Kako su nastali kemijski elementi: sjećanje na Mar

hoyleove sf-romane imam po policama (uključiv i klasike: crni oblak i a kao andromeda). spoznaja, pak, da čitavim svemirom vlada atomski incest/nepotizam je zastrašujuća i nimalo ne pridonosi biološkoj raznolikosti. zamišljam da se iskrcam negdje blizu tau-cetija a dolje me, umjesto sedmoglavih zmajova, dočeka mongoloidni klinac s bendžom. i još tvrdi da mi je neki rod u 4.876.931. koljenu. 

We are all made of stardust..

Ne možemo niti zamisliti koliko specifičnih nasumičnosti i slučajnosti je potrebno da bi nastao jedan sistem sa manje/više fiksnim zakonima kao što je naš svemir, i još koliko slučajnosti da se u njemu stvore svjesna bića..

ALI u beskonačnosti postojanja ičega, svaka se kombinacija i nasumičnost beskonačno puta može desiti, tako da će se desiti SVE što je MOGUĆE da se desi...

obđekšn, on to najbolje veli:

 i plinovi se vode pod metale?! (ono: argon, ksenon, neon ...) 

 Upravo to, pretpostavljam zbog uvjeta koji se moraju obezbjediti da bi nemetali se poceli ponasasti kao metali, a na Zemlji ih je tesko replicirati.

Negdje sam bio procitao da jezgra Jupitera je sastavljena od vodika koji zbog enormnog pritiska poprimio svojstva metala i da upravo ta jezgra je generator ogromnog magnetnog polja kojeg Jupiter posjeduje.

 nema ti to veze, metali u astronomiji su svi oni elementi koji su teži od helija, oni su nastali u zvijezdama dok su vodik, dio helija i nešto litija nastali netom nakon big banga... pa se onda kod zvijezda gleda primjerice metallicity, udio tih težih elemenata u sastavu zvijezda pa se prema tome može vidjeti koje je generacije određena zvijezda etc... dakle, astronomska podjela metal, nemetal nema veze s kemijskom podjelom, kako ti je uostalom već objasnio danen

 tj. svi mislimo rvacki - kovine - tvari koje se daju kovati...tko veli da hrvatski nije precizan jezik znanosti...

kakvi bakrači, metali, nemetali, koji to jesu ili nisu...

ili kuj il ne mrči gaća!

Usporedba nukleosinteze s alkemijskom transmutacijom elemenata sasvim je promašena. Za alkemičara zlato nije bilo kemijski element, nego najsavršenija kovina ili, općenito, najsavršenija tvar. Svi metali sazrijevaju do zlata, kao što rude sazrijevaju do metala, a zadatak alkemičara je da to sazrijevanje omogući. Kemijske su se promjene shvaćale dakle čisto biološki - baš poljoprivedno: olovo je sjeme za zlato, a kamen mudraca ono što sjemenu treba dodati da bi moglo proklijati, izrasti i sazrijeti u biljku (zemlja, voda). Takvo tumačenje nema ama baš ništa ni s fizikom ni s kemijom. Nije čak ni u skladu s našim suvremenim predodžbama o zlatu. Zlato više nije podloga valute, a u srednjem vijeku je bilo znak moći jer se zlatom, i samo zlatom plaćala vojska - pa tko je imao zlata mogao je i ratovati. Mogle bi se povračiti i druge usporedbe, no mislim da su suvišne. To me podjeća na moje djetinjstvo kada sam bacio igračku kroz prozor, pa pomislio kako i ona može letjeti - poput aviona.