Hrvatska inicijativa 'Znanstvenici za klimu' traži
- poruka: 136
- |
- čitano: 20.199
- |
- moderatori:
vincimus
A inače nisam zadovoljan s EU zakonom protiv jednokratne plastike. A nebi trebao biti ni ti.
Poanta je riješit problem mikroplastike u oceanima ne?
Zašto onda ne zabrane filtere cigareta i ribarsku opremu, 2 daleko najveća zagađivača oceana.
Vjerujem da bi mogli iskoristiti industrijsku konoplju za izradu vrećica, ne mora biti drvo ...
Čak i nije toliko bitno je li vrećica plastična ako se radi o onim izdržljivim vrećama koje možeš godinama koristiti.
Pokušava se čitav problem svesti na "da li jednokratna papirnata ili plastična ambalaža", a rasprava uopće nije o tome.
Tako je. U Leclercu u Ljubljani su imali odlicne plasticne vrecice na blagajni - cudnog, wide formata, u koju stane stvarno brdo toga - ja sam ih kupio 4-5 komada 2019. i od tada do dana danasnjeg ih koristim kad idem u ducane. Izlizale se jesu, negdje su cak i lagano prorezane, ali su i dalje cvrste, te u njih stavim i do 6-7kg robe.
Problem je u tome sto sam u srpnju napokon uspio do Leclerca (bez potvrda, viza i ostalog "radi zdravlja"), natrpam nesto artikala u kolica i ocekujem na blagajni obnoviti zalihe vrecica za iduce 2-3 godine, a kad ono hladan tus - lik mi nudi papirnate vrecice koje formatom (a i cvrstocom) ne mogu podnijeti ni 2-3 litre mlijeka. Da ne govorimo o "mokrim" proizvodima (iz frizidera) po ljeti, papir ce se dezintegrirati do nase granice. Pitam zasto, kaze "radi ekologije i EU uredbi".
Eto, u tome je cjelokupni problem. Zasto je visekratna, ekstremno cvrsta vrecica problem (jer je plasticna), ali nije sto cu u 2 godine morati kupiti barem 200-300 nekvalitetnih vrecica od nekog "eko" materijala?
Amerikanci imaju 15,5 tona emisija CO2 po glavi stanovnika godišnje, Rusija 12, Kina ispod 8.
Galiću, okej za ostatak, ali ovdje možeš puno bolje. Jer se evo javno kladim da znaš tko je trenutno (i već duže vrijeme) uvjerljivo najveći svjetski zagađivač i tko zapravo ne šljivi Pariški sporazum ni pola posto. Pa onda to lijepo i napiši, može? Hvala.
Na Twitteru je ova "inicijativa" polučila čak 0 retweeta, 2 komentara i 7 lajkova. Dakle, riječ je o najblaže rečeno opskurnom sadržaju koji se na BUG portalu prenosi iz meni neshvatljivih razloga, s obzirom da je i najvećem optimistu moglo biti jasno da se radi o temi s izrazitim političkim konotacijama, što redovito rezultira naročito besplodnim i kontraproduktivnim raspravama, s pregršt kartona svih boja. S obzirom da BUG u bliskoj budućnosti očigledno cilja na web-publiku kao potencijalne kupce novog premium sadržaja, ovo je vjerovatno najbrži način da ih sve rastjerate
Da na Zemlji izumru pčele, život i sve ide u MP3.
Da nema ljudi, šta bi bilo sa ekosustavom na Zemlji?
Kako onda možete reć da je najbitnije da ljudi prežive.
Ovakav stav je druga krajnost. Mi kao vrsta ljudske životinje, i to jedine svjesne životinje na planeti, a vjerojatno i u puno širem svemirskom okruženju, svakako se imamo pravo brinuti za svoj opstanak i truditi se da kao vrsta ne iščeznemo. Ljudi su dio ekosustava kao i vukovi ili pčele. Ostatak flore i faune na zemlji bi bez ljudi bez problema preživio iako bi neke vrste, kultivirane bilje i pripitomljene domaće životinje koje zapravo bez čovjeka ne mogu živjeti - krave, primjerice, koje se bez čovjekove pomoći mahom ne mogu teliti - također nestale. Da svi sisavci na Zemlji nestanu, i dalje bi ostatak flore i faune funkcionirao kao i do sada. Znači li to da su svi sisavci na ovom planetu nebitni? Ne znači.
