Kablovi - Punopravna komponenta u HI-FI sustavima

ELEKTRIČKI OTPOR (resistance)

Otpor je drugo, "tamno", lice provodljivosti, još jednog inherentnog svojstva materijala. Iz svega je vidljivo da bi otpor u audio kablovima trebao biti što manji, a provodljivost što veća kako bi kablovi čim manje djelovali kao "radijator" isijavajući, poput žarne niti u sijalici, tempareturu u okolni prostor, a čim više bili nesmetan i otvoren put audio signalima.

Pri normalnoj sobnoj temperaturi srebro je najbolji vodič, dok je bakar odmah do njega. Znatno slabiji provodnici su zlato i odmah za njim aluminij. Provodljivost kablova uvjetovana je i njihovom dužinom kao i presjekom. Sto je kabel duži to je otpor veći, a što je širi to je veća provodljivost. Suvremena tehnologija materijala iznjedrila je provodnike koji se vrlo značajno opiru zakonima fizike, tako da već postoje kablovi čiji otpor nije veći od par oma (Ω) na dužinama od preko 300 m ("Sumiko" Ocos, "Nordost" Flatline Blue Heaven ili Red Down i sl.)! 

Čistoća materijala kroz koji putuje audio signal, kao i njegova molekulama struktura također ima značajnu ulogu u provodljivosti odnosno otporu provodnika. Danas je praktično nemoguće naći kvalitetniji bakreni provodnik koji nema čistoću barem na treću decimalu (99.999 %) iako ima egzota sa šest devetki iza decimalne točke (primjerice "Ortofon" AC 1000).


Takvi kablovi s izrazito malom količinom kisika u sebi nazivaju se OFC (oxygene free cooper) odnosno OFS (oxygene free silver). Najveći dio suvremenih kablova ima molekularnu strukturu s malim brojem velikih kristala, odnosno LC (linear crystal), čime se postiže veća homogenost provodnika i omogućuje signalu prelazak preko puno manjeg broja "granica", ubrzavajući tako njegov (pro)tok. Primjerice, u običnom bakrenom vodiču ima 100000 tisuća kristala, u OFC ih je oko 40000 dok ih je u vrhun skim "monokristalnim" sve ga 400 u istoj dužini kabla.


Postoje i drugi oblici "monokristalnih" kablova među kojim su napoznatiji PC OCC (Prefect Crystal by Ohno Continious Cast) i FCL (Functionally Crystal-Less).
Na kraju, dizajn, ustrojstvo kabla u cjelini, igra po nekima čak i presudnu ulogu u njihovoj provodljivosti.
Otpornost, odnosno provodljivost kablova igra presudnu ulogu na oblik frekvencijske krivulje signala koji je prošao kroz njih,odnosno na uravnoteženost reprodukcije svih dijelova frekvencijskog spektra. Sto je otpor manji (dakle što je materijal provodljiviji, kraći i deblji) kablovi će manje djelovati na promjenu intenziteta pojedinih dijelova frekvencijskog
odziva signala. Zvučnički sustavi sa stabilnijom impedancijom lakše će izlaziti na kraj s otporom kablova nego oni s nestabilnom, osobito vrlo niskom impedancijom.

SKIN EFFECT kao nuspojava

Poznato je da je jezgra vodiča najbolji provodnik. Međutim, s porastom struje koja teče kroz vodiče, povećava se i njihov otpor. Zato niske audio frekvencije male struje (sporo) putuju kroz središte vodiča, dok se visoke frekvencije veće struje (munjevito) "izmještaju" na obod vodiča gdje im je manji otpor.

Komparirajući protok visokofrekvencijskog s niskofrekvencijskim signalom dolazi se do zaključka da vodič igra ulogu svojevrsnog filtera (niskopropusni Besselov) koji vremenski usporava signal, "rastežući" ga i razrajući mu fokus.
Iako neki audio autoriteti tvrde, a i teorija je na njihovoj strani, da je pojava skin effecta zanemariva kad su u pitanju audio frekvencije, praksa pokazuje da kablovi u kojima je ova pojava reducirana na minimum zvuče bolje od onih kod kojih se na njoj nije radilo. I brojni slušni testovi to potvrđuju. Nedvojbeno je utvrđeno da kablovi s manjim skin effectom zvuče "mirnije" i uravnoteženije u visokotonskom području. 

