znači kukci i klimatski lockdown-i... nema nam druge
Zanimljiv text. Okay, ako je ovim tempom, ostalo još 70 kuki explatacije fosora, kaj nakon toga?
Možemo mi usporiti potrošnju, te dati prostora i vremena da fosfora ima više, al opet nakon nekog vremena bude ga ponestalo.
Dal' je to kao i sa naftom? Ta, studentima RNG u 60-ima su pričali na Fakultetu da nafte ima za još, cca 20 godina.
Pa, su se otkrile tehnike i tehnologije, da se kopa dublje i "bolje".
znači, tad će davatelji krvi dobiti dva sendviča i soka, ak se usput i ispišaju. 
Postoji kruženje fosfora u prirodi (kao što postoji kruženje drugih elemenata), pa je moguće obnova ležišta fosfora - no, avaj, za 10.000.000 godina. Toliko naime treba da fosfatne stijene uđu ispod Zemljine kore, a da potom fosfor u obliku fosforova(V) oksida izađe kroz vulkansko grotlo. Postoji i biološka cikulacija (obnovljivi izvori), no ona ćemo morati fosfate dobivati onako kako su ih nekoć dovali, iz mokraće i kostiju. Postoji još mogućnost zamjene, no biljke se ne može gnojiti nečim drugim ako one trebaju fosfor. Na kraju ostaje dva razumna rješenja: štednja (racionalna gnojidba) i recikliranje. Baterije neće biti teško reciklirati, no pročistiti otpadne vode od fosfata bilo bi mnogo teže.
ono kad su se prije olovni akumulatori dopunjavali sa solnom kiselinom...znači po novome se popišaša u auto...auto stane...izađeš...turneš..i pišaj
Neću više pišati po susjedovu povrtnjaku. Sad znam zašto su mu paradajzi tako veliki, a moji tako mali.
Znači, u budućnosti nema više sahranjivanja i kremiranja nego te familija proda u staro željezo, pardon, fosfor...
Ne bih se štel miješati u stručni članak, već bih dodao nekoliko zanimljivosti o fosforu s wikipedije...
*Mineral hidroksiapatit je glavni sastavni dio zubne cakline. Može prijeći u fluor-apatit reakcijom s fluoridnim anionima. Fluoridni anioni dodani vodi za piće i zubnoj pasti sprječavaju karijes, jer je fluorapatit slabije topljiv u kiselinama u ustima od hidroksiapatita.
-Fosfor je potreban za razvoj živih organizama, koji ga sadrže u obliku raznih organskih spojeva i kalcijeva fosfata. U biljkama su ti spojevi prvenstveno u plodovima i zrnju, a kod kralježnjaka najviše u sastavu kostiju i zubi, zatim u mišićima, mozgu i živčanim stanicama. Kalcijeva fosfata ima mnogo i u naslagama izmeta ptica – guano, koji se rabi kao mineralno gnojivo. Maseni udio kalcijeva fosfata u kostima iznosi oko 60%.
Većina ljudi dovoljne količine fosfora uspije unijeti hranom, posebno ako je prehrana bogata proteinima i kalcijem. Naime, upravo su proteinima bogate namirnice najbolji izvori fosfora:
Mene je nedavno šokiralo kad sam razgovarao s kumom o ovoj temi.
Jedan od rijetkih racionalnih poljoprivrednika (zato jer je mlad, starci prolupali skroz) i pričamo kak su cijene umjetnih gnojiva podivljale.
I priča on kak baca dosta manje od ostalih u selu i išli smo baš čitat preporuke, i ispada da on baca 6 puta više od preporučene količine, ostali skoro i duplo.
Naprosto me šokiralo.
Baš sam mu rekao nek proba na istoj parceli probno istu količinu bacati samo u par redova, pa postepeno smanjivati pa da vidi razliku.
Svi se zapravo čude da ne mogu biti konkurentni na tržištu u odnosu na strane poljoprivrednike, a kad smo računali cifre, on baca veću vrijednost gnojiva nego što uopće dobije novca za cijeli urod na toj površini, a ostali su još i gori...
