rac...
Kolega je bio blizu sa "bez baterije..." ali ni to, koja je to baterija gdje se globalno nešto radi na razini države i za državne potrebe...
Najbolje baterije su akumulakicjska jezera za hidroelektrane i to tipa velebitske gdje se kod viška pumpa voda gore, kod manjka koristi voda itd...
Da smo bili pametni i 1-2 nuklearne napravili, ne bi uopće sada raspravljali o poskupljenjima.
A solari... da imaju 100% efikasnost, noću proizvode k.rac...
To je točno, ali i tvoj plan ima jednu gadnu manu: ljudi se smrtno boje nuklearki.
Tak da nema šanse neku izgradit a da se zelenaši i teoretičari zavjera ne dignu na zadnje noge.
Čak bi likovi rađe imali kuću na vrhu dimnjaka termoelektrane na ugljen nego da igdje u svijetu postoji ijedna nuklearka (za to je najviše kriva filmska industrija i mediji).
Tak da ti to sve pada u vodu, barem bez promjene oblika vlasti iz demokracije u neki oblik diktature.
I ono kaj kolega Al Crane stalno napominje: kamo sa nuklearnim otpadom, nemru se ni organizirat ni da ovaj sadašnji uskladište kak spada.
A solari su jedino zanimljivi zato kaj ih možeš izgradit prek noći i jeftino, i, kao što i sam kažeš, reverzibilne hidroelektrane kao baterija, ali na to ak nemaš prikladan teren zaboravi, jer su to inače cifre po kojima nikad nebuš otplatio izgradnju.
Na kraju ispadne da ni jedno rješenje nije nekome dobro i jednostavno se moramo pomiriti s time da nam slijede u narednim godinama gadne restrikcije trošenja struje (i svih ostalih energenata) i prilagodba tome.
Drugog rješenja nema, jer je EU u totalnom rasulu.
.. a nema organiziranosti na razini EU da se to izvede kak spada.
..
-da, tj kad bi se i izmislio-postavio neki sustav i dalje primarno ostaje interes, politički + novac, zarada, prije će doći do malverzacija kad su u pitanju milijarde kao za ina-plin.. nego da nema novca.
-to je ok, tržišna privreda, osim što za energente (školstvo, zdravstvo, javne servise, voda.. struja!) to nije dobro, poželno, preporučljivo.. tj to je loše, jednako kao što je loše ovisiti o rusima, potrošaču je jednako loše ovisiti o dobavljaču.. koji mu sad digne cijenu recimo 600%.. tj potrošaču je rus=dobovlajč ista stvar i svako će svoje koristiti za svoje interese ili zaradu-novac + kad posotji eu fond tad se osim biza skupe i lupeži, svi pomalo ćape i svi tad šute.. kao stara (naša) izreka, 'snađi se druže..' ..
-eu može svašta, biti divna, teoretski.. no kad se bilo što želi opet su prvo interesi, parcijalni ili tko je jači i tko zarađuje.. sjaši kurta da uzjaše murta itd itd.
-stvarni ideal, da sam potrošač nije više ovisan o dobavljaču (neovisno o državi, granici, politici-ratu..) kao recimo eu građani ili svijet.. no sustav sam to ne može dozvoliti, interesi, ne može sam hep protiv svojeg interesa a u zakonu se čak ni od kriminalca ne očekuje da sam sebe optuži kao legitimna obrana interesa ili pravo lava da pojede gazelu kao i to da gazela pobjegne i lav crkne od gladi.. dok sustav jedino funkcionira kad lavovi pojedu poneku gazelu kao što poneki crkne od gladi i time održavaju ravnotežu-balans suprotnih interesa što bi teoretski bila uloga tržišta-privrede za cijenu, no ne za cijenu energenata dok za ostalo to može..
-zašto bi sustav kao hep stvorio novi održiv sustav u kojem on nije onaj koji zarađuje? to je iluzorno za očekivati, tj kao potrošač već unaprijed 'znam' da čak da sutra posotji neograničen izvor energije (i svega ostalog, hrane, auta, nogometnih lopti i sladoleda) recimo fuzija u tegli i sve je čisto-đabe.. i dalje moram plaćati sustav koji mora postojati i zarđivati jer ako tog nema tad to nitko neće raditi i tad se sustav raspadne, tj da imamo sve kao s čarobnim štapićem i dalje trebamo nekog tko će nas uslužiti, smetlar, portir, konobar, netko tko će regulirati promet, djelatnik trgovine ili bankar.. mada tad nitko ne mora ništa raditi, djeca ne moraju učiti, jer imamo sve u takvom lalalandu i nitko ništa ne radi, jer zašto bi.. za novac? što će mu.. i to je tad neka utopija, komunizam i kraj svega, samo na drugi način, recimo bez nuklearne zime no isti efekt..
-zato će sustav uvjek naplatiti-zaraditi, neovisno što je izvor-resurs recimo đabe-free ili što bi solarkama ja sam proizvodio za sebe.. ali, u međuvremenu, svi koji uđu u to će imati uštedu, zaradu, kao što u klasičnim piramidalnim shemama prvi nešto dobiju-zarade, ne posljednji..