Naravno, ni ovdje se ne smije biti sasvim isključiv i reći da se radi samo o uplivu veće ili manje količine skin effecta (kod kablova su uvijek u međuzavisnoj igri i svi ostali parametri) ali niti omalovažiti njegov značaj. Negativni učinak skin effecta u nekim se kablovskim dizajnima nastoji umanjiti kombinacijom vodiča različite debljine, tako da niske frekvencije putuju kroz deblje, a visoke kroz tanje vodiče.

_{nastavlja se...}

SASTAV VODIČA

Poznato ja da svi metali nisu jednako provodljivi za električni signal koji se nađe u njima. I ne samo to. Na vodljivost jako   utječe i čistoća te molekulama struktura vodiča. Bakar je najčešće korišten metal u audio kablovima, a slijedi ga srebro koje se sve češće sreće. Neki proizvođači ("Isoda", primjerice) u svojim kablovim kombiniraju vodiče od različitih metala (bakar, mjed, aluminij) koristeći njihova najbolja svojstva za provođenje signala određenih frekvencija, dok drugi na bakrenu osnovu nanose tanki srebrni film kako bi je zaštitili od oksidacije i korozije. Vrlo su zanimljivi nemetalni kablovi, naime tvrtka "Van Den Hul" proizvela je interkonekcijski kabel "The First" u kojem se nalazi oko 45 000 grafitnih vlakana. Tako ustrojen zvučnički kabel još nije moguće u cijelosti realizirati. Ista tvrtka proizvela je i "The Revelation" zvučničke kablove u kojima je kombiniran metal s grafitnim vlaknima.




GEOMETRIJA VODIČA

Kako je kabel oblikovan, koliko je vodiča u njemu, kao su poredani i kakav je njihov odnos prema izolatoru, sve to se svodi pod zajednički nazivnik "geometrija kablova" i vrlo značajno utječe na točnost prolaska signala kroz njih. Nije važna samo njihova globalna geometrija (koaksijalni ili tvinaksijalni) već posebno geometrija vodiča i izolatora koji čine kabel.
Naime, vrlo su čujne razlike u zvuku između, kablova s, primjerice, jednostrukim, punim i debljim (solid core) i onih   višežičanih, s vlaknastim (stranded) vodičima, zatim, između vodiča koji su "čisti" (pure) prema onima kod kojih je jezgra od   jednog metala presvučena oplatom od drugog (tinned, plated), između fino i smišljeno upletenih (twisted) ili jednostavno uvijenih (coarse), između međusobno izoliranih pojedinih žičica u vodiču (litz) ili neizoliranih(interconducting strands) i tome slično.





DIZAJN I KONSTRUKCIJA KABLOVA. Prednosti i mane

Iako je o ovom elementu kablovskog ustroja ponešto rečeno i unutar prethodnih postova, ipak se ne radi o istom problemu. Naime, dok se tamo raspravljalo o obliku pojedinih vodiča koji tvore kabel, ovdje treba progovoriti o načinu kako su oni međusobno spregnuti, ali i kakav je odnos kablova prema izolatoru (osobito odnos njihovih debljina).
Primjerice, osnovni oblici interkonekcijskih kablova su koaksijalni i tvinaksijalni, dok se kod zvučničkih može naći puno kombinacija ali i sasvim novih i osobitih konstrukcija


a) Kablovi s dva puna okrugla vodiča (solid round) jednostavne su konstrukcije, razvijaju mali DC otpor i imaju dobar odnos električkog otpora prema kapacitivnosti. U mane im se ubraja visoka induktivnost i "zvonjava" (osjetljivost na mikrofoniju).

b) Dvožilni, višežičani kablovi (bare stranded), poznati i kao "kablovi za svjetiljku", još se uvijek često mogu susresti u audio (ne i audiofilskim!) sustavima. Jedine dobre strane ovakovih kablova su savitljivost i niska cijena. Sve ostalo je protiv njih: visoka induktivnost, osjetljivost na oksidaciju i koroziju, naglašena "zvonjava" i snažna rezonancija između vodiča. Sve to čini protok signala jako otežanim, a kao rezultat se javlja potpuni debalans tonskog spektra, "stanjenje" basa i naglašena eskalacija izobličenih visokih tonova.