Edit: išel sam pogledat poruke, znači bacaju prek 15 tona stajskog gnoja na hektar i više od tone umjetnog gnoja (za koje je preporuka oko 400 kg ako se ne koristi i stajski, inače puno manje 
).
RTFM katkada daje začuđujuće podatke.
e.. 72 god
Sve će biti u redu, samo trebamo dovoljno jako ignorirati realnost 
Ne, na širinu koju rasipač može.
Onda bolje da od te parcele odustanu.
Jer ako baciš 10000 kuna gnojiva + sjeme, gorivo, rad i u idealnom slučaju ako je savršena sezona imaš 15000 kuna prihoda, onda si razmisli malo...
A i to kaj je zemlja "zadnje klase" je zato kaj se stalno sade intenzivne kulture, a ne da se zemlji da se par godina oporavlja.
Tu ti onda nikakvo gnojivo više ne može pomoći.
Fosfor će rudariti kolonisti asteroidnog pojasa koje će Elon Musk tamo nastaniti. Samo da se opet ne pobune protiv kolonijalnih vlasti, pobacaju sav fosfor s paluba svemirskih brodova i utemelje solarsistemsku supersilu s valutom čija će vrijednost biti bazirana na trgovini fosforom i voditi ratove za očuvanje fosforsolara.
Ali mogla bi nas spasiti kriptovaluta utemeljena na čistom vakuumu.
Jer ako baciš 10000 kuna gnojiva + sjeme, gorivo, rad i u idealnom slučaju ako je savršena sezona imaš 15000 kuna prihoda, onda si razmisli malo...
A i to kaj je zemlja "zadnje klase" je zato kaj se stalno sade intenzivne kulture, a ne da se zemlji da se par godina oporavlja.
Tu ti onda nikakvo gnojivo više ne može pomoći.
Se baviš poljoprivredom, ili netko tvoj ?
Ozbiljno pitam, vidim da se kontaš u to, kao i u elektroniku.
Ne valja mi zemlja u vrtu, pa ne znam kome odnijeti uzorak da se vidi čega zemlji nedostaje, čime gnojiti ? znam da ovisi i o onome što sadim, ali općenito za regeneraciju obradivog tla.
Nije puno, 500 kvadrata.
Brat mi ima OPG.
Ja ne, samo vrt, i to primarno žena radi, ja u strahu za život samo šutim i radim kaj mi se kaže 
Više sam neka mišićna masa ugodne vanjštine.
A ovo za tvoj vrt, ne moraš vjerovatno nikamo ni nositi zemlju na analizu.
Kakvo je uopće tlo?
Jel jako glineno?
Kod nas je, i to je dosta veliki problem za biljke.
I jel viđaš puno glista, one su zakon?
A za gnojidbu uzmeš neko od gnojiva koja možeš kupiti (umjetno ne možeš), u osnovi ova koja su za vrtlare ionak imaju puno više korisnih tvari od umjetnih, pa prihraniš par puta godišnje po preporučenoj količini ili za početak više (najbolje baci gnojivo prije kiše da kiša rastvori granule).
Pa budeš vidio jel bude ikakve razlike.
E da, i malčiranje dobro dođe, pobereš lišće i usitniš pa pobacaš po cijeloj površini vrta, ili kad kosiš travu umjereno usitniš pa lijepo rasporediš oko biljaka.
Da, vidimo da Kinezi jako paze na racionalizaciju 
Upotreba gnojiva u Kini dovodi do toga da se od 525 kilograma fosfata bačenih na zemlju izgubi čak 200 kg – dok američki farmer troši na istu površinu šest puta manje fosfata i njima 23 puta manje onečišćuje okoliš
Zanimljiv text. Okay, ako je ovim tempom, ostalo još 70 kuki explatacije fosora, kaj nakon toga?
Možemo mi usporiti potrošnju, te dati prostora i vremena da fosfora ima više, al opet nakon nekog vremena bude ga ponestalo.
Dal' je to kao i sa naftom? Ta, studentima RNG u 60-ima su pričali na Fakultetu da nafte ima za još, cca 20 godina.
Pa, su se otkrile tehnike i tehnologije, da se kopa dublje i "bolje".
