gaba, gaba, hej 
gaba, gaba, hej
Rezultati znanstvene studije (1989..music\neuro\\MIT\results:-) ukazuju da slusanje Ramonesa igra ključnu ulogu u stabilizaciji neuralne aktivnosti kod više od stotine jedinki Homo sapiensa koji su sudjelovali u istraživanju.
Sad malo ozbiljno. Svakodnevno uzimanje GABA suplementa npr. POVEZNICA ima umirujući učinak, povećavanjem GABA razine povećavas se razina serotonina i dopamina, dva druga važna neurotransmitera koji mijenjaju raspoloženje.
Smatra se da GABA ima važnu ulogu u kontroli tjeskobe, stresa i straha, ali istraživanja o GABA suplementima nedostaju. Istraživači nisu potvrdili djeluje li ili ne.
Ako se ipak želite prirodno naGABAti kroz hranu, to možete učiniti sa;
Hvala Doc Berecki
"Ako vam je slaba GABA, uzmite normabel 10 mg" , piše na odjelu pcikijatrije. 🤘
Djeca su fantastična. Dobar članak.
Kažu da čovjek nikada ne smije prestati učiti. Pogotovo stariji ljudi. Mozak treba vježbati stalno.
Da, ne postanemo zaboravljivi, stari, sprečavamo pojavu Alzheimer-a, jesti dosta orašasti plodova.
Fizičko vježbanje pomaže kod učenja, koncentracija, upornost i izdržljivost.
I da, kada pojedemo nešt slatko bolje učimo.
Okay, to je vizualno učenje? Kako učiti matematiku, osim rješavanjem zadataka, razumijevanje teorije koje razvučemo kroz apstrakciju zadataka?
Ne volim ono znanje, kviško znanje, tipa najduža rijeka u Aziji, nego volim kada ljudi znaju objasniti kako su došli do nekoga zaključka.
To znaju samo pravi stručanjci, a ovi drugi za mene su štreberi, dobri memoristi, koji po potrebi vade podatke iz mozga.
Bio je slučaj u onom kvizu, gdje su lika na jednostavom pitanju za neku smješnu cifru pitali, da odgovori na jednostavno logičko pitanje,
koje je na razini pučkoškolca. Naravno, lik nije znao.
Došla je bolonja, al ipak i oni koji su završili neku višu školu, nisu baš nekaj stručni, jer jedno je biti stručnjak, a sasvim drugo memorista.
Pamćenje se formira tijekom spavanja.
Djeca spavaju 12 sati dnevno, odrasle osobe spavaju 4-5 sati ako ne i manje.
Tko hoće puno učiti kao stariji, mora si prije svega osigurati kvalitetan i dovoljno dug san.
Loša hrana, kofein i alkohol opterećuju tijelo i mozak, te uzrokuju loše spavanje, koje opet kao poslijedicu ima loše pamćenje.
Pošto djeca rastu, bilo što da pojedu nije problem, kofein(prije spavanja) i alkohol ne uzimaju, dovoljno spavaju i kvaliteta sna im je odlična (jer nije ometana lošim utjecajima hrane i pića), sasvim je normalna stvar da će pamtiti puno bolje i brže.
Da ne govorim o fizičkoj aktivnosti, koja je ustvari aktivnost mozga, pa i to još dotatno ubrzava proces pamćenja.
Hoću reći, nije sve u GABI i u godinama starosti.
Bilo bi interesantno usporediti sposobnost učenja djece sa sposobnoću učenja npr. ljudi preko 50 godina starosti koji su fizički fit, dobro spavaju i kvalitetno jedu.
Usporedba sa neaktivnim prosječnim čovjekom, koji živi sjedilački, slabo spava, loše jede i vucara sasobom trbušinu nije fer.
Treba to usporedit sa ljudima koji ispune svoj ljudski potencijal, a ne sa onima koji su ostali na potencijalu, pa sad dalje trunu.
Pamćenje se formira tijekom spavanja.
Djeca spavaju 12 sati dnevno, odrasle osobe spavaju 4-5 sati ako ne i manje.
Tko hoće puno učiti kao stariji, mora si prije svega osigurati kvalitetan i dovoljno dug san.
Nema to veze s vezom..
*Tesla je spavao 3-4sata dnevno, a bio je lumen.. ne samo Tesla, već sijaset ponatih znanstvenika imalo je kroničnu insomniju...ali
....IQ ne možeš uvježbati, niti ga možeš sjeb*** neurednim životom...
Možeš ti spavati 12 sati dnevno, voditi super uredan život, no ako ti je IQ npr 90, (prosječna inteligencija), u startu si hendikepiran za sposobnost pamćenja, učenja, u odnosu na nekoga tko se "je rodio" s IQ 150 a puši dvije kutije cigareta, pije pivo, jede kulen, slaninu, a spava 4 sata dnevno.
*Tko je dokazao da djeca uče "brže" ?
Djeca mogu upijati veću masu podataka, jer im je "memorija" praznija, nemaju dovoljno informacija, pa je njihova tzv. veća brzina učenja samo privid.