c) Višežilni, višežičani kablovi (multi-gauge stranded) sastoje se od više vodiča različitih presjeka uslijed nejdnakog broja vrlo sitnih provodnika u njima. Tako ustrojeni kablovi, osobito kad su im vodiči međusobno upleteni, odlikuju se niskom   induktivnošću, malim elektromehaničkim rezonancijama, malim DC otporom i vrlo su savitljivi. U loše im se strane ubraja tek veća mogućnost korozije provodnika u slučaju da nisu litz konstrukcije. Među najpoznatije tako ustrojene kablove spadaju oni tvrtke "KimberKable".

d) Cjevasti i cjevasto ustrojeni kablovi (tubular, tubular stranded) sastoje se od niza različito ustrojenih vodiča (punih ili višežičanih) poredanih jedan do drugoga uokrug zračne jezgre ili pak kakvog izolatora. Dobre strane ovakvih kablova su niska induktivnost, mala magnetska interakcija među vodičima i prilično dobra fleksibilnost (ako su vodiči višežičani).
  Mane su im visok električni otpor i loš međusoban odnos kapacitivnosti i induktivnosti.Jedini dobro zvučeći tako ustrojeni kablovi su "Audio Questovi" Hyperlitz.

e) Usporedni, višežilni, puni kablovi (parallel multi solid core) sastoje se od većeg broja paralelno poredanih, punih vodiča velikog pojedinačnog presjeka. Njihova je glavna prednost niska induktivnost. Mana ovakvog dizajna je teškoća s održavanjem simetrije među vodičima, osobito s porastom njihova broja, naglašena potreba za kvalitetnim izolatorom i prilično visok otpor. Takvi se kablovi mogu naći i u obliku vodoravno poredanih vodiča.
Dobre kablove ovakve konstrukcije proizvode "Audioquest", "Tara Labs" i XLO.

f) Višežičani kablovi s konstantnim Q faktorom (constant Q stranding) izrađeni su od većeg broja paralelno poredanih, višežičanih vodiča različitog presjeka, ali i različite duljine, isprepletenih s izolacijskim materijalom. U prednosti ovog dizajna ubraja se vrlo mala induktivnost i mali električki otpor, odličan odnos otpora prema kapacitivnost i induktivnosti,   praktični izostanak elektromehaničkih rezonancija (zbog visokog Q faktora rezonancijska frekvencija kablova je daleko izvan čujnog spektra), velika otpornost na koroziju i oksidaciju.
  U mane im se ubraja složenost konstrukcije (mora se održavati konstantna napetost vodiča, što nije lako želi li se zadržati   visoki Q faktor - naime rezonancijska je frekvenncija funkcija mase i napetosti vodiča), skupoća izrade i zato visoka cijena. Ovakve kablove proizvodi tvrtka "Cardas".

g) Višežičani upleteni kablovi Lorentzovim načinom (Lorentz Unit Wire). Posebnost ovako ustrojenih kablova je dvostruka: prvo, vodiči od kojih su sastavljeni od različitih su metala (aluminij, mjed, bakar) i drugo, upleteni su tako da se eliminira upliv Lorentzova magnetizma, čime se osjetno smanjuje upliv skin effecta i tako poboljšava vremenska koherncija signala i dinamički odziv, uz smanjenje izobličenja valnog oblika signala. Njihova kapacitivnost   nije osobito niska, ali je dobro uravnotežena s induktivnošću i otporom. Složenost izrade čini ih nešto skupljima ali ne i nedostupnima. Jedini tako ustrojeni kablovi na tržištu su "Isoda".