To je vrlo optimistička, čak bih rekao nerealna ideja da će ljudima za 70 godina to biti najveći problem.
znači kukci i klimatski lockdown-i... nema nam druge
A ti ne vjeruješ da u očito konačnom svijetu trošimo resurse kojih nema neograničeno?
Se baviš poljoprivredom, ili netko tvoj ?
Ozbiljno pitam, vidim da se kontaš u to, kao i u elektroniku.
Ne valja mi zemlja u vrtu, pa ne znam kome odnijeti uzorak da se vidi čega zemlji nedostaje, čime gnojiti ? znam da ovisi i o onome što sadim, ali općenito za regeneraciju obradivog tla.
Nije puno, 500 kvadrata.
Ne postoji loša zemlja u vrtu. Postoji samo nemogućnost prilagodbe uvjetima koje imaš.
Ja sam ta grozna fer-de-lanceova žena zbog koje šuti i dela u vrtu ono kaj mu se kaže. Manje više zato što ako ga pustim, uvijek uspije napravit vrhunsku glupost, pa onda ja tjednima popravljam situaciju. 
Vjeruj mi da rijetko tko ima "lošiju" zemlju i uvjete u vrtu od mog vrta. 100% glina, na velikoj nizbrdici okruženoj šumom, tak da je vrt u kompletnoj sjeni od 10mj do 5mj a u od lipnja do kolovoza ga doslovno kuri sunce ko da smo usred Dalmatinske zagore. Pa ipak svake godine imamo sve više povrća i ako ova godina bude dobra, nadam se da ćemo uspjeti spremiti povrće da ga nemoram uopće kupovati narednih godinu dana. I to sve na 500tinjak kvadrata.
Stvar je samo u tome da se moraš prilagodit onome što imaš. Te fore sa analizom tla, pa stavljanjem hrpe gnojiva ne služe ničemu, jer sve ti to malo vrijedi ako se držiš "uputa za upotrebu" ko pijan plota a te uputne nisu dobre za tvoj vrt. Svaki vrt je jedinstven i kad ga dobro upoznaš možeš čuda na njemu. Isto tako jako je bitno sorta povrća koju odabereš. Po mom mišljenju čak i najvažnija stavka u svemu, definitivno puno važnija od toga kakva ti je zemlja. Ako ti ne uspjeva "normalno" povrće biraš npr salatu za rezanje umjesto glavičaste, žutu mrkvu umjesto ovih hibrida, lisnati peršin umjesto korjenaša, ruske sorte paradajza umjesto talijanskog itd. Biraš ono što odgovara okolišu u kojem ti se vrt nalazi. Možda se u početku čini da će ti biti prinos manji, ali zapravo na kraju dobiš puno više, jer te sorte iako zvanično prinose manje će ti dati mnogo više od neke "popularne" koja kod tebe jednostavno ne raste. Google ti je najbolji prijatelj.
Moj vrt živi brzo, kod mene se sve dešava od svibnja do najkasnije rujna. Sve posijano nakon kolovoza nema šanse da dozori. Kad imaš takve uvjete onda se maksimalno prilagodiš ti vrtu a ne očekuješ da se on prilagodi tebi. Kod mene se flanci ne siju u ožujku. Sjetva flanaca u kući počinje oko 15.01 i deri po redu sve do 15.04 ovisno o sorti. Paradajzi moraju imati skoro pa pupove prije presađivanja u vrt da bi imala dvije veće berbe, pa ga sijem početkom veljače. Čili papričice idu u tegle, ali one sporije rastu od paradajza pa se siju u siječnju. Ožujak je rezerviran za amarant, penjavi špinat, slanutak, kukuruz, cucamelon itd. U travnju u kući sijem tikvice i krastavce jer ako ih sijem ranije onda mi počnu cvasti u kući. Isto tako kod mene gotovo ništa ne ide direkt u vrt, jer je zemlja do travnja prehladna. Grašak, bob, blitva, peršin, mahune, cikla, salata sve ide u kontejnere s puno rupa pa ih seljakam po dvorištu da dobiju čim više sunca. Sve skupa je mnogo više posla, ali dobijem puno više od svega. Prošle godine sam jedina imala mahune u cijelom selu i spremila hrpetinu za zimu. Još uvijek imam bar jedno 5kg spremljenih u podrumu.
