Japanski Fugaku s ARM CPU-ovima je novo najbrže su

Fascinantno je kako su to sve pospajali da uspješno radi.

A ljudi se rugaju da kako će Apple sa ARM-om

 Ljudi se rugaju svemu dok to neko od "velikih" ne odvazi i pocne koristiti.

 
Samo kada se setim mojih prvih koraka programiranja koji su naravno krenuli prvo od pravljenja web stranica. Napravim interaktivnu web stranicu koja je koristila iframe gde su se pokazivali osvezeni podaci, a u to vreme je koristenje iframe-a bilo boguhuljenje, bio bi popljuvan od svih mogucih znalaca web programiranja.

I onda dodje google i napravi gmail koji je isto tako pokazivao nove podatke u iframe i kao da se reset globalni napravio odjednom, nestadose svi oni strucnjaci i poce iframe da se koristi na sve strane u web stranicama.

 
Vezano za to isto, od gmaila se poceo korititi i XMLHttpRequest koji je isto tako pre toga bio strogo zabranjen od isto tako velikih znalaca.

Eto ni ti ne znas da to ide eksponencijalno.

 I Nvidia A100 GPU-ova. Fugaku je bez GPU akceleratora.

 poanta je da nemaš ni približno dovoljno informacija da bi mogao znati koliko bi trošili struje sa jednakom računalnom snagom.

To sam prvo opazio i pokušao analizirat i rezlutat je: NEBITNO.

Ako taj superkompjuter ima za cilj primjerice pronaći lijek za karcinom, i ako će mu to uspjeti za rukom, onda je opravadno da je na prvom 1. mjestu čak i da je energetski za nekoliko redova neefikasniji po omeru uloćeno (kW) / dobijeno (TFLOP).

A drugo ili dodatni razlog zašto je nebitno jeste zato što je upravo takva lista. I Bugati na istoj radilici ima 2 V8 Audi motora spojena u W16 konfiguraciju. I meni se Bugatti ne sviđa ni malo, ali u Grand Touru rezulati pokauju nešo sasvim drugačije u odnosu na uloženo (kubikaža i/ili broj cilindara) / dobijeno (snaga u kW).

Nije ti bitan GPU akcelerator. GPU ili CPU je kockica koja procesira (obrađuje) ulazne podatke na izlazne podatke. A to što je ta kockica GPU koja više barata sa vektorskoj veličinom u odnosu na CPU koja bolje radi na skalarnoj veličini, sasvim ti nije bitno.

Dakle, da li je to Nvidia A100, Epyc ThreadRipper, Intel Xeon Phi, neki ARM ili trilion procesora iz Texas Instruments digitrona - potpuno je nebitno. Lista je takva već decenijama.

 Važno je samo za ovu usporedbu/zaključak...

Evo da ne razmisljam samo ja tako - i sluzbene brojke:

https://www.top500.org/lists/green500/2020/06/

Selene ima 20.518 GFLOPS-a po Watt-u, MN-3 ima 21.108 GFLOPS/W,

dok Fugaku ima 14.665 GFLOPS/W.

Pametnom dosta

-ispustio si CISC.. tj master-blaster (ili tko je pamet-snaga.. univerzalni ili specijalizirani chip).

-sve je to na kraju chip-tranzistor, koja god bila namjena, registrar neke duljine u bitovima ili stak-bufer-keš-ram gdje drži podatak-izračun-soft..

zato riscovi nisu 'jači' tj mogu biti ali su specijalizirani i time neefikasni za druge namjene kao što je os, tj os tad pokreće neki cpu-klasičan dok specifične izračune radi specijalizirani chip-koprocesor-gpu.. netko.

-unutar x86 cpua je to npr simd dio koji je uvođenjem prvog pentača spojio risc jezgru-instrukcije u cisc cpu opće namjene tj tad je nrp fpu daleko brži jer radi samo ono za što je namjenjen kao što je F1 bolid brži na trkama ali samo dok je na odgovarajužoj stazi, ne u gradskom prometu gdje bi pokupio pješake, zabio se u prvi stup ili prepreku, dok za safari koristimo suv-terence ili za cigle šlepere.. =specijalizacija.