-ako želimo ili ako se nadamo da će eu kao sustav nešto napraviti, realno moramo računati sa zaradom-novcem-interesima.. i tad se ekšli ne mijenja ništa, osim formule na iznosu računa koji nominalno ostane isti a promjena je da ne naplaćuju struju (kao ni vodu) nego održavanje sustava (kao odvodnja, zaštita, pročišćavanje..) --- jer voda je besplatna!
Ja ti spominjem kao jedino "normalnu bateriju" jer se tako može gledat, a jedino rješenje koje vidim je nuklearka, kao najzelenije trenutno poznato.
Fuzija je na dugačkom štapu kao "možda jednom" i to upitno.
Ugljen, plin, ... sve ovisi o uvozu, obnovljivi izvori me iskreno nasmijavaju.
Solari... starci 2021 potpisali ugovor na proljeće, dobili ih 2022. na proljeće namkeov, još nisu spojeni, čeka se zadnji potpis...
I to kad ih dobiju bit će jesen pa zima...
I samo kao vid uštede na računu, ne kao rješenje za državni problem.
Sve je to bullshit koji smo na državnom nivou davno mogli riješiti sa nuklearnom energijom.
Da, Cheenobil se desio, Fukushima također, i možda se još bude dešavalo, ko zna, ali desila se i Ukrajina, pa budite svi solidarni sad i odrješite kese.
Stalno se planira nešto zeleno, a kao i auti na struju, manje su zeleni od bilo koje alternative
Solarno plus baterije, kao što je Tesla napravila u Australiji, a ako se i dogodi neki prekid, baterije uskoče i "goni rođo"
E sad koliko bi te baterije trebale bit velike za pokrivat večinu države, dali bi to bile litijske baterije, ili bi se punilo sa viškom struje, preko pumpi, manje akumulacijsko jezero koje bi onda proizvodilo struju kad sunce "zakaže" je za debatu.
Ali jedno je sigurno, to da se treba polako pozdravit od fosilnih goriva a u tom prijelaznom razdoblju će sigurno biti nekih kompromisa koje ćemo morati progutat... ali samo to da se jednom i zauvijek riješimo smoga iz gradova je več ogroman plus.
Ali pitanje je ide li ta degradacija solarnih panela tako linearno kroz godine ili se u jednom trenutku smanji/poveća. Evo ima i primjer da navodno najstarija solarna elektrana u Europi (Švicarska; EDIT - ovdje imaju prošlogodišnju detaljniju analizu njihovog stanja) nakon 40 godina ima većinu ispravnih solarnih panela koji isporučuju barem 80 % svog kapaciteta.
Što se tiče ekološke štete. Po zadnjim LCA procjenama (NREL; IPCC), solarni paneli tijekom svog ciklusa emitiraju višestruko (10-20x) manje CO2 od elektrana na fosilna goriva.
Najveća greška je ekološku štetu gledati samo kroz emisije CO2. Zemljina atmosfera kroz povijest bila je i puno "zagađenija" s CO2. To nije zagađenje koje pogubno djeluje na život u globalu. Možda pomremo, možda evoluiramo, možda se samo prilagodimo. Uvjete kakve je imala Afrika prije 1000 godina Europa neće doseći za još 1000. Mene puno više brine zagađenje kemikalijama i radijacijom.
Citiram tekst one analize stanja tog solarnog sustava u Švicarskoj: "The solar modules are the only components of the system that have never been changed."
Nedavno je izašlo istraživanje u kojem su pokazali da s već danas 95 % komercijalno dostupne tehnologije možemo prijeći na stabilnu mrežu sa 100 % obnovljivim izvorima energije u 145 zemalja svijeta.
Za nuklearne elektrane se onda postavlja pitanje, zašto nismo? Sigurno postoje određeni razlozi (visoka inicijalna cijena takve investicije + održavanje, dugi period puštanja u pogon i gašenja, dobava goriva, manjak potrebnog kadra, lokacija, problem odlaganja potrošenog goriva, loša popularnost nuklearki u društvu, EU politika...), a od 2011. je vjerojatno najveći razlog Fukushima.
Također, auti na struju manje zeleni od bilo koje alternative (benzin, dizel)? Tijekom cijelog ciklusa, trenutno u EU, prosječno EV vozilo ispusti skoro 3 puta manje CO2 od benzinskog ili dizelskog vozila, a u Švedskoj 4 do 5 puta manje, u Norveškoj još više u korist EV. Link (izvješće je moguće preuzeti desno na toj stranici)
Po posljednjem IPCC izvješću (može se preuzeti po odjeljcima - ovo sve što navodim je uglavnom iz "Chapter 1: Framing..." ), trenutna koncentracija CO2 je oko 400 ppm, a u zadnjih 800.000 godina je ta vrijednost varirala između 200 i 300 ppma. U najgorem scenariju koji IPCC pretpostavlja, dakle vrlo vjerojatno da nastavimo ispuštati CO2 jednakom dinamikom kao dosad uz dodatan razvoj fosilnih goriva, odnosno bez implementacije ikakvih mjera za sprječavanje ispuštanja CO2, ta vrijednost bi do 2100. bila na više od 1500 ppma, dakle 5x više od one u zadnjih 800.000 godina. Taj scenarij znači da bi u tom periodu povećanje srednje temperature iznosilo oko 4 °C više od one u periodu između 1850. - 1900. godine, odnosno do povećanja razine mora od 1 m. To sve znači da ne treba ni zanemariti CO2 emisije jer ih ispuštamo više nego što ih planet može "spremiti" kao što je to radio prošlih 800.000 godina.