Bez ozbira što tgrenutno činimo štetu planetu i drugim vrstama, pa i samima sebi, mi jesmo izuzetna pojava na ovom planetu, a možda i u svemiru, koju treba svakako sačuvati, kao i sav ostali biljni i životinjski svijet.
Ovakav suicidalni nihilizam kao odgovor na stvarne ekološke probleme teško da može animirati bilo koga ili pridobiti neistomišljenike za ideju prihvatljivosti općeg pomora čitave vrste kojoj sami pripadamo.
Vrlo diskutabilno kad se uzme čitava povijest planeta.
Svemir ne bih ni spominjao jer je i dalje totalna nepoznanica. Egotrip je govorit suprotno.
Iz perspektive ljudotinje, naravno da smo posebni. Iz neke druge, do sad (ne)otkrivene vrste ili samog svemira, te samog "vremena" pretpostavljam - NE.
P.S. kontam da nihilizam ne pomaže nikome
države koje su najviše uništile klimu i na tome se obogatile, žele da mi sad zajedno s njima spašavamo istu. nije problem, ali nam onda platite sve troškove, nije isto biti "zelen" u bogatoj državi i nekoj gdje ljudi nemaju taj luksuz i jedva preživljavaju. zbog njih poskupljuje struja, plin itd, a najmanje smo krivi za situaciju s klimom.
Da trebalo bi zabraniti i filtere za cigarete. Trebalo bi i palstične mreže ali to je osjetljivija tema.
Da na Zemlji izumru pčele, život i sve ide u MP3.
Da nema ljudi, šta bi bilo sa ekosustavom na Zemlji?
Kako onda možete reć da je najbitnije da ljudi prežive.
Ovakav stav je druga krajnost. Mi kao vrsta ljudske životinje, i to jedine svjesne životinje na planeti, a vjerojatno i u puno širem svemirskom okruženju, svakako se imamo pravo brinuti za svoj opstanak i truditi se da kao vrsta ne iščeznemo. Ljudi su dio ekosustava kao i vukovi ili pčele. Ostatak flore i faune na zemlji bi bez ljudi bez problema preživio iako bi neke vrste, kultivirane bilje i pripitomljene domaće životinje koje zapravo bez čovjeka ne mogu živjeti - krave, primjerice, koje se bez čovjekove pomoći mahom ne mogu teliti - također nestale. Da svi sisavci na Zemlji nestanu, i dalje bi ostatak flore i faune funkcionirao kao i do sada. Znači li to da su svi sisavci na ovom planetu nebitni? Ne znači.
Bez ozbira što tgrenutno činimo štetu planetu i drugim vrstama, pa i samima sebi, mi jesmo izuzetna pojava na ovom planetu, a možda i u svemiru, koju treba svakako sačuvati, kao i sav ostali biljni i životinjski svijet.
Ovakav suicidalni nihilizam kao odgovor na stvarne ekološke probleme teško da može animirati bilo koga ili pridobiti neistomišljenike za ideju prihvatljivosti općeg pomora čitave vrste kojoj sami pripadamo.
Vrlo diskutabilno kad se uzme čitava povijest planeta.
Svemir ne bih ni spominjao jer je i dalje totalna nepoznanica. Egotrip je govorit suprotno.
Iz perspektive ljudotinje, naravno da smo posebni. Iz neke druge, do sad (ne)otkrivene vrste ili samog svemira, te samog "vremena" pretpostavljam - NE.
P.S. kontam da nihilizam ne pomaže nikome
Dok ne pronađemo neki drugi inteligentni oblik života u svemiru, definitivno možemo tvrditi da je homo sapiens sapiens poseban. Vrlo je izvjesno da postoje oblici života po svim galaksijama u svemiru ali je pitanje koliki je postotak inteligentnih. Imaš vrlo bogat Planet na kojem stojiš, pa je od milijardi i milijardi oblika života u povijesti uspio "proizvesti" jednu jedinu vrstu koja zna proizvest televizor. I da se razumijemo, ne tvrdim da sam Ja ili da si Ti poseban, već općenito da je inteligencija kod živih bića nešto čega baš i nema na bacanje.
Čuvamo sjeme pšenice i maslačaka u ledu, a apstraktno nam je da bi trebali čuvati i ljudsku vrstu od izumiranja. Ne govorimo ovdje o potencijalnom zlu koje nas čeka za 5 ili 10 tisuća godina već je izvjesno da će biti jebade do 2050tih.
