A kako da isperemo neugodan miris octa?
... Drugim riječima, pranje octom nije ništa drugo nego ekstrakcija amina kiselinom, ovog puta octenom. I što na kraju reći? Ako vam je meso već dobilo miris poslušajte savjet naših baka, ništa ne možete izgubiti...
nije li meso koje je već dobilo 'miris', zapravo počelo truliti i nije preporučljivo za upotrebu čak i ako je miris maknut octom
mislim, možemo mi uzeti komad smrdljivog mesa i staviti kvačicu na nos, no ono i bez osjećanja smrada ostaje smrdljivo i pokvareno
ne služi li upravo miris tome da bi razlikovali meso koje više nije za upotrebu od onoga koje je svježe i dobro
zavaravamo li octom sami sebe ili samo vlastiti njuh koji nas upozorava da nešto ne 'štima' s tim komadom mesa
Suljo: Kako ne znas sta je sirce? Ocat?
Mujo: Ocam' ne znam...
Pitanje za Uvazenog Gospodina Nenada:
Da li je ocat i sirce isto?
Mi sirce nazvamo sok koji se dobiva cjedjenjem divljih jabuka?
Ali mi nekako proces njegovog dobivanja djeuje prejednostavan.
Moja neka interna praksa je da ga dodajem u sirup od vode i secera kojim poslije hranim pcele.
Yippee ki-yay, motherfucker! :)
Ocat i sirće je isto ime za istu tvar, sinominim. Sirće (sirket) je turska riječ (sirke), koja je ušla u srpski jezik. Ocat je pak latinska riječ (acetum) koja je ušla u hrvatski jezik. Izvorna hrvatska riječ je kvasina. Dakle, ocat je razrijeđena octena kiselina (acidimu aceticum), koncentracije oko 6 %. Ako se ocat ne sastoji od ničega drugoga osim od octene kiseline i vode to je biljeli ocat (koji se, između ostalog, dobiva i suhom destilacijom drva, pa se zove drvni ocat). Octenim vrenjem bilo čega što sadrži alkohol može se dobiti ocat, pa tako imamo vinski ocat, jabučni ocat, ocat od meda, pa i ocat od rakije (sprit-ocat) kojeg sam spominuo u članku. Ocat se može aromatizirati (aceto balsamico) i sl. Dakle, za kemičara je ocat CH3COOH(aq), a ostalo što mu da je specifičan okus su nečistoće.
mnogo mudrosti,mnogo jada...što više znanja, to više boli.
Zanimljiv članak, ali možda malo prenapredan za širu publiku. Za velik broj pojmova koji se smatraju samorazumljivima nisam ni čuo.
Nastojim u člancima unositi samo one pojmove koji se u uče u osnovnoj i srednjoj školi. U školi se uči elektrolitička discocijacija te Brenstedova teorija baza i kiselina (kiseline otpuštaju vodikove ione, a baze ih primaju). Jedino se možda ne uči ekstrakcija. Za ekstrakciju vrijedi ekstrakcijski koeficijent koji se definira kao omjer ravnotežnih koncentracija neke tvari u dva otapala c(1)/c(2) koja se ne miješaju, npr. eter i voda. U ovom se članku radi o tome da se ekstrakcijski koeficijent ovisi o tome je li tvar disocirana ili nije, pa je u jednom slučaju veća koncentracija u eteru, a u drugom u vodi. No možda napišem još koji članak o tome, o ekstrakcijskom koeficijentu. Ima i on primjenu u kuhinji.
