Gnojidba bazaltom za kvalitetnije tlo i uklanjanje

eto, sad znamo kako je nastao casio, uz već postojeći caco. iako nesrodnih djelatnosti, mogli bi se spojiti u konglomerat gnojidba d.d. 

Rješenje je jednostavno...sadnja jednogodišnjih biljaka i onda od njih praviti trajne proizvode...recimo kanabis...i slične brzo rastuće biljke

Primjena konoplje
Konopljino se vlakno odlikuje velikom čvrstoćom, elastičnošću, dugotrajnošću i otpornošću na vodu, pa se upotrebljava za proizvodnju užadi, konopca, jedara, platna, izradu odjeće i obuće, cerada, šatora, ribarskih mreža, vatrogasnih cijevi i opreme, vreća, konjske sprežne opreme itd. Muške biljke imaju veći postotak vlakna i vlakno im je bolje kakvoće od vlakna ženskih biljaka. Nakon dobivanja vlakna ostaje drvenasti dio stabljike koji se koristi za izradu papira, celuloze, izolacijskog materijala te se upotrebljava i za ogrijev. Konopljino sjeme ima više od 30 % ulja, pa se od njega dobiva ulje, koje se može upotrebljavati u ljudskoj prehrani. Ulje je lako sušivo, pa se upotrebljava za proizvodnju boja i lakova, a sjeme se koristi za hranu peradi i ptica. Prirod sjemena može biti oko 1,5 – 2 t/ha.

Drvenasti dio stabljike konoplje iskorištava se za izradu papira (papir za cigarete, vrijednosnog papira, papira za Bibliju, masnog papira, posebnog papira za slikarstvo, izolacijske trake za električne kondenzatore, posebnog netkanog papira, papira za filtre, filtri za kavu i vrećice za čaj). Konopljina vlakna služe za izradu kočnog mehanizma i unutrašnjih obloga automobila.

Brzina trošenja bazalta ovisi o mnogo čemu: o veličini čestica, povrišinskim vodama, kiselosti tla... Ipak, autori preporučuju da se polje zasipa svake godine izmrvljenim bazaltom u količini 40 t/ha, tj. 2 mm debelim slojem. Većina toga bazalta bi se dakle do sljedeće godine razgradila. Autori su stavili svakakve formule, no očito je da će se morati još mnogo na tome raditi ako se tehnologija hoće naveliko primijeniti. I svakako će je trebati prilagoditi tlu, poljoprivrednoj kultruri itd. 

Ovdje je riječ o vulkanskom pepelu. Poznato je da su tla koje ga sadrže, tj. ona u blizini vulkana, izuzetno plodna. 

https://www.bug.hr/tehnologije/hrana-buducnosti-uzgajat-ce-se-u-vertikalnim-farmama-koje-trebaju-95-manje-vode-15799

 

Dajte se dogovorite? Oćemo ići gore ili dole? 

 

Šalu na stranu. Mislim da se do sada pokazalo da sve te "large scale" akcije izazovu cijeli niz reakcija i da bi se prije svake takove akcije trebalo još 50 puta sjesti i razmisliti.

 

Drugo, ajde neka se donese nekakav konsenzus protiv bogatih oko tih stvari, a ne da CO2 ili prašume služe kao globalna palica bogatih za strašenje siromašnih. Za 99% tih problema su krivi SAD (i tih 5 država) pa neka se one bakću s time. Totalno mi je retardirano da se državama koje imaju duplo manji BDP po glavi od jedne Kanade ili SADa nameće nekakva presija po pitanju CO2 i zagađenja. Treba te velike uhvatit za jaja da prestanu proizvodit zagađenje i CO2, a ne nas sirote zajebavat oko toga smijemo li posjeć drvo ili napravit elektranu. Ameri su imali 100 godina nesmetanog paljenja ugljena i ispuštanja svih mogućih kemikalija i ako su oni krivi za globalno zatopljenje, pa valjda treba ići ka tome da ONI smanje ispuštanje plinova, a ne da im se dopušta da lupaju po glavi svaku državu (npr Brazil) jer, zamisli, oni krče šumu da bi se prehranili. Neka krče, štete prvenstveno sebi, al ako im se isplati koga boli đon.

 

 

Ako Ameri smiju isprditi 64 puta više stakleničkih plinova nego Hrvati (po glavi), što će nama sve božje studije utjecaja na okoliš?? Pa da posjećemo svu šumu i pobijemo sve ptice, i razlijemo svu vodu nećemo bit ni na pol promila štete koju su ameri napravili u 100 godina paljenja ugljena i čega sve ne.

 

Treba lupit proporcionalan porez svakoj državi (npr po gausu pa neka prvih 20 plaća 80% poreza itd) po proizvedenom postotku stakleničkih plinova u svrhu smanjenja (liječiti uzrok boli, a ne bol). Pa nek plate 64x više od nas u svrhu zaštite prirode i sanacije štete. Lako sad ostalima djelit packe da se nesmije jest prstima kad si s najeo.