Grad Zagreb izradio web aplikaciju za lakši prelaz

poruka: 8
|
čitano: 7.608
|
moderatori: vincimus
1
+/- sve poruke
ravni prikaz
starije poruke gore
Ovo je tema za komentiranje sadržaja Bug.hr portala. U nastavku se nalaze komentari na "Grad Zagreb izradio web aplikaciju za lakši prelaz".
16 godina
offline
Grad Zagreb izradio web aplikaciju za lakši prelaz

Malo su mi čudni ti podatci. Defaultna snimka je iz 2018 koliko vidim (DOF_2018), a stambena situacija, barem u mojoj blizini, je danas poprilično drugačija. Ima novih zgrada koje su izgrađene prije korone, a tu nisu ucrtane. Ako se isključi DOF_2018 sloj pojavi se neka novija snimka, tamo su barem gradilišta ovih novih zgrada. No "krovovi", tj. korisna površina, su isti. Za krajnji bonus krov zgrade su promašili, i lokacijski u odnosu na snimku, i površinski, tako da je dvorište susjednih kuća označeno kao korisna površina. Nije da je samo "pomaknuto" u odnosu na snimku, nego taj oblik nije uopće krov kuće. 

Zgodna ideja, ali rekao bih da im podatci baš nisu up to date, osim možda u centru gdje se ništa nije mijenjali desetljećima.

Moj PC  
0 0 hvala 0
15 godina
offline
Grad Zagreb izradio web aplikaciju za lakši prelaz

Sve je to super ali onda kad naletite na HEP dođe vam odustati od svega. Ono što vam pišu dva i pol mjeseca od početka do kraja je teška laž. Četri jebena mjeseca, 200 žalbi poziva mailova samo da mi promjene brojilo, dok najbolji mjeseci u godini za proizvodnju prolaze.

 
9 0 hvala 0
9 godina
offline
Grad Zagreb izradio web aplikaciju za lakši prelaz

Meni fali 15 kvadrata krova, pripisano susjedu, lol. Znači u startu nemogu dobiti približno točan izračun. Ali i bez toga, ulaganje od 77.000 kuna i povrat u 13 godina (da dođem na 0), neisplativo za nas 50+ godišnjake.

 
4 1 hvala 1
15 godina
offline
Grad Zagreb izradio web aplikaciju za lakši prelaz

još jedno uhljebsko sviranje q s nekakvim "apliakncijama", koje nemaju veze s mozgom i zbiljom ali vjerojatno imaju s onima koji su si uzeli pinku za ovo. prvo se uhoda sustav dozvola (čemu uopće i one, osim da partijski uhljebi u hepu imaju sigurnu sadašnjost?) i općenito praksa, u kojoj se sva papirologija i tehnologija rješava odmah (on d fejs ov d plejs) - pri čemu ti dođu doma i ponude sve potrebo s poticajnim cijenama uz izvedbu u roku od najdulje 3 dana nakon "potpisivanja" (da ne spominjem bankovne kredite za to i ostale "prateće mjere") - a kojekakve drkplikacije mogu i godinu dana poslije toga, ovisno o "navali" i "interesu" (ili ne moraju uopće, jer sustav ili funkcionira ili, kao u nas - ne). u nas sve stane na tome da se kretenima uhljebljenima u eu birokraciji uvali da kao nešto radimo (nitko ne mjeri rezultate, jasno, jer ih nema) - "u tu krušku turi njušku", neki tamo gelipter složi "apljikanjciju", održi se presica, poždere se i poloče i dalje jednako revijski. kakve fakin' apljikancije? pa di ovi paraziti žive!? 

 

u rvackoj može proći doslovce bilo što, ako nije promjena (nabolje). 

I know that you believe you understand what you think I said, but I am not sure you realize that what you heard is not what I meant.
Poruka je uređivana zadnji put sri 20.7.2022 10:57 (Ajar).
Moj PC  
7 0 hvala 0
14 godina
online
Re: Grad Zagreb izradio web aplikaciju za lakši pr
Puknuti kaže...

Meni fali 15 kvadrata krova, pripisano susjedu, lol. Znači u startu nemogu dobiti približno točan izračun. Ali i bez toga, ulaganje od 77.000 kuna i povrat u 13 godina (da dođem na 0), neisplativo za nas 50+ godišnjake.

 77000kn, ali ako uspiješ uhvatiti subvencije (najbrži prst?) onda je puno manje pa se isplati.