Meni je ocat (iliti sirce) vec godinama jedno od glavnih sredstava za ciscenje. Pogotovo za kamenac. U Osijeku je prilicno tvrda voda i loncic u kojem grijem vodu za kavu, caj ... se vrlo brzo zabijeli od kamenca. Nasipam u njega ocat ostavim ga da odstoji jednu noc i idemo dalje :)
hmmm sirće je riječ turskog porijekla ?
nekako me vuklo da sirće usiri mlijeko, tj. zgruda se od kiseline...
a propos klanja teleta i dijeljenja mesa (sjećam se jednom junice s slomljenom nogom koju je djed tako razdijelio), jel smo mi Hrvati baš tako postali fine riti i samo svježe meso trošimo?
mislim, obrađeni i ocijeđeni od krvi komad junetine/govedine omotajte lanenom krpom i stavite u podrum na drvenu stalažu, sve ispod 9-10°C je u redu, i komotno može 3 tjedna stajati, enzimi će poćeti razgrađivati meso ali bez truljenja...
pa kvragu, zašto je odležani biftek tako skup?
u Hrvata se samo divljač objesi da odstoji, inače najbolje nam je meso ak još krv lipti, tko zvjerad.....
mislim, obrađeni i ocijeđeni od krvi komad junetine/govedine omotajte lanenom krpom i stavite u podrum na drvenu stalažu, sve ispod 9-10°C je u redu, i komotno može 3 tjedna stajati, enzimi će poćeti razgrađivati meso ali bez truljenja...
pa kvragu, zašto je odležani biftek tako skup?
ne mora biti lanena krpa, može i pamučna no mora se mijenjati u početku bar dva puta dnevno a kasnije, kako ide sve manje tekućina iz mesa, bar jednom dnevno. Tako odležani biftek je skup jer je izgubio na masi zbog gubitka vode pa plaćaš više za jer dobivaš više mesa na istu kilažu friškog bifteka te koncentrirani okus
Plus, u cijenu se mora uračunati i određeni rizik od kvarenja, trošak održavanja idealnih uvjeta (u podrumu je ok za malu seriju za osobnu potrebu, a za veliku količinu se ipak održavaju uvjeti umjetnim putem), vrijeme potrebno za prematanje...
Dry Age je sad toliko popularan da svatko sa boljim hladnjakom moze uciniti isto, ili ako ima, kao sto pretpostavljam da ima vecina Blakanaca koji imaju kucu/garazu - dodatni stari hladnjak i vakumirku.
Bitno je samo da je temperatura postojana jer kod mjenjanja temperature dolazi do vlage u hladnjaku.
Primjetiti cete da je vecina fensi-smensi restorana tome doskocila da je prenamjenila postojece rashladne ormare za vino u "komore" za susenje mesa, koje je onda nabila na ulaz restorana da se zna da prate instagram trendove. (iako to nije pametno jer kad otvore jednom ta vrata udje najtopliji zrak - pogotovo ljeti)
Chevos u Zaprudju to ima, evo doslo i kod nas na Krk.
Svi smo draj ejdž majstori gurmeT kuizine.
(Po meni je to nebitno, cak i beskorisno, dobije se jaci okus govedine i malo šmeka, ali tehnicki, ako je junetina vec bila kvalitetna nisam ljubitelj da ju se dalje "oplemenjuje", a kod lose izvedbe gubici mogu biti veliki - ako se uzme manji biftek sa vecom koncentracijom vode npr.)
Plus, u cijenu se mora uračunati i određeni rizik od kvarenja, trošak održavanja idealnih uvjeta (u podrumu je ok za malu seriju za osobnu potrebu, a za veliku količinu se ipak održavaju uvjeti umjetnim putem), vrijeme potrebno za prematanje...
Gledao sam reportazu o jednoj od najvecih mesnica u NY specijaliziranih za steakove, imaju jako rigoroznu selekciju koji tocno komad steaka moze ici u susenje. I to su hale od nekoliko stotina kvadrata.
Ne mogu sad naci video, jbg.
Sirće mi je nekoliko puta pomoglo kod mučnine, kada bi želučana kiselina bila preslaba za svariti kuhana jaja. Sad izbjegavam kuhana jaja. Ako želite ojačati i osvježiti probavni sistem, ili želite popiti čašu vode,a da ne oslabite varenje nego ga ojačate, popijete jabučnog sirćeta u čaši vode tokom ili poslije obroka. Salata sa sirćetom je klasični način jačanja probave i apetita.