h) Višežičani kablovi s međusobno izoliranim vodičima (litz). Vrlo se često svaki kabel sastavljen od velikog broja vrlo tankih   vodiča proglašava litz kablom, što nije točno.
  Litz kablovi su samo oni kod kojih su vodiči, bez obzira na njihov broj, prvo, međusobno usporedni (a ne upleteni) i drugo, svaki zasebno izoliran, tako da među njima nema električkog kontakta. Na takav se način smanjuje gubitak visokih frekvencija, kroz povećanje površine po kojima one putuju.
Naime, jedan puni vodič presjeka 2.5 mm četvornih ima puno manju obodnu površinu nego vodič istog presjeka koji se sastoji od više tankih vodiča. Litz konstrukcija je jedan od pouzdanijih načina brobe protiv skin effecta. Dobre strane takvog dizajna su i niska induktivnost, otpornost na koroziju i u smišljenim dizajnima dobar odnos otpora i induktivnosti prema kapacitivnosti. Loše je što u većini dizajna veliki broj tankih žičica snažno rezonira proizvodeći harmoničke interakcije

i) Balansirani kablovi (balanced cables), odnosno simetrični interkonekcijski kablovi, razlikuju se od konvencionalnih po tome što se u njima nalaze tri vodiča: dva identično izgledajuća, koji mogu biti u bilo kojoj od navedenih konfiguracija, kroz koje teče audio signal i uzemljenje koje u ovom slučaju nije provodnik signala. U takvim kablovima audio signal ne prolazi kroz oklop kabla ("uzemljenje") što bitno umanjuje njegovu osjetljivost na RF i elektromagnetske smetnje. Zbog toga takvi kablovi mogu biti puno duži od standardnih jer se ne ponašaju kao antene u tolikoj mjeri kao konvencionalni.
  Međutim, da bi se mogla iskoristiti prednost balansiranih kablova, potrebno je imati balansirano ustrojene komponente (prije svega pretpojačalo i pojačalo snage) na čijim se oplatama nalaze osobiti XLR terminali priređeni za prihvat odgovarajućih XLR utikača na krajevima balansiranih kablova.

Stvarno lijepo i jasno napisano, ali osobno mislim da su kablovi vrlo uskoro obsolete stvar.

  Mala ispravka, interkonekti će biti obsolete, naravno još uvijek treba spojiti zvučnike.

Pretpostavljam da si čuo za T+A. Vidi malo šta imaju od proizvoda (otiđi malo na njihove stranice, da sad ne kopiram linkove, imaju dosta toga), npr.   Music player - pojačalo, CD, network streamer (+USB), DAC - all in one. Sve je to pravi hi-fi (ali nije perverzija tipa 10000 eura za neku komponentu). Cijena 2500 do 3000 eura (ni to nije za svakoga), a najavili su i nove igračke.   Vjerojatno će ih i drugi slijediti.

Inače, valjda je jasno da sve 'ide ća' sa medija, pa će tako CD, DVD, bluray ili nešto četvrto vrlo skoro pasti na nisku razinu upotrebe čak i kad je u pitanju vrhunski hi-fi. Drugim riječima sve strpaš u jednu kutiju i spojiš na zvučnike. Naravno, uvijek će biti nostalgičara koji će popljucat takve stvari, iako se radi o vrhunskim proizvodima, a ni oni ni bilo tko drugi ne može razaznati razlike u zvuku.

Divno si to objasnio, Lazaruse. Znaš li da svojim zlatnim ušesima možeš zaraditi MILIJUN DOLARA!!!!!!!!??!!!!! Evo, tu se možeš prijaviti za zgoditak. Nemoj propustiti takvu priliku.

  Nisam propustio priliku i sada imam brdo novca.

Vidis u svetu zvuka ima anomalije koje su vrlo analogne vizualnim anomalijama, pocevsi od kratkovidosti, dalekovidosti....ali cini mi se da su najgadnije anomalije povezane sa raspoznavanje boja aka Daltonizam od kojeg boluje samo muska populacija, zene samo nose taj gen i prenose ga na muska dijeca.

Ima vise tipova Daltonizma, najopznatiji su:

• Deuteranopia
• Tritanopia
• Protanopia
• Achromatopia (vrlo rijetko ali nazalost ima spoznaja da boluje mnogo vise ljudi nego li sto se misli, sve boje su "vidlijive" ali su isprane (washed out)...i kada vidis muskarca obucen sa kricavim bojama koji gleda TV sa Color na maximum onda...vrlo   je vjerojatno da boluje od ove bolesti...koja to nije)

Eh sad...da sam bezobrazan ja bih rekao da bolujes od dole navedene ali nisam bezobrazan i necu reci to :)
Doduse ima i jos nekoliko   rijetkih...zovu se Quadronopia, Vivaxonopia, Neopia, Aiwanopia, ...no...o tome u neki drugu temu

