Apple Music uvodi nekomprimirani audio za cijeli k

Netko u tekstu malo brka pojam Nekomprimirani i Lossless...

 HomePod neće podržavati lossless.

izvor

Discover Weekly od Spotify-a vrijedi više od ALAC-a, FLAC-a i ostalin, ne čujnih, čudesa. 

Kad mi pokažeš čovjeka (i dokažeš) koji čuje razliku između 24/192, 24/48 pa čak i 16/44.1 priznat ću da sam malouman. Do tada maloumnim smatram tebe koji očito misli da je nemaloumno višestruko uvećavati bandwidth i storage space za dobiti zvučnu razliku koja se ne čuje.

Čisto za informaciju, mnogi (ogromna većina) "audiofili" su pali na prepoznavanju razlike 320 kbps mp3 i 24/48 FLAC na vlastitoj basnoslovno skupoj opremi pa kad mi netko kaže kako će na mobitelu i pripadajućim slušalicama (pogotovo ako su one marke Apple ili Beats) prepoznati razliku smatram ga maloumnim. Neodgojenost i maloumnost nisu usko vezani ali često idu pod ruku.

-umjesto svađe oko audiofila.. može li za promjenu neki text-članak ili barem/samo naslov koji je recimo točan?

-ovo je naprosto netočan naslov, jer je to komprimirani lossless audio format, appleov jednako kao i flac ..

-dok se audiofili mogu svađati oko smisla ili koristnosti-čujnosti čak i s hifi-sd karticama koje nose takvu oznaku.. no tehnički prijenos informacija se ovdije svodi na dezinformacije, odnosno i dalje stoji pogrešan-netočan naslov.. zašto? :)

Unazad koji dan, na YT sam uočio de se nešto događa, ali nisam obadao previše, znajući da će već negdje iskrsnuti i da ću se moći informirati! 

Ali, unatoč svemu pročitanom, ostaje mi neodgovoreno nekoliko pitanja, a ja ću sada bubnuti i postaviti ih, da odgovori mi netko pametniji. 

Ako “takvu” muziku ne slušam preko slušalica već preko zvučnika na iPhone/iPad gadgetu, u kojoj ću kvaliteti slušati/čuti?! 

Ako imam svoju muziku na gadgetu, hoću li ju moći onda slušati u najboljoj kvaliteti, prerpostavljam da ću ju moći downloadati u toj najboljoj kvaliteti, ili ne?! 

Osim ako je kumst u slušalicama?! 

Normalno, što si očekivao za samo $549?!?

 Čovjek kad dođe u neke godine počne kupovati neke stvari ne zato što mu objektivno trebaju, nego zato što može i zato što želi ili da ispune neke iracionalne želje koje su imali dok su bili mlađi. Da toga nema, 90% Hi Fi industrije bi komotno moglo odmah zatvoriti vrata. Ali i Harley Davidson, Aston Martin, i još puno tome sličnih firmi kojima su ciljana skupina uglavnom situirani muškarci u krizi srednjih godina. Na zadnjem High End sajmu u Muenchenu prije dvije godine skoro da i nije bilo posjetitelja koji nisu bili sijedi, proćelavi ili oboje, pogotovo na štandovima s najskupljom opremom (

Elem, tržište streaminga je dostiglo stupanj zasićenja u kojem se svi bore za svakog kupca svim legalnim sredstvima. Prednost Apple-a je što ima toliko novaca da si bez problema može priuštiti loss leader usluge poput ove, samo da privuku još više korisnika u svoj ekosistem. Nakon ove objave i Amazon je odmah svoju HD uslugu učinio besplatnom za sve pretplatnike na Amazon Music, a navodno je samo pitanje sata kada će i Spotify učiniti isto (samo je pitanje da li bez nadoplate). Manji davatelji usluga koji nemaju toliko drugih izvora prihoda bi zbog ovog mogli lako nestati s tržišta.

 Poznanik ima McIntosh hibrida + Paradigm zvučnike. 75 godina,  život proveo na naftnoj platformi .

 Nisam pisao o razlici između lossy i lossless formata nego o čujnoj razlici unutar lossless kategorije. Što dobiješ s 24/192 u odnosu na 16/44.1 osim veće datoteke? Također pozdravljam inicijativu Applea jer će vjerojatno prisiliti Spotify da i oni daju lossless opciju, nadam se bez nadoplate. Iako Spotify 99,9% koristim na mobitelu i u autu gdje je teško uočiti razliku lossy i lossless formata, možda ga više počnem koristiti doma. Apple Music mi nikad nije sjeo i morali bi poraditi na drugim stvarima kako bi mi bili zanimljivi.

-ne razumijem? :)) -ispravljaš nešto, što? .. ili ima ili nema svoj vlastiti alac? nego čiji ako mu u početku naziva stoji apple.. ne miješati otvorenost-free s vlasništvom, tj to je stvar vlansika ali je on i dalje vlasnik tj apple u ovom slučaju.