Isto tako kad nešto ne ide, više ne forsiram zato jer "to tak mora bit". Ne sadim glavičasti kelj jer ne stigne dozoriti kod mene nego sijem isključivo lisnati/kovrčavi kelj. Prinosi su mu ogromni. Dehidriram ga i imam za cijelu godinu. Zelje također ne sijem za glavice nego berem listove kak rastu, okus je isti kao kod glavice. A ako mi baš treba zelje za sarmu to kupim jednu glavicu. Sijem hrpetinu sorti paradajza, od toga ni jednu "uobičajenu" jer na taj način uvijek imam paradajza. Nije bitno kakvo je vrijeme, jedna sorta bude uvijek dobra. Ove godine imam 45 sorti i odprilike nekih 200 flanaca koje ću nagurati na 20m2. Da, sadim jako gusto. Nekog poljoprivrednog savjetnika bi lupila kap da vidi moj vrt. Ali, vidi vraga, biljke drže jedna drugu, nema štete od vjetra, same sebi rade hladovinu i sve funkcionira super. Ne špricam, posadim više pa ako ode nešto uvijek ima dovoljno, s tim da bolesna biljka naravno ide odmah van(osim u slučaju pepelnice gdje mičem bolesne listove pojedinačno). Imam mrežu protiv tuče, jer tu ti ni Sport Billy ne pomogne ako te pomlati i dobro ograđeno dvorište sa dodatnom mrežom na 2m koju smo ove godine stavili jer mi srne rade party cijelu zimu u vrtu.
Uglavnom u današnje vrijeme ako hoćeš isplativ vrt moraš dobro upoznati svoju zemlju i prilagoditi se njoj. Onda za male novce možeš napraviti čuda. Inače će te uvući u mrežu ogromnih davanja da bi "poboljšao" svoju zemlju i na kraju će te izaći skuplje nego da kupuješ cijelu godinu najskuplje organsko povrće.
Ne postoji loša zemlja u vrtu. Postoji samo nemogućnost prilagodbe uvjetima koje imaš.
Ja sam ta grozna fer-de-lanceova žena zbog koje šuti i dela u vrtu ono kaj mu se kaže. Manje više zato što ako ga pustim, uvijek uspije napravit vrhunsku glupost, pa onda ja tjednima popravljam situaciju.
Vjeruj mi da rijetko tko ima "lošiju" zemlju i uvjete u vrtu od mog vrta. 100% glina, na velikoj nizbrdici okruženoj šumom, tak da je vrt u kompletnoj sjeni od 10mj do 5mj a u od lipnja do kolovoza ga doslovno kuri sunce ko da smo usred Dalmatinske zagore. Pa ipak svake godine imamo sve više povrća i ako ova godina bude dobra, nadam se da ćemo uspjeti spremiti povrće da ga nemoram uopće kupovati narednih godinu dana. I to sve na 500tinjak kvadrata.
Stvar je samo u tome da se moraš prilagodit onome što imaš. Te fore sa analizom tla, pa stavljanjem hrpe gnojiva ne služe ničemu, jer sve ti to malo vrijedi ako se držiš "uputa za upotrebu" ko pijan plota a te uputne nisu dobre za tvoj vrt. Svaki vrt je jedinstven i kad ga dobro upoznaš možeš čuda na njemu. Isto tako jako je bitno sorta povrća koju odabereš. Po mom mišljenju čak i najvažnija stavka u svemu, definitivno puno važnija od toga kakva ti je zemlja. Ako ti ne uspjeva "normalno" povrće biraš npr salatu za rezanje umjesto glavičaste, žutu mrkvu umjesto ovih hibrida, lisnati peršin umjesto korjenaša, ruske sorte paradajza umjesto talijanskog itd. Biraš ono što odgovara okolišu u kojem ti se vrt nalazi. Možda se u početku čini da će ti biti prinos manji, ali zapravo na kraju dobiš puno više, jer te sorte iako zvanično prinose manje će ti dati mnogo više od neke "popularne" koja kod tebe jednostavno ne raste. Google ti je najbolji prijatelj.