Pozdrav napuderisani  

ja vjerujem da kabeli imaju utjecaja na zvuk ali praviti čitavu znanost od 2 metra bakrenog kabela je u startu promašeno,na skupe kabele mogu padati samo naivci koji  u životu nisu imali ni sata fizike u školi ,ja mislim da ne ovom svijetu ne postoji osoba koja može osjetiti razliku između zvučničkog kabela od 50 i 50 000 kuna,to je samo porez na budale

Lazaruse, rekao sam ti da ćemo se posvađati ako počneš o kablovima pisati.

Sve je to lijepo i krasno, no nisi napisao ono najbitnije - za koje frekvencije je bitan induktivitet, te za koje snage je bitan skin efekt. Otpor kabla, bakrenog, onog običnog "za peglu" nije nikada bio upitan, pogotovo za po doma, gdje rijetko razvučeš i pet metara zvučničkog kabla, a nikad ne razvučeš 50 metara kabla.

Skin efekt se javlja prilikom SVIH PRIJENOSA ELEKTRIČNE ENERGIJE KROZ KABLOVE! sama struja ne teče kroz centar kabla, elektroni imaju tendenciju da teku blizu površine samog kabla, čineči efektivni promjer žice manjim - zbog toga se koriste licnasti kablovi, radi bolje iskoristivosti. Elektroni se ne usporavaju zbog toga. Gluposti. Ispalo bi da se i sam zvuk razvlači... :)

I da, ta pojava je puno bitnija na MHz frekvencijama, ne do 20 kHz, audio signal je jako lagano provesti kroz žicu. Induktivnost i kapacitivnost također, krivi frekventni raspon.

Na kraju, moram te upozoriti da nije do sada napravljen ABX test sa kablovima (zvučničkim ili interkonektima) na kojem se razaznala razlika između jeftinog (Hama centar) kabla i skupog kabla. Ovo sve što pričaš je samo audiofilski mumbo jumbo, pa bih te pristojno zamolio da to i naznačiš u tekstu, da se radi samo o mišljenjima, a ne i o znanstveno potvrđenim činjenicama.

Jedan predivan blind test kojeg je proveo član foruma kojeg sam dugogodišnji posjetitelj. Ne moram ti niti reći očekivane rezultate, a ti i takvi rezultati se ponavljaju stalno. Kablovi, ako su ispravni te ako nisu na neki način loše projektirani i ako su adekvatne kvadrature, ne unose nikakve koloracije ili promjene u zvuk. No za to utvrditi potrebno je napraviti blind test.

  Necu se svadati o nicim oko ovog posta. Stojim uz sve napisano..pogotovo oko tehnickis aspekta kablova. Nisam jos ni posteno zavrsio temu a ti bi fight (mala sala)

  Induktivitet, kapacitet(kapacitivnost), skin efect...sve pojave su prisatne kada tece bilo kakva struja unutra kablova. Ajde budi dobar i jos jednom procitaj post..okay?

  A gdje sam napisao da se skin javlja selektivno?? Isto tako sam napisao da se provodnik ponasa kao nisko propusni Baselov filtar. Valjda znas o cemu pricam, jel? Kako to ne tece kroz sredinu? Tece i to kako ali kao sto kazes ima (veoma jaku) tendenciju da tece na povrsinu gde je i otpor najveci....a povrsina sklona oksidaciji, cistoca bakra, kristalna resetka bakra...izvlaci i sam konkluzije :))

  Zvuk se ne razvlaci, elektroni se uspore zbog (u svako vrijeme prisutan) skin efekt i kao rezultat nije razvlacenje vec to se zove fazni pomak po amplitudi i po vremenu.   Jeste da su ovi pomaci maleni, necujni, nemerljivi (bar tako ti tvrdis) ali kao sto kaze torrente ja sam ziveo u analogno doba (i jos ponekad zivim...kada sam sam bez ukucana) i meni je super jasno da nekome ne ide u glavu da "tamo neki skupi kablovi" su cisto bacanje novca. Vec sam nekoliko puta (gore) napomenuo da ne valja bacati novce na ultra skupa resenja (gore imam post o Van Den Hul-ove kablove) vec trebas koristiti mozak. I jos jednom da napomenem mojoj generaciji (i meni naravno) jedini izvor dobre Hi-Fi glazbe je bio gramofon koji je dosta bio osjetljiv na RF (ma na svakojake) smetne i naravno njegov zvuk je uveliko zavisio od odabira zvucnice, podesavnja geometrije rucke, mukotrpna podesavanja utega na rucki, rituali oko vinilki...sve ima svoju draz.