-neovisno što je open, ako želiš bilo što u nečijem vlasništvu, npr CD-logo na kutiji cd-a.. ili win-logo na kutiji miša.. tad to plaćaš, sam logo a to je recimo stvar tržišta-prepoznatljivosti tj tad 'moraš' kao proizvođač plaćati jer u protivnom ne možeš koristiti logo u npr reklami za teh.spec podrške npr tv-radio-mp3-playera.. pa tako tko god želi staviti neki logo, plaća, vlasniku, jer to je komercijala.

+ vlasnik daje royalityfree.. no nitko u bizu ne voli takve stvari kao 'obećanje'.. jer se kad-tad to pojavi kao problem.

+ tako eliminiraju mogućnost npr 'huaweija' da im netko jednostavno zabrani kao vlasnik.. tj oni su dovoljno veliki-moćni-važni-rašireni da postavljaju defacto standard kao što je to ms radio s npr word-docom ili fontovima-kodnim stranicama i sl.

+ kad ima svoj standard, što će neki uređaj podržavati recimo 'nativno'.. flac ili alac? ima li to veze s kvalitetom-izborom? Što će neki uređaj podržavati, reklamirati? itd.. a tad recimo smisao, pa audiofil koji je do danas skupljao flacove konvertita u alac, jer u mogućem scenariju-budućnosti koji je vrlo vjerojatan, ostaje alac, ostali možda.. tj ako je isto, zašto tad apple radi svoj 'isti' format, ako ima razloge, tad su isti ti razlozi potencijalni problem.. tj ovisi o budućnosti, konkurenciji, tržišnim i međunarodnim pravilima kao i to da ih netko mora silom provoditi (kao isporuka cjepiva-kršenje ugovorenog.. huawei.).

za korisnika free-kodek nije problem.. tj može instalirati-koristiti itd. što želi, problem je ostalima-biznisu, pa tako za usporedbu npr canonical-ubuntu (pametno) u distru-install ne uklučuje nešto treće strane nego to mora korisnik sam, tj pravno, neovisno što je nešto free, dok nemaš dozvolu za distribuciju tj odgovarajući ugovor nemaš pravo distribuirati tuđe, mada svaki korisnik može skinuti-koristiti (ne distibuiter jer samo s ugovorom je legalan), a problem nastane jer canonical ima komercijalne planove u budućnosti i tad bi za sve što je treće strane legitimno došao vlasnik i tražio dio-postotak zarade, dobio jer ima pravo, tj ako biz zarađuje na nečemu tad vlasnik ima pravo tražiti i dobiti dio, ... a pravni timovi su im jaki tj dok canonical ne zarađuje ne plaća, ako bi zaradio dollar, eto problema pa tad ako ne plati i zabrana itd.. tj time u free bizu odustaješ od ikakve zarade a to nije biz tj tad kompanije ne idu u biz osim altruistično.

-standardi... korisni s jedne strane, dok ne postanu besmisleni-višak, pa je tako prije nešto godina eu s usb-punjačima mobiltela dekretom riješila stvar u korist korisnika, dok je do tad svaki proizvođač imao svoj konektor-standard.

-koji smisao je uvođenje još jednog standarda? interes korisnika? .. kao i kod punjača interes je obrnut, jer to nije izbor kao sladoled-okus ili boje cipela tj nije izbor koji je u korist korisniku nego ograničavajući faktor nekompatibilnosti i time jedan više samo dodatni problem dok će u ovom slučaju posljedično on možda eliminirati ostale (konkurenciju) jednostavnom dominacijom, tj osnova po kojoj je microsoft plaćao kazne za ie-wmp je tu-isto.. samo nije u pitanju browser-player nego kodek, dok kao btw, i ms je suvlasnik kodeka-mp3, s razlogom.. tj sve takve firme se guraju u vlasništvo a tad je samo pitanje kad će (zlo)upotrijebiti svoje vlasničko pravo i hoće li ih tad netko kao eu sankcionirati tj zaštiti interese korisnika, dok je centar moći u usa+uk pod ujkomsemom, tj eu je pravni privjesak što vidimo po stanju s (ne)isporkama ugovorenog cjepiva ili čitav igrokaz oko brexita gdje se diskretno šuti da se uk ponaša kao velesila-jači i ignorira granicu eu u irelandiji itd.. pa tako irelandija ostaje eu, siva zona, google ne plaća porez, ujko radi što želi dok neovisno sjedi li u fotelji šefa trumpek ili biden lupaju jednako čvrge eu, jer su jači .. 

.. do prošlotjednog susreta eu čelnika u potrugalu gdje kao predstavnik eu-fra-makarončić nešto najavljuje oko patenta-licenci, za sad u kontekstu lijekova-cijepiva.. tj stanja gdje ujko kontrolira sve i ponaša se kao velesila, neovisno o zakonu-pravu.

