Pre nego sto zapocnem heteo bih da napomenem nekoliko stvari:
- Kao sto sam i obecao pre skoro godinu dana, konacno sam spremio tekst koji obuhvaca temu o zvucnicima
- Ova tema je samo uvod, kada bih poceo iznositi sve o zvucnicima ovaj forum bi prevazisao velicinu wikipedie
- Pravopis u tekstu je Wordov pa sve zamjerke idu k njemu :)
- I najzad...tekst(ovi) su iz razlicitih izvora (stampa, internet, moja iskustva itd.)
Idemo
TIPOVI I VRSTE ZVUČNIČKIH SUSTAVA
Iako svi zvučnički sustavi praktično rade na istom načelu, oni svoju zadaću ne obavljaju i sasvim identično.
Tri su osnovna načela rada odnosno ustrojenosti zvučničkih sustava:
a) Dinamički
b) Elektrostatički i
c) Izodinamički (odnosno magnetostatički).
Postoje doduše i još neke podvrste poput hibridnih u kojima se kombinira dinamičko radno načelo s elektrostatičkim ili izodinamičkim kao i plazmatroničkih ili ionofonskih, no ove potonje se vrlo rijetko rabe u praksi. Po načinu, pak, isijavanja zvuka u prostog zvučnički se sustavi dijele na:
a) unidirekcionalne, koji isijavaju zvuk u jednom smjeru, prema slušatelju (uglavnom su to
zvučničke kutije ustrojene na dinamičkom načelu)
b) dipolne, odnosno one koji isijavaju
naprijed i natrag ali u protufazi (elektrostatički i izodinamički) i
c) bipolarne, koji isijavaju zvuk s prednje i stražnje strane ali u fazi (uglavnom su ustrojeni na dinamičkom načelu).
DIJELOVI DINAMIČKOG ZVUČNIČKOG SUSTAVA
Kabinet (Enclosure)
Uloga kabineta danas, kad su dinamičke zvučničke jedinice već dovedene na visoku kvalitativnu razinu, smatra se među ozbiljnim proizvođačima dinamičkih zvučničkih sustava, presudnom za njihov konačan reproduktivni domet. Kabinet je danas punovrijedan čimbenik dinamičkog zvučničkog dizajna o kojem presudno ovisi kako će biti oblikovan i kontroliran zvučni val koji dolazi do slušatelja.
Problematika
Lom zvučnog vala na bridovima kabineta
Problem loma zvučnog vala o bridove kabineta zvučničkih sustava, iako nije ni nov, niti težak za rješavanje, ipak je i danas od mnogih proizvođača ignoriran. Zvučni val kad se "odlijepi" od membrana zvučničkih jedinica ravnomjerno se "razlije",po prednjoj strani kabineta sve dok ne dođe do njegovoga ruba. Na tom mjestu, umjesto da nastavi, kao i do sada, kontinuirano se širiti u prostor, dolazi do njegova naglog loma i raspršivanja. Uslijed naglog prekida kontinuiteta dolazi do ponovnog odbijanja zvuka ali sada znatno slabijeg intenziteta, što ljudsko uho doživljava kao kašnjenje u vremenu.
Posebno se to osjeća na srednjim i visokim frekvencijama.
Takav "slomljeni" val nije u fazi s originalnim, pa može doći do poništavanja određenih frekvencija i time narušavanja linearnosti frekvencijskog odziva i zakrivanja tihih detalja u kojima se nalazi sadržano mnoštvo informacija neophodnih za točnu rekreaciju prostornih dimenzija zvuka. Kako se taj problem ne javlja kod cilindričnih i sferičnih kabineta, jasno je što uzrokuje difrakciju, odnosno lom vala. To su oštri bridovi stranica kutijastih kabineta (osobito prednje). Zato je danas sve više zvučničkih sustava koji imaju, zaobljene barem prednje rubove. Drugi, također djelotvoran, pristup za smanjenje upliva difrakcije je sužavanje prednje ploče kabineta na širinu najšire zvučničke jedinice,tako da se samo najviše frekvencije još "naslanjaju" na prednju ploču. Tada je dovoljno samo blago zaobliti prednje bridove i problem oko loma bit će riješen. Nikakvih ostrih bridova na putu signala ne smije biti, šasije (košare) zvučničkih jedinica moraju biti u istoj razini s prednjom pločom, a nagli pregibi trebaju biti prigušeni spužvom ili pustenim (filc) pločicama. Valja biti oprezan i pri postavljanju i smještanju zvučničkih kutija jer i svaki ravni predmet koji se nade do kutija u istoj ravnini s prednjom pločom
može "glumiti" kabinet i uvjetovati lom zvučnog vala kad ovaj dođe do kraja plohe (bez obzira da li su rubovi zvučničkog kabineta zaobljeni ili ne).
Oblici zvučničkih kabineta
Sve zanimljiviji i šarolikiji oblici zvučničkih kabineta kakvi se posljednjih dvadesetak godina pojavljuju na tržištu, nisu samo ugodna vizualna promjena u odnosu na monotone, četvrtaste kutije, već iznad svega dokaz da i oblik kabineta igra značajnu ulogu ne samo u smanjivanju mogućnosti da se vibracije generiraju unutar kabineta, već i u sprječavanju da vanjske vibracije znatnije zatitraju njihove stranice. Oblik kabineta vrlo značajno djeluje na njegovu čvrstoću i tako na smanjivanje koloracija koje kabinet unosi u zvuk zvučničkog sustava, a time i u opći zvuk cjelokupne kućne audio linije. Iako je još i danas velika većina zvučničkih sustava potpuno četvrtasta i kutijasta, ipak je sve veći broj kabineta s djelomično zaobljenim stranama ili čak potpuno cilindričnim kabinetima (Jamo Oriel).Istina je da je četvrtastu kutiju najjednostavnije (i najjeftinije) napraviti, da su takvi zvučnički sustavi najpraktičniji za transport, ali njihov ogroman (štetan) utjecaj na zvuk sve ih više gura u povijest. Cilindrični, pa čak i potpuno sferični, kabineti kakvih je sve više, praktično ne uzrokuju probleme "kutijastih" koloracija. Mnogobrojnim je eksperimentima nedvojbeno dokazano da ako se iste zvučničke jedinice i ista skretnica stave u odgovarjuće dimenzioniran i prigušen četvrtasti odnosno sferičan, cilindričan ili tek polucilindričan kabinet, da će u ovim potonjima zvučati neusporedivo prirodnije i tečnije. Kabineti zaobljenih rubova po teoriji su (a ovdje je teorija u cijelosti praktično realizirana) puno čvršći i znatno otporniji na vibracije (valja se sjetiti lukova na katedralama i mostovima, odnosno pokušati jaje zdrobiti stišćući ga duž njegove dulje osi, odozgora prema dolje). Na kraju, ne postoji ni jedan akustički glazbeni instrument četvrtastog oblika.
U nastavku ce biti riječ o:
Tipovima zvučničkih kabineta i reprodukcija bas frekvencija
Dimenzijama zvučničkih kutija
Zvučničkim jedinicama (speaker unit)
Frekvencijskim skretnicama
Općim usporedbama dinamičkih i dipolnih zvučničkih sustava
Egzotičnim zvučničkim sustavima (AMT (Air Motion Transformer),Geostatički zvučnički sustav, Singing arc (pjevajući luk)
Važnijim tehničkim osobinama zvučničkih sustava i njihovom značenju (snaga i osjetljivost,polarna karakteristika (polar characteristic),izobličenja (distortions ili boljka svakog audiofila)