I naravno, konvencionalne elektrane ne ispuštaju samo CO2 pa je tako navedeno kako onečišćenje zraka nastalo izgaranjem fosilnih goriva uzrokuje, po nekim istraživanjima, 1 od 5 smrti u svijetu. Ima li podatak koliko smrti uzrokuje to što si ti naveo?
Citiram tekst one analize stanja tog solarnog sustava u Švicarskoj: "The solar modules are the only components of the system that have never been changed."
Nedavno je izašlo istraživanje u kojem su pokazali da s već danas 95 % komercijalno dostupne tehnologije možemo prijeći na stabilnu mrežu sa 100 % obnovljivim izvorima energije u 145 zemalja svijeta.
Za nuklearne elektrane se onda postavlja pitanje, zašto nismo? Sigurno postoje određeni razlozi (visoka inicijalna cijena takve investicije + održavanje, dugi period puštanja u pogon i gašenja, dobava goriva, manjak potrebnog kadra, lokacija, problem odlaganja potrošenog goriva, loša popularnost nuklearki u društvu, EU politika...), a od 2011. je vjerojatno najveći razlog Fukushima.
Također, auti na struju manje zeleni od bilo koje alternative (benzin, dizel)? Tijekom cijelog ciklusa, trenutno u EU, prosječno EV vozilo ispusti skoro 3 puta manje CO2 od benzinskog ili dizelskog vozila, a u Švedskoj 4 do 5 puta manje, u Norveškoj još više u korist EV. Link (izvješće je moguće preuzeti desno na toj stranici)
Po posljednjem IPCC izvješću (može se preuzeti po odjeljcima - ovo sve što navodim je uglavnom iz "Chapter 1: Framing..." ), trenutna koncentracija CO2 je oko 400 ppm, a u zadnjih 800.000 godina je ta vrijednost varirala između 200 i 300 ppma. U najgorem scenariju koji IPCC pretpostavlja, dakle vrlo vjerojatno da nastavimo ispuštati CO2 jednakom dinamikom kao dosad uz dodatan razvoj fosilnih goriva, odnosno bez implementacije ikakvih mjera za sprječavanje ispuštanja CO2, ta vrijednost bi do 2100. bila na više od 1500 ppma, dakle 5x više od one u zadnjih 800.000 godina. Taj scenarij znači da bi u tom periodu povećanje srednje temperature iznosilo oko 4 °C više od one u periodu između 1850. - 1900. godine, odnosno do povećanja razine mora od 1 m. To sve znači da ne treba ni zanemariti CO2 emisije jer ih ispuštamo više nego što ih planet može "spremiti" kao što je to radio prošlih 800.000 godina.
I naravno, konvencionalne elektrane ne ispuštaju samo CO2 pa je tako navedeno kako onečišćenje zraka nastalo izgaranjem fosilnih goriva uzrokuje, po nekim istraživanjima, 1 od 5 smrti u svijetu. Ima li podatak koliko smrti uzrokuje to što si ti naveo?
Aj čitni malo negdje koliko se CO2 ispusti prilikom izrade baterije... pa čisto da možemo nastaviti razgovor na istom nivou.
Onda malo baci pogled na statistike koliko se struje koje pogoni te automobile proizvede iz fosilnih goriva.
Nemojte mi samo prodavat maglu sa "100% struje iz obnovljivih" jer ima takvih ružnih primjera gdje diesel agregat proizvodi struju, do toga da struja iz obnovljivih ide za aute, al se onda pale elektrane za kućanstvo.
Negdje je bila procjena za cijelu EU da svi voze na struju ne bi bilo dovoljno 350TWh proizvodnje struje.
Prodajete maglu sa time, isčitavate iz reklamnih članaka ono što paše, a cijelu sliku nitko ne iznosi jer nije popularno.
O odlaganju starih litij ion baterija i činjenicu da se ne recikliranju jer nema tehnologije za to također nitko ne spominje, pa možda malo pročitati i o tome.
Najlakše je reć koliko sam auto koji vozi na struju proizvodi CO2 , sve ostalo je nebitno.
Jesi li stisnuo na onaj link što sam stavio? Tamo je uračunato sve što si ti sada naveo (CO2 za izradu EV i baterije, CO2 iz proizvodnje struje fosilnim gorivima) i rezultat je onaj koji sam stavio u prethodnom postu.
Za recikliranje, evo trenutni i budući kapaciteti za recikliranje baterija u Europi (link), odnosno itekako da postoji tehnologija.