-kakve veze ima s geopolitikom neki audio format-kodek? .. pa ima kad je to globalni biz, trilijarde, vlasništvo-interes.. tj opet, pogledati poučak o huaweiju-andoridu, samo što sad nije u pitanju google nego apple i nije andorid nego kodek.. još jedan nepotreban-postojeći standard, kojem se audiofili 'raduju' mada ne znaju zašto kao što autor texta ne zna ni naslov napisati bz grešek, dok sa strane kvalitete-korisnika i sl ekšli nema nikakve razlike-napretka-koristi.. tj kao što je sad jedan usb konektor za punjače, mogao je biti bilo koji drugi format izabran i on bi tad bio standard-za sve.. a važno je tko je vlasnik i kad je nešto free ili otvoreno, tj nije isto jel vlasnik ujko ili eu, nije eu.. a to je kako vidimo u danjašnjem svijetu poslovno opasno tj može se po potrebi upotrijebiti, odnosno šef je šef, plaća se reket kako god ga nazvali, porez-tantijemi ili free.. plaća se sve, samo pitanje kojom valutom ili način. ili kad će...

- s druge strane, kao korisnik.. to je ok. Sporedno (ako te sutra nešto posljedično ne opeče..). Ako si neki servis za glazbu npr deezer i sl. i ako koristiš nečije ime kao apple, u slučaju kad ti on zabrani iz bilo kojeg razloga, tad više ne možeš.. a tad problem, tj kako tad firma reklamira ono što nudi ako ne može navesti kodek, tj za većinu imaš dva naziva, drugi po IEECu-tehnički naziv, pa je tako za firewire službeni ieee-1934 ... što misliš koji je važniji za kupce-maloprodaju i koji se plaća kao logo? Tj firewire je appleov trademark-zaštićeno, mada je standard otvoren i ako ne želiš plaćati 'samo' trebaš koristiti ieee naziv, što nastavlja s thunderboltom (intel+apple) dok je usb-generički. Pogodi kome plaćaš ako želiš logo na uređaju? Znaš li kako izgleda logo npr CD ili DVDa? - ako želiš taj logo plaćaš philips-sonyju itd.. a to je logo koji ide na svaki uređaj nrp autoradio ako želiš označiti neki standard koji tržište-kupac razumije-zna (osim ieee-oznaka..), recimo vrlo lako je opisati (jer ovo je text-slova) dvd-logo, štampana slova DVD iznad simbola diska.. kao prometni znaci univerzalna oznaka standarda, time sve što se podrazumijeva, kao video formati-audio itd. koje podržava itd. i zato je to važno u bizu, mada je korisniku zapravo sporedno što piše na maski uređaja pa karikirano ako piše na kineskom-klinastom pismu.. nevažno, tj sadržaj je i dalje isti kao i mogućnosti uređaja, ali bez tog jednostavno nema šanse na tržištu kao što huawei nema bez andorida pristup storeu itd. i zato postoje HFA, GEMA, SACEM, PRS, AMCOS .. (sve u vezi s DMCA) odnosno kontroliraju ih države koje spadaju u recimo velesile-šefove, od čega su eu zapravo druga liga podređen ujkisemu.

odnosno, .. kad googlaš nešto recimo piratsko, primijeti što piše pri dnu stranice, to je vlasništvo i rezultat, nema free-otvoreno s tim previše veze i sve ima vlasnika.. odnosno, ako do sad nema, smisle nešto i dodaju prefix-apple, upravo to je opasnost u budućnosti koja je već tu.

-zašto apple radi svoj standard? zašto mu je npr naziv apple-nešto? Hoće li iskoristiti svoje vlasničko pravo ako mu to bude u koristi?

-što korisnik time dobije? osim novog formata.. tj što do sad nije imao kao s flacom? osim što audiofili u temi već čuju bolji zvuk.. narvno, u pravu su. :)

-s gubitnim formatima bi postojao neki razlog-poboljšanje i sl. .. s negubitnim je to besmisleno, odnosno, ne kažu da je npr bolji-primjereniji npr online streamu i sl. (jer je ekšli isto..). Pošto kvaliteta nakon dekodiranja kod negubitnih metoda mora dati identičan rezultat, npr nulu ili jedan, tad neovisno o načinu kompresije (za laike zip-rar-7z...) na kraju dobijemo isti originalni file, koji dalje mora zvučati jednako naprosto jer je isti-identičan do u bit-sample.. tako da oni koji čuju bolji zvuk, naravno da ga čuju no to je tad placebo ili samozavaravanje :) .. jer je identično-isto.

-npr mp3 v2 je uveo npr uz liste i slike albuma + ostale dodatke.. uvodi li alac nešto? što? ili se svodi na one SD-HiFi kartice?.. jer naravno, imaju bolji zvuk, jer piše hi-fi..

alac ne uvodi ništa novog za sam standard-kodek, nego za vlasništvo-tržište, time uvijete poslovanja, tj nije isto da to radi neka treća firma, jednako kao što nije bilo isto kad je ms plaćao kazne (kao monopol-dominacija na tržištu itd.).

-upravo covid pandemija je primjer kad se svijet-znanje-napori može ujediniti u pozitivnom cilju.. no dobijemo onaj negativan, tj jači su jači, dok indija ovisi o donacijama mada je proizvođač kao eu itd.. jer vlasnici su jači, pa ako je s cijepivom i humanitarnim stvarima tako, zašto bi s autorskim bilo bolje, altruizam? .. to su kompanije, to je apple, nema tu altruizma, neovisno što reklama reklamira, novac.