16 godina
offline
Re: Grad Zagreb izradio web aplikaciju za lakši pr
Ajar kaže...

još jedno uhljebsko sviranje q s nekakvim "apliakncijama", koje nemaju veze s mozgom i zbiljom ali vjerojatno imaju s onima koji su si uzeli pinku za ovo. prvo se uhoda sustav dozvola (čemu uopće i one, osim da partijski uhljebi u hepu imaju sigurnu sadašnjost?) i općenito praksa, u kojoj se sva papirologija i tehnologija rješava odmah (on d fejs ov d plejs) - pri čemu ti dođu doma i ponude sve potrebo s poticajnim cijenama uz izvedbu u roku od najdulje 3 dana nakon "potpisivanja" (da ne spominjem bankovne kredite za to i ostale "prateće mjere") - a kojekakve drkplikacije mogu i godinu dana poslije toga, ovisno o "navali" i "interesu" (ili ne moraju uopće, jer sustav ili funkcionira ili, kao u nas - ne). u nas sve stane na tome da se kretenima uhljebljenima u eu birokraciji uvali da kao nešto radimo (nitko ne mjeri rezultate, jasno, jer ih nema) - "u tu krušku turi njušku", neki tamo gelipter složi "apljikanjciju", održi se presica, poždere se i poloče i dalje jednako revijski. kakve fakin' apljikancije? pa di ovi paraziti žive!? 

 

u rvackoj može proći doslovce bilo što, ako nije promjena (nabolje). 

 

Dakle potpisujem sve što si napisao. Umjesto da imaš uslugu ključe u ruke (izvođać+HEP+poticaj+financiranje) oni natrkeljaju aplikaciju. Da nije žalosno bilo bi smješno. Tuga čemer i jad.

Democracy is not for the people
13 godina
neaktivan
offline
Grad Zagreb izradio web aplikaciju za lakši prelaz

Ne kažem da nije korisna aplikacija, ali stvari su u stvarnosti uvijek drugačije. Ovo mi djeluje kao djelo ambicioznog mladog studenta/diplomanta/dr. sc. koji na fakultetima rade proračune i analize, a praksu nikad vidjeli nisu. 

 
3 0 hvala 0
15 godina
offline
Re: Grad Zagreb izradio web aplikaciju za lakši pr
Keops kaže...

Ne kažem da nije korisna aplikacija,..

 -evo, ni ja neću reći da nije korisna aplikacija (što ekšli nije, ni korisna ni aplikacija ili što smatramo aplikacijom, calculator?.. može, možemo sve nazvati software i bilo bi točno mada i besmisleno..).

-što imamo, imamo recimo neku kuću, krov, površinu i položaj prema suncu.

-skraćeno imamo iskoristivu kvadraturu, ostalo su podatci kao cijena-potrošnja tj calculator, što možemo ako želimo napraviti u excelici i printati ili na papiru ručno računati..

-ukuca se podatak o površini, cijeni i ostalo je izračun (umnožak).. recimo točan (osim pitanja kad će koji dan-mjesec-godina biti s više-manje naoblake i time sunčanog vremena od recimo 6-18h kao 100% ili manje s recimo 50% sunčanih dana.

-to direktno ima utjecaj na rezultat a nije baš nešto što se ukuca, tj neki prosječni 'sunčani index' npr sad bubam iz glave, 70% od mogućih 100% (možda manje-više, sporedno za primjer).

-kao i kvaliteta solarnih panela, iskoristivost, sustav, tj nisu svi uređaji ili sustavi isti, ne troše svi auti istu količinu goriva, nema svaki elektro sustav iste gubitke, opet neki prosjek, recimo atest neke energetske klase..kao A+ što god to uključivalo ili značilo..

.. i kao primjer jedan od postova gdje izračun kaže juzeru da će isplatiti investiciju za 13 godina (uz sadašnje cijene, odnose..) i ako su parametri izračuna točni (formula nije problem, recimo da je točna no ne moraju biti podatci koji osciliraju kao sunčani dani u godini) .. i čista fizika na djelu koja kaže da sustav neće raditi 13 godina bez kvara, tj prosječna oprema za kućnu upotrebu, trajnost.. ima recimo vijek 5-10god.. možda i 20, npr tv, frižider.. nema razloga vjerovati da bi solarka i ostala oprema trajali duže, baterija pogotovo, dok ni nasa-sonde ne traju duže mada ih rade upravo tako ako treba od zlata..

-što će reć, taj izračun s rezultatom od 13 godina i ako je to recimo neka prosječna trajnost, tad kaže da to ekšli nije nešto čime se šteti, .. a sad zbog rata-energenata nije ni stvar u novčanoj uštedi, nego u zamjeni energenta kojeg se ima za onaj kojeg nema, recimo plin-sunce.. ne zarada-isplativost nego dostupnost. Tad je to ok, no kao isplativost ne baš, ne realno + da nema krize ne bi ni postalo 'isplativo'.

 

-grad i sama app.. eto, kao nešto rade, pa postoji aplikacija, svi su sretni jer eto, nešto rade, nije da samo sjede u uredima, .. no svrha-smisao te app? olakšava li dobijanje potrebnih dozvola? -ne, uvid u katastarske čestice-vlasništva i pravne probleme? -ne, .. itd itd. tj postojanje te app ili da je nema, baš ništa ne mijenja, ne nedostaje, jer je nevažna-sporedna pa i beskorisna, tj tko god pomisli na nešto takvo sam i bez 'aplikacije' na papiru izračuna trošak i-ili isplativost dok su podatci koje unosi u formulu opet recimo isti, s istog računa za struju ili neki koeficijent s nekog panela kao deklaracija iskoristivosti ovisno o količini sunca, kao trajanje i kapacitet baterije itd. .. a cijena? cijena npr baterije u trgovini? .. da rasti će cijene recimo plina-goriva, jer je kriza, no rast će i cijena baterija, solarki, susava, jer to je stvar tržišta, potražnja.. tj teoretski može ostati isti paritet-odnos, može biti različit, .. nagađanje kao svako drugo a tad je bolje igrati loto i pogoditi brojeve.

