ABECEDA FIZIKE #2: Gibanje je relativno

Ako spaceship putuje velikim brzinama, sat na zemlji će prije doći do 86400s.

 To je samo dojam, ali sat ne radi pod dojmovima. Što se brže krećeš spram drugog objekta, recimo čovjeka, to će više vremena proći tom čovjeku u odnosu na tebe kada se vratiš do njega i pogledaš njegov sat, iako i jednom i drugom vrijeme prolazi normalno sa njihove točke gledišta, on će više ostariti od tebe. Naravno brzine moraju biti astronomske da bi ta razlika bila značajna. Takođe ovaj efekat se događa i pod utjecajem gravitacijskog polja ali je neznatan na planetima, dok je npr. u blizini event horizona crne rupe itekako osjetan. I tu leži i odgovor na ono pitanje zašto je došlo do razlike u vremenu kod astronauta u odnosu na ostatak civilizacije u Interstellar filmu - zato jer su se astronauti nalazili veoma blizu crne rupe neko određeno vrijeme.

Ukratko, za lakše shvaćanje: Što se brže krećeš kroz prostor (u odnosu na drugi objekat) to se sporije krećeš kroz vrijeme (u odnosu na drugi objekat).

Da, totalno je neintuitivno.

Možda najintuitivniji način za razmatrati je lom svjetlosti. Ako si ti iznad mora i gledaš neki štap koji ima označene centrimetre i stoji pola ispod mora, pola iznad mora pod kutom od 45°. Ti na dijelu ispod mora vidiš da su centimetri kraći, dok roniocu djeluje da su na tom dijelu centimetri uredni, ali su iznad mora dulji.

Isto vrijedi i za prostor-vrijeme, samo je daleko složenije.

- kao primjer-razumijevanja, ovo je dobar odgovor-primjer.. ali :)

- upravo ono čime autor texta počinje, mjerenje, mjerenje, mjerenje.. (ne interpretacija koja može biti točna ali i pogrešna, za što postoji daleko veća šansa dok nemamo sve precizne podatke. Tako su ljudi nekad objašnjavali nebo-grom-sve što nisu znali kao božanstva..).

- centimetri su i dalje isti, centimetri. Razlika je u percepciji, distoziji-šumu-smetnji, odnosno, kad se u prividnu sliku doda korekcija-lom-smetnja tj kad se prividno ispravi stvarnim, tad tek vidimo da je centimetar isti, tj mjerenje ili preciznost mjerenja je ono što je bitno, ono što nam prividno daje razliku. (zgodna je i serija za pogledati, preciznost mjerenja/stvari-matematika-fizika-svemir..).

- danas imamo lasere, cezij, možemo mjeriti preciznije nego što smo mogli prije 50-100-više godina pa smo tako otkrili da kilogram nije kilogram (gubi masu), dok je npr dan nešto što ovisi o promjenjivom gibanju zemlje-sunca i više nije mjera za sate-minute-dane ciklus sunca nego atoma-cezija jer je stalan-precizniji.

- ta preciznost mjerenja nam otvara mogućnost stvaranja bržih-preciznijih uređaja, kao npr računala (naravno i preciznijih svih ostalih uređaja). Preciznim satom možemo točnije izmjeriti pogotovo kad rezultat moramo skalirati, mikro-makro, npr udaljenost neke zvijezde i kako god npr Gallileo bio napredan on jednostavno nije imao precizniji metar, sat, mjeru u ono vrijeme kojim bi imao mogućnost preciznijeg mjerenja a time i zaključka temeljenim na činjenicama-mjerama tj ako su nam ulazni podaci (mjerenja) točni-točniji rezultat će biti točniji, bliži činjenici-istini, dok suprotno, bit će dalje od činjenice-točnosti i tako je brod mjereći kut sekstantom mogao promašiti kopno za par km, dok danas gps to radi u par m mada se oslanjaju na istu formulu, isto pravilo kao od pitagore nadalje, jer su pravila ista, nepomjenjiva, činjenice ali to ne znači da je rezultat takvog izračuna prije 1000 godina jednako točan kao danas, naprosto zbog mjerenja-ulaznih podataka i pogreške koja je neminovna, odnosno samo slučajno se može desiti 100% točan izmjer bez 100% točnog instrumenta mjerenja a tad to nije znanost nego loto-sreća i bliže je tumačenju božanskog nego znanstvene metode pogotovo ponovljivost-test.

-bez preciznosti mjerenja, ne bi bili mogući današnji chipovi (tranzistori, nakupine, koji tad čine npr cpu ili brzu mrežu) dok je komunikacija jednako stvar kašnjenja-sporosti komunikacijskog kanala ograničena brzinom na kojoj chip može raditi, tj otvarati-zatvarati vrata. Kako razvoj tehnologije napreduje, tako smo u svakoj preciznijoj eri mjerenja za red veličina jači-brži-precizniji i time možemo ono što je stoljeće prije bilo nemoguće iz samog razloga (ne)preciznosti. .. a preciznost = mjerenje.

-cm se dakle ne mijenja, isti je u vodi, zraku, na zemlji ili u drugoj galaxiji.. kao i atom cezija, no kako precizno ga možemo izmjeriti to naravno utječe na rezultat a time i na tumačenje-zaključak. Upravo zato se u formulama relativnosti, potkrada pogreška, mjera, koja daje dovoljno tolerancije-greške za npr putovanje u vrijeme, odnosno, mada je anštajn izgubio nadglasavanje s borom, bio je u pravu, nije moguće putovanje u vremenu, tj ako je mjerenje netočno tad je rezultat temeljen na tom mjerenju jednostavno netočan i mora se odbaciti, kao i svaka teorija u sukobu sa stvarnošću.. osim što to bor-ekipa tumači kvantnom fizikom gdje je sve moguće, izvrnuto-uvrnuto-suprotno od logike.