Lazaruse, neću ti odgovarati na svaki dio koji si quotao, nego ću samo reći da prilikom prijenosa tako niskih frekvencija kao što je audio signal jedini utjecaj na zvuk ima otpor kabla, i to samo u ekstremima kada je kabel poddimenzioniran za namjenu te može doći do stišavanja signala - a samo u jako ekstremnim varijantama to stišavanje je čujno.

Svi oni efekti koje si nabrojao nemaju utjecaja na zvuk ako je kabel dobro projektiran i dimenzioniran - dakle, da je interkonekt oklopljen i adekvatno zalemljen. Običan Tasker je i više nego adekvatan za izradu interkonekata. Zvučnički kablovi - nek su dobro izolirani, i nek budu većeg profila nego što bi se od njih očekivalo, i nikakvih problema neće biti.

Kristalna rešetka? Joj, znaš kaj, dobro da nisi rekao da se moraju kupovati kablovi koji imaju strelice na sebi. Ili da se mora na pod postaviti držače za kablove da ne idu po podu...

Što se klape tiče, najbitnije je da imaš dobro masteriran CD, jer ako na dobrom sustavu pustiš loše masterirani CD, uzalud ti silni euri uloženi u zvučnike.

Znanost je vrlo specifična što se toga tiče. Radi se o jako malim duljinama kablova te o preniskom frekventnom opsegu da bi ijedan od spomenutih efekata imao utjecaja na zvuk.

Za kraj, malo nonsensa:

http://www.haglabs.com/frydaddy.html

može li pitanje za autora ove teme dali si možda diplomirao elektrotehniku ili fiziku,tada možeš biti kompetentan,ali ako si profesor zemljopisa to mijenja stvari

zato što je struja,vodiči i sl jako komleksna tema i o toj tematici ne može pisati netko tko nema diplomu elektrotehnike ili fizike,ja sam završio tehničku školu pa znam koliko u struji ima zakona

bakar je bakar-kako neki kabel koji je skuplji a napravljen od bakra može imati bolji zvuk od nekog jeftinijeg kabela koji je isto napravljen od bakra,to je samo prodavanje magle i paučine isto kao i sa mrežnim kabelom od nekoliko tisuća eura,bakar je bakar

eto dosli smo kraju i zakljucili.

bakar je bakar.

jos jedna od krasnih tema slicna onoj koji je najbolji antivirus.

imate ljude koji koriste paid rjesenje i one koji koriste free.

opet ponavljam, nitko ne preporucjuje extremno skupe kabele.

dok vemil nije propao u zadnje vrijeme sam kupovao jako pristupacnog ixosa kod njih.

dakle, bacen novac jer obicni cinc od 3kn koji ce pocet dolazit i u pakiranju podravkinog govedjeg gulasa je isti kao i malo bolji cinc od ixosa.

blago se nama kretenima neprosvijetljenim i neobrazovanim.

slazem se i 3 puta sam napisao da nije podrebno extremno kabliranje...i odakle vam te cifre u tisucama?

koji su to kabeli?

posto smo pretezno gluhi tutumi nas 95% (a mislimo da nismo), nemozemo razaznat tek spojen sistem i usviran sistem.

audiofil ce prepoznat ili uposlenik sinfoniskog orkestra koji ima pro deformaciju za istancanim osjecanjem vibracija zvuka.

on je naveo da se kabel usvirava, zapravo opet se usvirava sistem preko novog kabela.

ja to nebih cuo,ali imaju ljudi koji cuju, naravno u slusaonama, audiofili imaju posebne uvjete za slusanje...eto moze lazarus pokrenut novu temu, kako napravit slusaonu, no opet ce biti ljudi koji ce tvrditi da je dovoljno 40 paketa od jaja poljepit po zidovima.