Moj vrt živi brzo, kod mene se sve dešava od svibnja do najkasnije rujna. Sve posijano nakon kolovoza nema šanse da dozori. Kad imaš takve uvjete onda se maksimalno prilagodiš ti vrtu a ne očekuješ da se on prilagodi tebi. Kod mene se flanci ne siju u ožujku. Sjetva flanaca u kući počinje oko 15.01 i deri po redu sve do 15.04 ovisno o sorti. Paradajzi moraju imati skoro pa pupove prije presađivanja u vrt da bi imala dvije veće berbe, pa ga sijem početkom veljače. Čili papričice idu u tegle, ali one sporije rastu od paradajza pa se siju u siječnju. Ožujak je rezerviran za amarant, penjavi špinat, slanutak, kukuruz, cucamelon itd. U travnju u kući sijem tikvice i krastavce jer ako ih sijem ranije onda mi počnu cvasti u kući. Isto tako kod mene gotovo ništa ne ide direkt u vrt, jer je zemlja do travnja prehladna. Grašak, bob, blitva, peršin, mahune, cikla, salata sve ide u kontejnere s puno rupa pa ih seljakam po dvorištu da dobiju čim više sunca. Sve skupa je mnogo više posla, ali dobijem puno više od svega. Prošle godine sam jedina imala mahune u cijelom selu i spremila hrpetinu za zimu. Još uvijek imam bar jedno 5kg spremljenih u podrumu.
Isto tako kad nešto ne ide, više ne forsiram zato jer "to tak mora bit". Ne sadim glavičasti kelj jer ne stigne dozoriti kod mene nego sijem isključivo lisnati/kovrčavi kelj. Prinosi su mu ogromni. Dehidriram ga i imam za cijelu godinu. Zelje također ne sijem za glavice nego berem listove kak rastu, okus je isti kao kod glavice. A ako mi baš treba zelje za sarmu to kupim jednu glavicu. Sijem hrpetinu sorti paradajza, od toga ni jednu "uobičajenu" jer na taj način uvijek imam paradajza. Nije bitno kakvo je vrijeme, jedna sorta bude uvijek dobra. Ove godine imam 45 sorti i odprilike nekih 200 flanaca koje ću nagurati na 20m2. Da, sadim jako gusto. Nekog poljoprivrednog savjetnika bi lupila kap da vidi moj vrt. Ali, vidi vraga, biljke drže jedna drugu, nema štete od vjetra, same sebi rade hladovinu i sve funkcionira super. Ne špricam, posadim više pa ako ode nešto uvijek ima dovoljno, s tim da bolesna biljka naravno ide odmah van(osim u slučaju pepelnice gdje mičem bolesne listove pojedinačno). Imam mrežu protiv tuče, jer tu ti ni Sport Billy ne pomogne ako te pomlati i dobro ograđeno dvorište sa dodatnom mrežom na 2m koju smo ove godine stavili jer mi srne rade party cijelu zimu u vrtu.
Uglavnom u današnje vrijeme ako hoćeš isplativ vrt moraš dobro upoznati svoju zemlju i prilagoditi se njoj. Onda za male novce možeš napraviti čuda. Inače će te uvući u mrežu ogromnih davanja da bi "poboljšao" svoju zemlju i na kraju će te izaći skuplje nego da kupuješ cijelu godinu najskuplje organsko povrće.
Baš sam to htio reći...
nedovoljno brzo prika moj...
sad dok dođeš doma, žena će te dočekat s pivkanom za sebe te opravicom francuske sobarice i butt-plugom s peruškom za tebe....
To ti iz vlastitog iskustva ili?
Odnosno, ne moraš ni odgovorit, bolje da ne znam
Manje više zato što ako ga pustim, uvijek uspije napravit vrhunsku glupost, pa onda Vidim da si ti pametnija.
On ima zvjezdicu i pola, a ti pune dvije....
Možemo se naći pa mi uz cugu sve objasniš...
To ti i Jura dogovorno zajebavate?
Nice try....
To ti iz vlastitog iskustva ili?
Odnosno, ne moraš ni odgovorit, bolje da ne znam
nitko ne zna moju muku, jeb'ga šta ćeš, sjediš i plačeš...
