Hrana budućnosti uzgajat će se u vertikalnim farma

 Ne radi se o istim skupinama ljudi. Je, istina je, postoje ljudi koji svojim kućnim ljubimcima paze da kupuju losos i slične mazoficline, ali malo je vjerojatno da ti isti ljudi zanemaruju istovremeno svoju djecu, njihovo zdravlje. Iako je to s klincima jako teško svrstavati u rubrike jer klinci često najviše vole pizzu, sladoled ludih boja i okusa, hrenovke, kolu i često ima natezanja s njima da se pojede zdravo. 

 nemas se kaj podati, samo nemoj srati po ljudima zbog necega kaj nisu rekli, nego si ti sam poceo temu ljut na cijeli svijet.

dakle tvoja argumentacija i razgovor s tobom:

ti: hrana je plasticna

netko: ok

ti: jebes aldi, hrana je plasticna, ja imam doma vrt i patke

netko: ok

ti: svi ste glupi, drkajte si

netko: wtf

ti: ok, iduci put cu vam se podati

netko: wtf2?

jel vidis problem?

Planet je u balansu. To što nama taj balans ne odgovara je naš, a ne planetov problem.

 Bogme nismo. Sve ostalo što si napisao u poruci stoji.

-ideja je popularna u npr japanu, logika, puno ljudi, visok-hiteč standard, malo zemlje.. za nas idućih parstogodina nezanimljivo, osim ako postanemo niskozemska, napućeni i sl.

-eksperimentalni uzgoj može bez herbicida-pesticida.. u kntroliranoj-sterilnoj okolini ili eksperimentalno kad to nije biz, nema profita nego se troše fondovi za inženjere i sl. dok u biz, industrijskoj proizvodni vrijede sasvim druga pravila, primarno zarada ili razlika prihoda-rashoda/troška.

-može se, no ljudi mješaju npr GMO i sortno sjeme.. za npr paradajz. Ovo nije gmo (ali ne navode ništa konkretnog, npr imaju li svoju bazu sjemena ili je čak gmo..).

-istina, npr transport-skladištenje .. lupanje-truljenje, s polja na stol, u ovom slučaju je to idealno-najkraći put, no postoje problemi, pravno-fiskalni npr .. kako kontrolirati ulazčizlaz račune, npr sadašnji restoran i nabava? Ako postoji npr skladište (a mora) tad je samo stvar udaljenosti-transporta, a čim krene industrijska skala tad je to i kontaminacija sterilne okoline, trulež itd..

-no sve to je ok, ideja-razvoj, može se.. i ima smisla, no ne za sve, ne sad, ne kod nas, pa ni nigjde, tj za sad je to idejno-eksperimentalna faza a možda sutra ili nikad produkcijska-isplativa-biz. Kad bude biz, tad možemo o ukusu, zdvalju-prirodno, gmo, eko itd. tj tad ćemo imati realne brojke, dok ove to nisu.

npr, jedna od udarnih brojki.. 95% uštede vode.

-zvuči odlično? -da. (znate onu poslovicu, ako zvuči predobro da bi bilo istinito...) ovo čak je istinito, nije fejk osim možda malo natezanja-zaokruživanja, ali za brbljanje ok, točno. No što je 'greška', zašto ta brojka 95% ima u sebi grešku? Prvo, da, svaki biz bi na recimo takvu uštedu u potrošnji bilo čega barem podigao obrvu, zainteresirao se.. jer plaća milijune godišnje. Obrnuto, oni koji nešto propagiraju upravo u reklami guraju takve cifre, potrošnja auta, potrošnja frižidera.. realnost? No tako se privuče kupac, no jel to stvarno ušteda? Možda, tj ovisi što gledamo kao potrošnju.

-biljka raste, sve treba vodu. Može li ovaj paradajz biti štedljiv? Može li tražiti manje vode za rast? -ne. tj karikirano, za kilu paradajza trebaš u njega ugraditi cca kilu (malo manje) vode. Paradajz troši vodu.

-kako funkcionira ovaj sustav? Funkcionira kao zatvoreni sustav, reciklira (vodu).. tj uđe iz pipe litra, iskoristi se za navodnjavanje, biljke rastu, stvara se puni krug-ciklus, otpadna voda se reciklira i vraća na počenu pipu-ulaz i kad je taj krug zatvoren (kao jednom napunjen bazen) tad nadalje ide samo dopunjavanje onih 5% koji se ipak 'gubi', no u čemu je greška? Previd? .. isto to radi i priroda, svaki seljo, osim što nema svoj zatvoren ciklus-krug, nego ima oblak, cijevi, rijeke, vodovod .. i svaki mjesec plati račun za potrošene kubike vode, koja uđe-izađe, odnosno, paradajz u oba slučaja zadrži istu vodu, no seljo je svaki mejsec plaća vodovodu dok u ovom slučaju plaća samo onih 5% dopunjene-potrošene nove vode. .. ali to je ista voda planete Zemlje, ciklus oblak-kuša-rijeka.. do pipe ili stola i do wc školjke kad ode u kanalizaciju, do mora pa opet u oblake i to je zatvoren krug s jedinom razlikom da vodovod to naplaćuje svaki mjesec 100% dok u zatovrenom mini-eko sustavu plaća dopunu 5%.. no sve ostalo je isto, identično, jer kila vode je kila vode i nema paradajza ili bilo čega bez vode. Može ta zgrada skupjati i kišnicu? Možda države uvede koncesiju na kišu? Možda država porezom odredi kao za kopanje ruda dubinu, udaljenost u visinu iznad koje voda nije vlasništvo vlasnika zemljišta nego države, tj pravno ne vidim razliku rudnik-oblak.. samo dok se to država-vodovod sjeti.. tj šbb-kbb da jednog dana seljo ima zatvoren sustav, troši samo 5% dok stedi 95%.. vodovod bi jednostavno promijenio tarifu i zaračunao tih 5% po cijeni starih 100% + malo više za svaki slučaj ili bi država uvela porez-koncesiju ili ..