-svaki specijaliziran chip je brži od univerzalnog, svaki tip podatka-softa-algoritma koji barata s pripremljenim-strukturiranim podacima je brži nego onaj tko lovi podatke iz okoline npr 8-16-32 bitne.. tj kad file može biti bilošto, text, slika, zvuk ili nešto deseto, tad se gube ciklusi na otkrivanje što je file, kako se čita i tek tad krene izvršavanje tj korisni ciklusi a u tome je risc spor-slab tj boji je cisc odnosno, optimum je mix gdje svaki dio radi onaj task za koji je bolji, traktor-ore, f1-juri, šleper-prevozi itd.. ili čekić-šarafciger-gedore-.. alat ko alat no specijaliziranim ne možeš ništa drugo.

-treba li uopće uspoređivati i kako? npr traktor-f1.. usporediti brzinu čega? puta ili rada? može li f1-orati? ne jer nema plug, nema ni kuku za teret koju ima lada-sport :) Samo u trci je cilj stići prije, bez nazovimo korisnog tereta (rada), pa šleper koji prevozi robu zg-st osim brzine mora biti natrpan robom da bi to bilo isplativo mada je prazan brži.. ali prazan nema smisla osim u utrci gdje je to smisao za sebe.

Dobro, a jel ovo iz članka autorova autocenzura spram Linuxa, nerazumijevanje prijevoda (Google auto-translate) ili naprosto glupost:

što se tiče softvera, Fugaku, koristi lagani višekernelski operacijski sustav pod imenom IHK (Interface for Heterogeneous Kernels)/McKernel.

Formalno je točno, koliko je i - glupavo.

interface odn sučelje za kernele NIJE operacijski sustav!
To je kao da kažeš da ti je OS na kompu Grub, Boot Camp, EasyBCD ili Parallel Desktops.  

Ili: KDE, Gnome, Metro ili Aqua.
U stvari, po arhitekturi i korištenju, a vodeći se ovakvim (obrnutim) kriterijem, Chrome OS NIJE Linux (makar je), već - "tek sučelje za Chrome OS Linux, desktop Linux, Android i (uskoro) Windows aplikacije".
Jer KVM "ne postoji"?: https://en.wikipedia.org/wiki/Kernel-based_Virtual_Machine

Čak i ovako, "OS" bi se trebao zvati IHK/Linux! 
McKernel je u ovome samo low level multi node "klijent", sam nema ni osnovne I/O operacije (kamo li nekakav POSIX standard), da bi ga se moglo nazvati "operacijskim sustavom", a  jedva kernelom (mikrokernel).

IHK/McKernel "multikernel" je samo soft MASKA - switch, prekidač, za kernel(e). Kernel i OS je Linux (kao i kod 99% supercompova, uz Unix); samo za specijalne operacije se koristi "McKernel", punim imenom "Many-core Kernel" - koji je skoro pa nekompatibilan sa samim sobom! Da bi uopće radio, potreban mu je POSIX/Linux.
McKernel je u stvari hypervisor/microkernel, upogonjen ovdje valjda zbog "masivnog paralelnog skaliranja" (massive parallel scaling)... no Linux to zna sam i može sam tako da... a eto. Nekom je iz nekog razloga to bilo lakše ili unosnije.
Naime, Intel (!!!) već duže vrijeme gura tu teoriju da su lagani multikerneli (LMK/LWK) - hibridi s Linuxom - uspješniji pri zahtjevnim operacijama. U teoriji da, možda; navodno se i moćni Linux uspori kad prekorači 512 nodova, a kao u kombinaciji s McKernelom ne.
IBM, Kinezi itd za "node level" uredno koriste LWK modifikacije Linuxa. Jer, zamislite, Linux sa Linuxom jednostavnije komunicira, tko bi rekao. 

Skeptičan sam oko LMKa (kao i ovog IHKa) iz dva-tri razloga:
1) Kineski TaihuLight odlično radi na (ne-intelovim!) RISCovima sa Linuxom bez LMKova - i bez "degradacija"; kao i prethodni Tianhe na Kylin Linuxu (ali na Intelovim Xeonima!).
2) Intel je svojedobno štitio svoju arhitekturu spram ARMa na sličan način, gurajući svoje (loše) modifikacije Linuxa na Atomu - Nokiji ("Moblin")! Kako je završilo, znamo. (MeeGo je zbog toga došao prekasno).

3) Intel debelo sponzorira ova lightweight multikernel istraživanja (kao i samu utrku u arhitekturi superkompova, koju - polako gubi), npr: https://github.com/intel/mOS/wiki