No, ono što me u jednu ruku čudi u ovim raspravama je općenita navika da se u kalkulacije ne uračunava ljudski faktor iznenađenja. U 100 godina smo izmislili stvari od struje do interneta, tko kaže da neki novi Tesla neće za 10 godina izmislit stroj koji jede plastiku i prdi kisik. Od 7 milijardi školovanih ljudi koji imaju pristup internetu, valjda ćemo proizvest nekoliko nadarenih koji će znat kako onu krivulju sudnjeg dana i propasti civilizacije "prehititi" za nekoliko milenija.
Da postoji kladionica, prije bi stavio 1000€ na "doć će netko pametan" nego na "propast ćemo za 50 godina".
Što se tiče CO2, države koje imaju gdp ispod određene razine (svjetski prosjek je 18.380$ pa možda ispod toga primjerice) ne bi trebalo zajebavati sa tim stvarima. Taman posla da vode brigu o raboti bogatih i debelih koji su navikli na 5 kila mesa dnevno.
Tipa 1% bdpa ide na okoliš. Tako bogatiji plaćaju više, siromašniji manje, a opet se zadrži proporcija.
Tipa 1% bdpa ide na okoliš. Tako bogatiji plaćaju više, siromašniji manje, a opet se zadrži proporcija.
Ali bogati neusporedivo više od sirotinje utječu na okoliš - kako bogati lokalno (unutar iste zemlje) tako i bogatije zemlje u odnosu na siromašne.
Ima ona statistika "How many Earths", odnosno, koliko bi nam resursa mjereno u Zemljama trebalo kada bi čitavo čovječanstvo živjelo kao žitelji neke zemlje - da smo svi kao Bangladeš, bila bi nam dosta trećina resursa koje Zemlja daje, da smo svi kao SAD (ili Švedska i neke druge "zelene" i "odgovorne" zemlje) trebalo bi nam 4-6 Zemalja za opstanak.
Lokalno bogatih što se tiče, najbolji su bili oni memovi u vrijeme karantenskih mjere prošle godine kada vidiš neku jahturinu od 80 metara, ekipu koja na njoj sjetno pijucka koktele negdje u tropima i poviše toga "We are all in this together!". Lol, da, jer je isto okolo dokoličiti u "izolaciji" jahtom i nekome tko u New Yorku čuči u iznajmljenom "stanu" od 16 kvadrata koji u nas čak ne bi ni mogao iznajmiti kao stan po zakonu i tu čeka da karantena prođe.
Ali gledajući kako stvari idu na kraju će i biti tako nešto kao što sam napisao. Fiksni postotak za svih pa snađi se druže.
neko sam vrijeme žene koristio jednokratno, neke i reciklirao (kao i one, ekološki svjesnije, mene), i nije bilo loše. okoliš se bunio no više s moralnog motrišta.
Platnene vrećice su još i najgore za okolinu, ja sam mislio da si ti ekološki osviješten.
https://news.climate.columbia.edu/2020/04/30/plastic-paper-cotton-bags/
The Danish and U.K. studies and several others found that cotton totes have the worst environmental impacts of all bags. Cotton requires land, huge quantities of water, and chemical fertilizers and pesticides to grow. The use and production of fertilizer contribute significantly to eutrophication. Harvesting, processing, and transporting cotton to market all require large amounts of energy; and since cotton totes are heavy and bulky, they cost more to ship....
Platnene vrećice su još i najgore za okolinu, ja sam mislio da si ti ekološki osviješten.
https://news.climate.columbia.edu/2020/04/30/plastic-paper-cotton-bags/
The Danish and U.K. studies and several others found that cotton totes have the worst environmental impacts of all bags. Cotton requires land, huge quantities of water, and chemical fertilizers and pesticides to grow. The use and production of fertilizer contribute significantly to eutrophication. Harvesting, processing, and transporting cotton to market all require large amounts of energy; and since cotton totes are heavy and bulky, they cost more to ship....
To je worst case scenario. Moja vrećica je iz organskog uzgoja, znači nema pesticida, kemijskih gnojiva itd. Plastične vrećice, s druge strane, predstavljaju trajni problem okoliša, a i lanac kojim dolaze je iznimno prljav. Ali ako ćemo na worst case - sav pamuk svijeta kroz cijelu povijest nije uzrokovao štete kao što je to napravio samo Deepwater Horizon.