-ako zapravo ne štedimo vodu, tj voda je dio prirodnog ciklusa i možemo je držati u flaši-bazenu ili je u oblaku.. to je ista količina vode na Zemlji, gruda snijega ili kocka leda ili paradajz-lubenica-piva.. što više roba proizvedemo, to smo više vode vezali tj izvukli iz zatovrenog prirodnog ciklusa tj napravili poremećaj, dok o uštedi vode tad ne može biti govora, tj fizika na djelu kao o ograničeni-konačni resursi koji postoje (dok samo u matematičkom svemiru imamo beskonačnost..).

-šbbkbb, što ako se ledenjaci ne tope, nego su recimo pretvodeni-pretočeni u glečersku vodu koja stoji na polici konzuma? Što smo time napravili? globalno ništa... tj i dalje je suma ista, 1komad Zemlje/vode planete ali smo time poremetili prirodni ciklus, suša-vjetrovi, razina mora i soli itd.. i tu je problem kad se bilo što gleda izolirano i mirkosvemiru i zaboravi se globalno tj Zemlja. Efekt je isti kao kad seljo na svojoj zemlji napravi branu na rijeci .. ima vodu, čuva je.. ali seljo nizvodno nema, suša.. voda je ono što imamo, 100%, ne možemo imati 101% osim ako doputuje asteroidom .. ne možemo imati ni 99% ali može biti u drugom obliku ili agregatnom stanju, može biti na drugoj poziciji globalno, u rijeci, oblaku ili boci trgovine, paradajzu.

-ovo je zatvorenu sustav? reciklira? .. da, to radi priroda jednako. Problem je što nikad ne možemo imati 101% nečeg Zemaljskog, ali možemo poremetiti tokove-klimu i možemo prodavati maglu, tj možda će takav poljoprivrednik u početku plaćati manji račun za vodu, time extra profit, dok ostali koji to nemaju jednako kao do sad, ali tad po zakonu tržišta kapitala i biznisa, svi krenu u navodnjavanje pa u recikliranje.. i dođemo do rezultata da vodovod-država podigne cijenu, dok zapravo takvi sustavi 'kradu' (kao brana) resurs iz globalnog sustava, tj flaširana boca vode je upravo to, ''krađa'' globalne vode koja bi bila rijeka, led, oblak.. i kiša tamo gdje je sad suša, odnosno klimatski poremećaji-extremi su i dio toga, melioracija-navodnjavanje.. npr kiliko je prije stoljeća uljevao mississipi u mex.zaljev, koliko sad vode ne dođe do zaljeva jer je zarobljeno navodnjavanjem, a time se stvore drugi uvjeti nad morem, gustoća-slanost, morske struje i novi-jači elninjo.. ..

-reciklirati bez zadržavanja, filtrirati i puštati dalje u cirkulaciju-sustav nije isto kao i dražti u zatvorenom sustavu, zarobljeno jer tad je izvan prirodnog globalnog sustava koji je ogrnaičen 100% resursom, no to svaki pojedinac za sebe ne vidi kao što mrav/čovjek ne vidi zakrivljenost planete jer je naprosto premal u toj skali. Tek kad se odmakne u perspektivi može to vidjeti, no opet ne mora razumjeti.

-vode ima koliko ima, neće biti ni litra više-manje ovom štednjom, jer nije štednja globalno, jer je potrošnja tj paradajz ne može nastati ni iz čega, ako ga uzgoje tad je ta količina vode zarobljena i to je potrošnja, neovisno koliko vide pri tome pustimo u wc-kanalizaciju ili zagadimo, voda u sustavu-Zemlje je ista. Povećana proizvodnja bilo koje robe istovremeno povećava udio zarobljene vode u tom proizvodu dok zatvoren sustav izuzeima taj resurs.

-što kad to ubacimo u formulu? koje je tad benefit recikliranja vode ili udarne reklame od 95% smanjene potrošnje vode?

-ekpserimentalno bez zaštitnih sredstava, industrijski-komercijalno? Hoće li u konzevrvi istog tog paradajza biti konzervansi isti koji su u dosadašnjem? Što se tad mijenja (osim možda sorte-sjemena-ukusa.. no to je nešto treće jer o sjemenu ne znamo ništa, o ukusu još manje..).

-što da se ta tehnolokija dokaže, postane ispaltiva-profitabilna (više od dosadašnje).. bi li bila free ili licenca? Kome tad plaćamo što? Seljaku paradajz, državi porez, proizvođaču sjemena, led-panela, patenta.. ili plaćamo vodovodu iste kubike-potrošnju ili će uvesti koncesiju na oblake kao za parking itd itd..