-zašto 'tvrdim' da je bor Bhor u krivu, Einstein u pravu? Pa zato jer nije npr Pitagora bio glup-neznalica, nego nije imao današnje mjerne isntrumente, preciznost koju danas imamo, nisu egipćani imali satelit-gps-lasere, nego komad špage 3-4-5 i time određivali kut, pravi kut, optički štapom i to im je bilo dovoljno za piramide dok danas glupasti zidar može preciznije napraviti pravi kut ali mu nije važno tj piramida je veća-teža nego garaža-kuća i time se današnjem zidaru ne postavlja ni potreba preciznijeg mjerenja osim kad radi takav projekt kao npr tunel-most tj nešto usporedive veličine-kompleksnosti. Ako isti test, po istoj formuli napravimo danas, možemo mjeriti stotinke-tisućinke.. možemo još nekoliko nula dalje, no ljudi već s desetinkom sekunde imaju problem tj percepcija-preciznost kao s milimetrom-desetinom milimetra i tad problem, kako biti precizniji ako to jednostavno okom ne vidiš, ako ne možeš štopericom izmjeriti.. tj danas to rade računala, laseri koje danas imamo, ali ih tad nisu imali i jednostavno nisu mogli preciznije izmjeriti mada su koristili u osnovi iste metode. Tako se već tom razlikom u mjerenju može dobiti nazovimo 'gap' za potovanje u vrijeme ili brzinu svjetlosti i sl. odnosno, bhor je interferencijom-superpozicijom tvari ubio einsteina i 'dokazao' da je kvantna fizika nešto sasvim drugo, nešto ne-logično (suprotno klasičnoj..) .. a ja danas, tvrdim da nije, nego da je samo stvar (ne)prciznosti mjernja u takvom testu, odnosno kao štap u vodi i interferenciju na tako maloj skali kao atom-čestica ćemo možda (sigurno) jednog dana moći precizno mjeriti i tad će nam biti jasno što se desi, što se dešava odnosno kako je 'moguće' da je jedna čestica istovremeno na dva mjesta kao i problem mrtvo-žive šroderove mačke koja je tek u trenutku otvaranja kutije živa ili mrtva, do tad je 'oboje' tj mjernje i interpretacija, dok u stvarnosti znamo da nakon nekog vremena, mačka jednostavno nije živa ali dokazati možemo tek otvaranjem kutije odnosno 'mjerenjem' koje mora biti dovoljno precizno da da nedvojben rezultat, točan, ponovljiv.. dok je bez odgovarajuće preciznosti rezultat random tj odstupanja mjernja, nepreciznost daje taj gap koji rezultira različitim rezultatima, no činjenica kao cm-štapa u vodi je i dalje ista.

-interferencija, neodređenost.. možda/sigurno samo stvar dovoljno preczinog mjerenja, ne interpretacije, odnosno možemo se tad vratiti ''bogovima'' :)

Prostor je nešto beskonačno brzo

zato se nalazi svugdje

Mind blowing

 brzina svjetlosti jest konstantna, pa makar se čestica bez mase kretala među bilo kako posloženim atomima/česticama...

moguće čak i da zapinje za čestice prostornosti etc., axione hipotetski... što je veće energije to bi hipotetski više zapinjala, koliko sam shvatio, ali i tada od-do putuje brzinom svjetlosti...

ajnštajn - sve je relativno uključujući prostor i vrijeme, jedino je brzina svjetlosti konstantna... i to je provjereno nebrojeno puta i uvijek je se pokazalo točnim, i onda imamo impikacije koje imamo, savijanje prostora i vremenske diskrepancije...

Odličan primjer "relativnosti gibanja" je svojedobno nadubudno postana animacija alternativnog pogleda kretanja planeta. I svi su se odjednom našli "otvorenih očoju", kako nas je "do sada znanstvena elita lagala" i slično. 
A naravno nikom nije palo na pamet da je u pitanju samo relativnost gibanja pomaknuta s pojednostavljenog (ali nama savršeno dovoljnog) helicentričnog pogleda i na njemu baziranog koordinatnog sustava  na mliječnu stazu kao referentni centar. 
A i to je onda naravno opet pojednostavljeno i "krivo" jer eto i mliječna staza se kreće... Potpuno je stoga nesuvislo moje putovanje od zagreba do zadra opisati krivuljom rotacije zemlje, kretanja zemlje oko sunca, i putovanja sunca oko galaksije... nama je ipak bitan koordinatni sustem u kojem si uzimamo za dovoljno da je i zagreb i zadar statične točke u koordinatnom sistemu... jel. 

 -umjesto ceste, vrtuljak, tobogan.. (jer ceste nisu usporedive s putanjama tijela u svemiru, kružno..).

Odličan članak. Vrlo pitko i zanimljivo napisan. Općenito gledajući ovaj dio bug.hr je na vrlo visokom nivou.

Na FSB-u (kad sam ja tamo studirao, početkom 90-tih) nema fizike kao zasebnog predmeta (mislim da je tako i danas) već se na prvoj godini počinje sa  mehanikom. Prvi dio koji se obrađuje u prvom semestru je statika (Osman Muftić - Mehanika I) a u drugom semestru se obrađuju kinematika i dinamika (Stjepan Jecić - Mehanika II).