 

-app, koja je ok, korektna, s više-manje razumnim podatcima, upotrebom, rezultatima.. no to je to, to je sve, ništa. Priča.. dok hep radi što radi, interes koji je suprotan tome da potrošač prođe jeftinije, jer naprosto u svakom poslu suprotne strane imaju suprotan interes za cijenu, tj kupcu je skupo, prodavatelju jeftino.. svatko sa svoje strane. HEP nema baš ni jedan logičan-poslovni razlog to olakšati, a on je nadležan.. što će reći da neće sam sebi prerezati granu, toliko blesavi nisu (čak ni uhljebi..). Pa da čak nekim čudom (čarobnim štapićem npr) sutra imamo neko rješenje za sve, recimo fuzijski reaktor u tegli krastavaca, đabe-free-jeftino-čisto.. ideal '+ jednorozi za primjer (karikirano) .. bi li hep računi pali na nulu? ne, plaćali bi jednako kao do sad jer je to novac koji sustav treba-traži.. bez tog ključ u bravu, bez zarade nema posla, interesa, logike.. a ako nema hepa nema ni sustava, održavanje itd. nema elektro mreže, tj to znači čak da imamo đabe-beskonačan izvor i dalje imamo trošak sustava, ne na energent ali i dalje sve ostalo, plaće, mrežu, distribuciju.. isto + dio koji se naplati kroz energent se mora naplatiti kroz ostale usluge, tj u slučaju kad skoči cijena nafte-plina oni podignu taj papametar recimo postotak.. i opet zarade, ako izbišu tad imaju 'rupu', tj idealno da je energent izbačen kao trošak.. a sa solarkama nije problem troška energenata (sunce..) nego trošak sustava, panela, baterije, mreža.. tj zamjenimo trošak a za trošak b pri čemu može biti veći-jednak-manji a-b.. a u biznisu i interesu druga strana to želi podići na više tj zaraditi više, ne manje.. čak ne isto jer tad nema ni smisla promjena, osim kad nije reicmo želja-mogućnost nego sila, viša sila-kriza-rat i nedostatak, tj mora se.. i to je jedini razlog zašto će se na to ići, ostalo je samo zamagljivanje dok će hep i dalje slati račune kojima je sustav zadovoljan, ne potrošač, koji bi želio cijenu nula-nižu, prije da će cijena na računu biti viša, neovisno tko i kako proizvede struju, tj dođe li struja iz žice ili proizvede sam potrošač na svom krovu o svom trošku..

.. tj kako to obično biva, oni prvi, koji sad u tro krenu će vjerojatno uštedjeti.. no kad-ako pređemo svi, tad ušteda neće postojati, jer će hep i dalje morati naplatiti poslovanje, pri čemu neće biti važno tko proizvodi struju nego koliko sustav želi-treba naplatiti da bi se održavao a to je i nama u interesu jer ako nema hep interes tad bi recimo nestao, tad ni mi ne prođemo dobro, kao što plaćamo cestarine ali imamo ceste.. da nema cesti nema ni cestarina i obrnuto.. isto.

 

-app? nevažna. samoodrživi energenti, način.. svede se na biz, možda prvi uz poticaje prođu super, no tu je recimo problem što ne dobiju svi, neki ne dobiju papire mjesecima, kao usporedba recimo paket za kupnju elektro vozila razgrabljen za 45minuta i to je to, tko je zgrabio-zgrabio.. nema za sve i tad pitanje kriterija i hepa, hoče li osoba a dobiti papire za gradnju, hoće li osoba b dobiti papire.. možda je osoba c nečiji kum i dobije za jedan dan, prva dva možda za godinu itd.. što nam tad pomaže izračun? odnosno kao da je važno koliko možemo uštedjeti, tj da će ušteda ostati u našem džepu.. dok sam izračun ako daje točan rezultat već sugerira da je isplativost nakon 13 godina ipak upitna stvar ako je to kriterij. Pošto je 'pravi' kriterij energetska neovisnost, očekivali bi da nema recimo opstrukcije, no hep to 'mora' jer mu je interes suprotan + ako je netko nečiji 'kum' i to nije neka prednost tad je beskorisno biti 'kum' (zamijenimo to bilo kojim prioritetom, prednosti.. npr dragovoljac, invalid, ustanove kao bolnica-škola-vrtić.. oni koji imaju prednost pri dodjeli sredstava i-ili subvencija.. jer ne može biti dovoljno za sve, sad.. pa tko će biti prvi ili zadnji nije baš isto itd itd)

C64/TurboModul-OpenSourceProject.org.cn.部分作品为网上收集整理,供开源爱好者学习使用
1
Nova poruka
E-mail:
Lozinka:
 
vrh stranice