To je još gore po okolinu. Što si ti ekocidalan.?
Bags made from organic cotton, grown without pesticides, fare even worse environmentally. Because organic cotton yields are 30 percent less than conventional cotton, they need 30 percent more water and land to produce the same amount as conventional cotton. Organic cotton bags need to be used 20,000 times to equal the environmental impact of plastic bags.
To je još gore po okolinu. Što si ti ekocidalan.?
Bags made from organic cotton, grown without pesticides, fare even worse environmentally. Because organic cotton yields are 30 percent less than conventional cotton, they need 30 percent more water and land to produce the same amount as conventional cotton. Organic cotton bags need to be used 20,000 times to equal the environmental impact of plastic bags.
Dobro - ali i ova studija koju citiraš nije potpuna:
The study, which did not consider litter
Čemu uopće onda to predstavljati kao nešto relevantno kada ne pokriva najveći problem plastike?
Platnene vrećice su još i najgore za okolinu, ja sam mislio da si ti ekološki osviješten.
https://news.climate.columbia.edu/2020/04/30/plastic-paper-cotton-bags/
The Danish and U.K. studies and several others found that cotton totes have the worst environmental impacts of all bags. Cotton requires land, huge quantities of water, and chemical fertilizers and pesticides to grow. The use and production of fertilizer contribute significantly to eutrophication. Harvesting, processing, and transporting cotton to market all require large amounts of energy; and since cotton totes are heavy and bulky, they cost more to ship....
Upravo zato sam u prethodnom postu naveo konoplju za izradu vrećica, a ne pamuk ...
https://blogs.umass.edu/natsci397a-eross/replacement-of-plastic-bags-with-reusable-hemp-bags/
"That means hemp can be produced in greater quantities faster, and with fewer resources than cotton. It also has a high degree of stiffness and strength while also being lightweight making it perfect for grocery bags (Liu et al., 2017)."
Trebalo bi... trebalo bi i izbjegavati ekološke katastrofe uzrokovane naftnom industrijom ali to je sada znanstvena fantastika. Ergo - plastika je nepovoljnija za okoliš od ostalih opcija.
Jesi li svjestan da će nešto što bi mijenjalo plastiku,( papir ili pamuk, drvo,) narušiti ekologiju kad bi se uzgajalo ili rušilo u toj mjeri.
Ajde malo razmisli. Kad bi svi kao ti koristili organski pamuk, to bi bila oveća katastrofa po ekologiju.
Mislim da je bolje početi reciklirati.
Jesi li svjestan da bi nešto što bi mijenjalo plastiku, bilo papir ili pamuk, drvo, narušilo ekologiju kad bi se uzgajalo ili rušilo u toj mjeri.
Ajde malo razmisli. Kad bi svi kao ti koristili organski pamuk, to bi bila oveća katastrofa po ekologiju.
Mislim da je učinkovitije početi reciklirati.
A jbt. Pa šta misliš da plastika pada s neba?!? Što je s eksploatacijom nafte? Preradom nafte? Pa i napisao sam ti da je samo Deepwater Horizon uzrokovao štete više nego cijela industrija pamuka kroz cijelu povijest čovječanstva.
Učiknovitije početi reciklirati? Čak i tada tvoje tvrdnje ne bi bile točne, al ajde ti uvjeri svijet da se makne sa 9% prosjeka.
Nikad toliko organskog pamuka nije bilo potrebno koliko bi trebalo da zamijeni plastiku.
Sve je to obuhvaćeno u članku. Samo otpad nije.
Ne, nije. Izljevi nafte nisu. Prijevoz nafte nije. Rafiniranje nafte nije. Ali nisam sada ni govorio o članku nego o tvojoj izjavi "pa plastika je u masovnoj upotrebi".
Kao ono tkanine nisu u masovnoj upotrebi?!?
Ali nitko pametan ne govori da bi trebalo zamijeniti sve tkanine.
Ne, trebalo bi se odreći ovisnosti o plastici - o tome se govori. Ne treba biti pamuk. Ima i boljih primjera. Moje vrećice su pamučno/lanene kombinacije. Traju već skoro 5 godina. Vjerojatno će još 5. Kad se izhabaju naći ću neku drugu (bolju) soluciju. Do tada ne brinem.
Šta whataboutizam? Rugala se sova sjenici.
Ajde ti vidi koliko štete radi naftna industrija i na kraju plastika pa se vrati?