Profesore, vezano za pripremanje mesa na raznju, kakav komentar imate na ovakav nacin pripremanja mesa:
Fantastična mi je ova serija članaka. Uvijek nešto naučim, pogotovo što se kuhanja tiče 
O kvascu svam već pisao, tema #11 - prašci za pecivo. No kvasci su vrlo široka tema, pa možda još nešto o tome napišem.
znači, hemendeks (nekad: egg and pig) naručujem kao "denaturirani albumin s jednako denaturiranim fibrilarnim proteinima"? 
Po teretanama se stalno govore o proteinima, aminokiselinama, itd..
Međutim, samo kemičar zna ustvari objasniti o ćemu se radi. Lajk.
Nego, što ćemo sa whey proteinima?
Oprečna su mišljenja o tome. Oni koji se baš ne kuže, rokaju sa tim kao blesavi, a ovi koji ipak nešto znaju oprezni su sa tim.
S whey proteinima kao i sa svim drugim proteinima. Ono što se od proteina ne ugradi u mišiće - šteti. Doza je bitna! Meni nekako zdrava pamet govori da je bolje imati slabe mišiće nego slabe bubrege. To bi nekako išlo s onim Hipokratovim načelom za svaku terapiju - primum non nocere, tj. da terapija ne smije štetiti, a hoće li i koristiti to je manje važno.
@danen
Gosp. Raos, da li je štetnost tih proteina na razini Cedevite?
Mislim ne uzimam whey niti Cedevitu, al' neki ljudi oko mene to uzimaju i znaju biti jako uporni u obrani toga.
Znači, kao u svemu bitna je količina.
Svoje potrebe za proteinima, volim više iz hrane dobivati. Recimo, 1.5 gram proteina po 1kg tjelesne mase.
Pohvala za članak.
Koje esencijalne aminokiseline su najčeće deficitarne u tijelu i u kojim namirnicama se mogu naći?
Za normalnu prehranu treba dnevno uzimati 0,75 - 1,5 grama proteina po kilogramu normalne tjelesne težine. Ili, rečeno na drugi način, u obliku proteina treba uzimati 10-15 % ukupnih kalorija. To vrijedi za odrasle. Za djecu su vrijednosti dvostruko veće: 2-3 g/kg ili 20 % kalorija. Kada uzmemo da ugljikohidrati imaju otprilike istu energetsku vrijednost kako proteini, jasno je da se mesom ne valja prežderavati.
Što se pak tiče aminokiselinskog sastava hrane, malo je proteina koji bi sadržavao sve aminokiseline i još u najboljem omjeru. (Idealnom se proteinu u tom smislu približava kazein, protein iz sira - on sadržava sve aminokiseline.) Stoga je najvažnije hraniti se raznoliko: jaja, mlijeko, sir, piletina, govedina, riba, grah. U jednoj namirnici možda uzmanjka jedna ili dvije esencijalne aminokiseline, ali je nemoguće da uzmanjkaju u svima.
Kombinacijè grahorica i žitarica su povoljne što se tiče aminokiselinskog sastava: https://www.todaysdietitian.com/newarchives/120914p36.shtml
U tekstu se spominju tradicionalne kombinacije širom svijeta, ali mi imamo i našu: grah i ječam
Za normalnu prehranu treba dnevno uzimati 0,75 - 1,5 grama proteina po kilogramu normalne tjelesne težine. Ili, rečeno na drugi način, u obliku proteina treba uzimati 10-15 % ukupnih kalorija. To vrijedi za odrasle. Za djecu su vrijednosti dvostruko veće: 2-3 g/kg ili 20 % kalorija. Kada uzmemo da ugljikohidrati imaju otprilike istu energetsku vrijednost kako proteini, jasno je da se mesom ne valja prežderavati.
Što se pak tiče aminokiselinskog sastava hrane, malo je proteina koji bi sadržavao sve aminokiseline i još u najboljem omjeru. (Idealnom se proteinu u tom smislu približava kazein, protein iz sira - on sadržava sve aminokiseline.) Stoga je najvažnije hraniti se raznoliko: jaja, mlijeko, sir, piletina, govedina, riba, grah. U jednoj namirnici možda uzmanjka jedna ili dvije esencijalne aminokiseline, ali je nemoguće da uzmanjkaju u svima.
Postoje studije koje navode negativan utjecaj sumporovodika na zdravlje ODRASLIH (ne djece) prilikom unošenja bjelančevina koje sadrže sumpor u obliku aminokiselina.
Studija rađena na uzorku od 11.500 osoba pokazala je pozitivan utjecaj na zdravlje nakon smanjenja unosa spomenutih (SAA) aminokiselina (iz mesa) jer se time potiče tijelo na proizvodnju H2S.
Također, potencijal u proizvodnji lijekova:
Yugo dijeta je očito ispravna - grah 6 dana, 7. dan grah s kobasicom.
